1. Aekakira te reirei ni kairiri ae ti kona n anganaki, ao e aera ngkai ti kainnanoia?

 TI BANE ni kainnanoa te reirei ni kairiri n te tai teuana ma teuana. N tabetai, ti kona n tuanga temanna ae ti karinea, ana taeka n reirei ibukira. Ao n tabetai, e kona te tari te mwaane ae tabeakinira ni kawarira ao n tuangira bwa ti nang toua “te mwaneka ae kairua” ae ti na uringaaba iai. (IKar. 6:1) Ke ti kona n anganaki te reirei ni kairiri ngkana ti kaetaki ibukin ara bure ae kakaiaki. N aki ongeia bwa aekakira te reirei ni kairiri are ti anganaki, ma ti riai ni kakauongo iai. Ti na boni kabwaia ni karaoan anne, ao ni kamaiuaki!—TaeRab. 6:23.

2. Ni kaineti ma Taeka N Rabakau 12:15 ao te kabwarabwara mai nano, e aera bwa ti riai ni kakauongo nakon te reirei ni kairiri?

² Ti kaungaaki n te kibu ae aana te kaongora aei, bwa ti na “kakauongo nakon aia taeka akana wanawana.” (TaeRab. 22:17) Akea te aomata ae atai bwaai ni kabane. Ngaia are e bae n iai n taai nako ae bati riki ana atatai ke wanawanana nakoira. (Wareka Taeka N Rabakau 12:15 ao te kabwarabwara mai nano.) Te kakauongo nakon te reirei ni kairiri boni kaotan te nanorinano. E kaotaki iai bwa ti ataa tian ara konabwai, ao ti ataia ae ti kainnanoa te ibuobuoki ibukini karokoara n tiara. E korea aei te Uea ae wanawana ae Toromon i aani kairana n te taamnei: “A nakoraoi bwaai rinanoia taan angareirei n ibuobuoki aika bati [ke, “taan anga te reirei ni kairiri,” kbn.].”—TaeRab. 15:22.

3. N aaro raa ake ti kona iai ni karekea te reirei ni kairiri?

³ Ti kona ni karekea te reirei ni kairiri i bon iroura, ke mairouia tabeman. Tera ae ti nanonna n te reirei ni kairiri are ti karekea i bon iroura? Ti kona ni wareka te bwai teuana n te Baibara ke n ara boki teuana ae buokira bwa ti na tei moa ao n iangoa aroni maiura, ao ti a kairaki iai bwa ti na bita arora. (Ebera 4:12) Anne te reirei ni kairiri ae ti karekea i bon iroura.  Ao tera ae ti nanonna n te reirei ni kairiri mairouia tabeman? E kona te unimwaane n te ekaretia ke te tari te mwaane ae iai mwiokoana, ni kaota nakoira te bwai ae ti riai ni mwakuria. Anne bon te reirei ni kairiri mairouia tabeman. Ngkana iai ae e tangirira ao e anganira te reirei ni kairiri man te Baibara, ti riai ni kaota ara kakaitau n arora ni kakauongo ao ni maiuakinna.

4. Ni kaineti ma Te Minita 7:9, tera ae ti aki riai ni karaoia ngkana ti anganaki te reirei ni kairiri?

⁴ E boni kona ni kangaanga butimwaean te reirei ni kairiri mairouia tabeman. Ti kona naba n un iai. Bukin tera? E ngae ngke ti kakoauaa ae ti aki kororaoi, ma e kona ni kangaanga butimwaean te reirei ni kairiri ngkana e taekina kabwakara temanna. (Wareka Te Minita 7:9.) Ti kona ni karekea aonara. Tao ti iangoia bwa e aki tangirira te aomata are anga te reirei ni kairiri, ke ti un n arona n anganira. Ti kona naba ni kabuakakaa te tia anga te reirei ni kairiri ao n iango ni kangai: ‘Akea riaina n anganai te reirei ni kairiri. Bon iai naba kabwakana!’ Ao ngkana ti aki kukurei n te reirei ni kairiri, tao ti na aki butimwaeia ao ti na ukera ae boraoi ma nanora.

5. Tera ae ti na rinanona n te kaongora aei?

⁵ N te kaongora aei, ti na rinanon aia katoto naake a taekinaki n te Baibara bwa a rawa ni butimwaea te reirei ni kairiri, ao naake a butimwaeia. Ti na nora naba te bwai ae kona ni buokira ni butimwaea te reirei ni kairiri ao ni kakabwaiaaki iai.

