Buokiia “Akana Maeka n Iruwa” Bwa A na “Beku Iroun Iehova ma te Kakatonga”
“E kamanoia akana maeka n iruwa Iehova.”—TAIARE. 146:9.
1, 2. (a) Baikara kangaanga ake a kaaitarai tarira tabeman? (b) Baikara titiraki aika rio?
E TAKU te tari te mwaane ae Lije: “A ira te runga kaain ara utu ngke e a waaki te buaka i marenaia aomata i Burundi. Ti noriia aomata aika biriaitua ni kakatii. Ti birinako n rawei maiura ngai ma tariu ao mwaaneu aika 10 n ikotaki ma ara karo, ma ara bwai aika tii tabeua. Tabeman kaain au utu a roko i Malawi n te tabo are a kawakinaki iai naake a birinako mai abaia, ae te mwananga ae riaon 1,000 te maire (1,600 te kiromita). Ma ti maenako ngaira ake nikirana.”
2 E a raka ngkai i aon 65,000,000 ni kabutaa te aonnaba mwaitiia ake a birinako mai abaia ibukin te buaka ao te bwainikirinaki. Aei bon te kabanea ni mwaiti. * Iai nga ma nga Ana Tia Kakoaua Iehova i buakoia. A bati aika a tia ni bua maiuia raoia aika tangiraki, ao angiin aia bwai. Baikara riki kangaanga ake a kaaitarai tabeman? Ti na kangaa ni buokiia taari aikai ni ‘beku iroun Iehova ma te kakatonga’ n aki ongei aia kangaanga? (TaiAre. 100:2) Ao ti na kangaa n uarongorongo n te aro ae uaana nakoia naake a birinako mai abaia, ake a tuai ni kinaa Iehova?
MAIUN TE AOMATA AE BIRINAKO MAI ABANA
3. A kangaa n riki Iesu ma taan rimwina aika bati bwa taani birinako mai abaia?
3 Ngke e tia ni kauringa Ioteba ana anera Iehova, bwa e kan tiringa Iesu te Uea ae Erote, e a riki Iesu are te merimeri ma ana karo bwa taani birinako mai abaia ao a maeka i Aikubita. A tiku ikanne ni karokoa maten Erote. (Mat. 2:13, 14, 19-21) Tatabebwi te ririki imwina, a ‘maenako nakon aonon Iutaia ma Tamaria’ taan rimwin Iesu rimoa ibukin te bwainikirinaki. (Mwa. 8:1) E a kaman ataia Iesu ae a na kairoroaki taan rimwina aika bati bwa a na kitani mwengaia. E taku: “Ngkana a bwainikiriningkami n te kaawa teuana, ao birinako nakon are teuana.” (Mat. 10:23) E aki bebete te birinako nakon te tabo teuana n aki ongeia bwa tera bukina.
4, 5. Baikara baika karuanikai ake a kaaitarai naake a kitan abaia (a) n aia tai ni birinako? (b) ni maekaia n te tabo are katauraoaki?
4 A kona n ruanikai maiuia naake a birinako mai abaia, n aia tai ni birinako ke ni maekaia n te tabo are a kawakinaki iai. E ururing ni kangai Gad ae karimwin Lije: “Ti rianna i nanoni wiki aika bati, ao ti nori rabwataia maate. Bon 12 au ririki. A a rangi n tibutaua waeu ngaia are I a tuangia kaain au utu bwa a nang kitanai. E aki kani katukai tamau bwa N na reke irouia taani kamangao, ngaia are e a uouotai. Ti karekea maiura ibukin te bong teuana ma teuana ao ti tataro nakon Iehova ma n onimakinna, ao n tabetai ti a kang naba uaan mwangkoo aika riki i rarikin te kawai.”—IBir. 4:12, 13.
5 A tiku i nanon ririki aika bati angia kaain ana utu Lije n te tabo are katauraoia Aia Botaki te Botannaomata. Ma a bon aki mano iai. E taku Lije ae ai te mataniwi n te aono ngkai: “Akea aia mwakuri ni kareketianti angia aomata. A wiwinnanti, a mamanging, a takaakaro n te mwane, a iraa, ao a kakaraoi mwakuri aika kammaira.” Ibukin totokoani kariri aikai, a riai taani Kakoaua ake a maeka ikanne ni katabetabeia n ana waaki te ekaretia. (Ebera 6:11, 12; 10:24, 25) A riai ni kabonganai raoi aia tai ibukini kateimatoaani marurungin aia onimaki, ao a bati ake a bwaiania. A kateimatoa te iango ae riai n ururingan ae tikuia ni maeka n te tabo aei titeboo ma mwanangaia ae abwabwaki tibun Iteraera n te rereua, ae e na bon roko n tokina.—2Kor. 4:18.
KAOTA TANGIRAIA
6, 7. (a) E kangaa “tangiran te Atua” ni kairiia Kristian bwa a na buokiia taari aika kainnano? (b) Taekina te katoto.
6 Ti kairaki n “tangiran te Atua” bwa ti na itangitangiri, moarara riki n tain te kangaanga. (Wareka 1 Ioane 3:17, 18.) Ngke e nang roko te rongo irouia Kristian ake a maeka i Iutaia n te moan tienture, ao kaain te ekaretia a bairea aroni buokaia. (Mwa. 11:28, 29) A kaumakiia naba Kristian te abotoro Bauro ao Betero bwa a na iakoakoi. (IRom 12:13; 1Bet. 4:9) Ngkana a riai ni butimwaeiia taari aika mwamwananga Kristian, ai batira riki riaia ni butimwaeiia raoia n te onimaki aika ruanikai maiuia ke a bwainikirinaki ibukin aia onimaki!—Wareka Taeka N Rabakau 3:27. *
7 N taai aika tibwa nako, a riai nga ma nga