6. Tera reireiara man aron te Uea ae Reoboam ni butimwaea te reirei ni kairiri?

⁶ Iangoa ana katoto Reoboam. Ngke e a riki bwa te uea i Iteraera, a a kawaria ana aomata ni bubutiia bwa e na kabebetei uotaia ake e angania tamana are Toromon. E wanawana Reoboam bwa e ongora irouia unimwaanen Iteraera bwa tera arona ni kaeka nakoia aomata. A tuanga te uea unimwaane aikai bwa ngkana e kariaia aia bubutii aomata, a na bon teimatoa ni boutokaia. (1Uea 12:3-7) N taraana, e aki kukurei Reoboam n aia taeka, ngaia are e a manga ongora irouia mwaane ake e ikawairake ma ngaiia. Tao bon 40 tabun aia ririki mwaane akanne, ngaia are e bae n iai aia atatai ae tau. (2Rong. 12:13) Ma n te tai aei, a anga te taeka n reirei ae aki raoiroi nakon Reoboam. A tuangnga bwa e na karawawataa riki uotaia aomata. (1Uea 12:8-11) E karekei iango aika uoua aika kaokoro Reoboam. E boni kona n tataro nakon Iehova ao ni butiia ana ibuobuoki bwa te taeka n reirei raa ae e na iria. Ma e motikia bwa e na butimwaea te taeka n reirei are e kukurei iai, ao e ongo irouia mwaane ake a ataei riki. E bon rotakibuaka ni mwin anne Reoboam, ao tibun Iteraera naba. Ti kona naba n aki kukurei n tabetai n te taeka n reirei ae ti anganaki. Ma ngkana e boto i aon Ana Taeka te Atua, ti bon riai ni butimwaeia.

7. Tera reireiara man ana katoto Utia?

⁷ E rawa ni butimwaea te reirei ni kairiri te Uea ae Utia. E rin n ruun ana tembora Iehova are a tii kariaiakaki iai ibonga, ao e kataia ni kareani baika boiarara. A taku ana ibonga Iehova nakoina: “Utia, e aki riai bwa ko na kabueki baika boiarara nakon Iehova! Bon tii ibonga aika riai ni kabueki baika boiarara.” Tera aron Utia iai? Ngke arona bwa e nanorinano ni butimwaea te reirei ni kairiri ao ni waekoa ni kitana te tembora, e na bae ni kabwaraa ana bure Iehova. Ma e “rangi n un Utia.” E aera ngke e rawa ni butimwaea te reirei ni kairiri? N taraana, e iangoia bwa ngkai te uea ngaia bon iai inaomatana ni karaoi bwaai nako ake e bon taku. Ma e aki kariaia anne Iehova. Ibukin arona ni kan rarabakau, e a oreaki Utia n te rebera, ao e “teimatoa n riki . . . bwa te rebera ni  karokoa te bong are e mate iai.” (2Rong. 26:16-21) E reke reireiara mairoun Utia bwa n aki ongeia bwa antai ngaira, ma ngkana ti aki butimwaea te reirei ni kairiri man te Baibara, ti na boni kabuaa akoara iroun Iehova.

8. Tera aron Iobi ni kaineti ma te reirei ni kairiri?

⁸ Irarikini katoto aika aki raraoi ake a a tia n taekinaki, a kaotaki naba n te Baibara katoto aika raraoi ibukia naake a kakabwaiaaki ngke a butimwaea te reirei ni kairiri. Iangoa Iobi. E ngae ngke e mamaaka te Atua ma e bon aki kororaoi. Ibukini karawawataana, e a kaotii ana iango tabeua aika kairua. Ao e a anganaki te reirei ni kairiri ae matoatoa mairoun Eriu ao Iehova. Ma tera aron Iobi? E bon nanorinano ni butimwaea te reirei ni kairiri. E taku: “I taetae ma akea otau . . . I a kakeai iai baike I taekin ao I raira nanou i buakon te tano ma te mannang.” E kakabwaiaa Iobi Iehova ibukin nanorinanona.—Iobi 42:3-6, 12-17.

9. E kangaa Mote ni katea te katoto ae raoiroi ni kaineti ma butimwaean te reirei ni kairiri?

⁹ Bon te katoto ae raoiroi Mote bwa e butimwaea kaetakina imwini karaoan te bure ae kakaiaki. N te tai teuana ao e a roko unna ao e a aki karinea Iehova. Ibukin anne, e a kabuaa kakabwaiaana Mote bwa e na aki rin n te Aba ni Berita. (WarIte. 20:1-13) Ngke e kaota aki kukureina Mote n te moti aei, ao e taku Iehova nakoina: “Tai manga taekina te baei nakoiu.” (TuaKau. 3:23-27) E aki un Mote. Ma e butimwaea ana moti Iehova, ao e teimatoa Iehova ni kamanena Mote bwa e na kairiia tibun Iteraera. (TuaKau. 4:1) Boni katoto aika raraoi Iobi ao Mote aika ti kona ni kakairi irouia ni kaineti ma butimwaean te reirei ni kairiri. E bita ana iango Iobi ao e aki karekea aonana. E kaotia Mote bwa e butimwaea ana reirei ni kairiri Iehova, man arona n teimatoa ni kakaonimaki imwin naba buan te kakabwaia are e rangi ni kakawaki irouna.

10. (a) Baikara kakabwaia aika kaotaki n Taeka N Rabakau 4:10-13 ni kaineti ma butimwaean te reirei ni kairiri? (b) Tera te aroaro ae raoiroi ae a a tia ni kaotia tabeman ibukin te reirei ni kairiri?

¹⁰ Ti kakabwaiaaki ngkana ti kakairi n aia katoto mwaane aika kakaonimaki n aron Iobi ao Mote. (Wareka Taeka N Rabakau 4:10-13.) A bati taari aika a tia ni karaoa anne. Nora ana taeka te tari te mwaane ae Emmanuel, ae maeka i Congo, ibukin te reirei ni kauring are e anganaki: “A noria taari mwaane aika ikawai n te onimaki bwa e nang uruaki au iraorao ma Iehova, ao a kataia ni buokai. I maiuakina aia reirei ni kairiri ao I a buokaki iai ni kamanoaki mani kangaanga.” * E taku Megan ae te bwaiania i Kanata ni kaineti ma te reirei ni kairiri: “N tabetai ao I a aki kan ongo, ma bon te bwai ae I riai n ongo.” E taku Marko ae te tari te mwaane mai Croatia: “I kabuaa mwiokoau. Ma ngkana I iaiangoa te tai anne, I a ataia ae te reirei ni kairiri are I anganaki, e buokai ni kaoka au iraorao ma Iehova.”

11. Tera are e taekinna Brother Karl Klein ibukini butimwaean te reirei ni kairiri?

¹¹ Bon te katoto naba ae raoiroi Brother Karl Klein are kakabwaiaaki mani butimwaean te reirei ni kairiri. E kaaina ngkoa te Rabwata n Tautaeka teuaei. N rongorongoni maiun Brother Klein, ao e taekina te tai are e anganaki iai te reirei ni kairiri ae matoatoa iroun Joseph F. Rutherford, ae e kaan ana iraorao ma ngaia. E taekinna Brother Klein bwa e aki rangi ni kukurei n te moantai n te reirei ni kairiri aei. E taku: “Ngke e a manga norai [Brother Rutherford] imwin anne ao e kamaurai, ‘Mauri Karl!’ Ma ibukina bwa e tuai raoi n toki uniu, I a tii kabwarabae naba ni kamauri. Ma e taku, ‘Karl, tataraiko bwa e  kani kamwaneko te Riaboro!’ I kaeka ma te maamaa, ao n taku, ‘Kai I aki un iroum Brother Rutherford.’ Ma e ataia ae I un irouna, ngaia are e a manga kauringai ao e taku, ‘E tikiraoi anne. Ma tii tataraiko bwa e kani kamwaneko te Riaboro.’ E bon eti ana taeka! Ngkana ti kaikoa unra iroun tarira, ai moarara riki ngkana iai riaina n taekina te bwai teuana . . . , ti a bon angan te Riaboro iai ana tai bwa ti na mwane irouna.” * (IEbe. 4:25-27) E boni butimwaea Brother Klein ana reirei ni kairiri Brother Rutherford, ao e teimatoa aia reitaki.

12. Ti na kangaa ni buokaki n te nanorinano bwa ti na butimwaea te reirei ni kairiri? (TaiAre 141:5)

¹² Tera ae kona ni buokira ni butimwaea te reirei ni kairiri? Ti riai n nanorinano n ururinga ae ti aki kororaoi ao ti kona ni karaoi baika nanobaba n tabetai. N aron are taekinaki mai mwaina, e bure ana iango Iobi. Ma e bita ana iango imwina, ao e kakabwaiaa Iehova ibukin anne. Bukin tera? Ibukina bwa e nanorinano Iobi. E kaota nanorinanona ngke e butimwaea te reirei ni kairiri are e anga Eriu, e ngae ngke e uarereke riki nakoina. (Iobi 32:6, 7) E na buokira naba te nanorinano ni maiuakina te reirei ni kairiri, e ngae ngke ti iangoia bwa ti aki riai n anganaki, ke e anganira temanna ae uarereke riki nakoira. E taku temanna te unimwaane n te ekaretia i Kanata: “Kioina ngkai a kakaokoro arora n taraira i bon iroura ma aia taratara tabemwaang, ti na kangaa n rikirake ngkana akea ae e anganira te reirei ni kairiri?” Antai i buakora ae e aki kani karikirakea uaan te taamnei ao ni kakororaoa ana mwakuri ni minita?—Wareka Taian Areru 141:5.

13. Tera ae ti riai n iangoia ibukin te reirei ni kairiri?

¹³ Iangoa te reirei ni kairiri bwa kaotan ana tangira te Atua. E tangira ae te kabanea n tamaroa ibukira Iehova. (TaeRab. 4:20-22) Ngkana e anganira te reirei ni kairiri rinanon ana Taeka, te boki ae aanaki n te Baibara, ke tarira ae e a ikawai n te onimaki, e boni kaota tangirara. E kangai Ebera 12:9, 10: “E reireinira . . . bwa ti aonga ni kabwaia.”

14. Tera ae ti riai n iaiangoia riki ngkana ti anganaki te reirei ni kairiri?

¹⁴ Iaiangoa riki te reirei ao tiaki aron taekinana. N tabetai, ti kona n iangoia bwa te reirei ni kairiri are ti anganaki, e aki raoiroi aron anganakira. Ni koauana, te aomata are anga te reirei ni kairiri e na kataia ni karaoia n te aro ae e na kai butimwaeaki. * (IKar. 6:1) Ma ngkana ngaira ae ti anganaki te reirei ni kairiri, e raoiroi bwa ti na iaiangoa riki te reirei are iai, e ngae ngke ti iangoia bwa e aki  raoiroi aron taekinana. Ti kona n titirakinira ni kangai: ‘E ngae ngkana I aki kukurei n aron anganakiu te reirei ni kairiri, ma iai reireiau ae I kona ni karekea iai? I kona n tarariaoa aron aki kororaoin te tia anganai te reirei ni kairiri, ao ni karekea kakabwaiaau man ana taeka?’ Ti boni wanawana ngkana ti kataia ni karekea reireiara man te reirei ni kairiri are ti anganaki.—TaeRab. 15:31.

15. E aera bwa ti riai ni bubutii anganakira te reirei ni kairiri?

¹⁵ E kaumakira te Baibara bwa ti na bubutii anganakira te reirei ni kairiri. E kangai Taeka N Rabakau 13:10: “Te wanawana bon aia bwai te koraki ake a ukoukora te taeka n reirei.” E boni koaua anne! Naake a bubutii anganakia te reirei ni kairiri, ao a aki tataningaa anganakia, a na rikirake riki n te onimaki nakoia naake a aki karaoa anne. Ngaia are biririmoa ni bubutii anganakim te reirei ni kairiri.

16. Itera raa ake ti kona iai ni bubutii bwa ti na anganaki te reirei ni kairiri?

¹⁶ N ningai ae ti kona ni bubutii iai anganakira te reirei ni kairiri mairouia raora n te onimaki? Iangoi itera tabeua. (1) E bubutii te tari te aine nakon te tia uarongorongo ae mwaatai bwa e na raonna n ana reirei n te Baibara. Imwina, e tuangnga ana taeka n reirei bwa e na kangaa ni kanakoraoa riki ana angareirei. (2) E kani kabooi oneana te tari te aine ae akea buuna, ngaia are e a tuanga te tari te aine ae e a ikawai n te onimaki bwa e na kaota raoi ana iango ibukin oneana ake e rinei. (3) E mwiokoaki te tari te mwaane temanna bwa e na anga ana moani kabwarabwara. E butiia te tari ae e a mwaatai n te kabwarabwara bwa e na ongora n ana kabwarabwara ao n tuangnga arona ni kanakoraoia riki. E wanawana te tari te mwaane ae e a maan n anganga ana kabwarabwara, ngkana e butiia taani kabwarabwara aika mwaatai aia taeka n reirei ao ni maiuakini.

17. Ti na kangaa ni kakabwaiaaki man te reirei ni kairiri?

¹⁷ Ti na boni bane ni karekea te reirei ni kairiri i bon iroura ke mairouia tabeman, n taai aika imwaira. Ngkana e riki anne, ururingi baika ti a tia ni maroroakin. Teimatoa n nanorinano. Iaiangoa riki te reirei ao tiaki aron taekinana. Ao maiuakina te reirei ni kairiri are ko anganaki. Akea ae e bungiaki ni wanawana. Ma ngkana ti “kakauongo n te reirei ni kairiri ao [ni] butimwaea te reirei ni kaetieti,” e berita Ana Taeka te Atua bwa ti na boni “wanawana.”—TaeRab. 19:20.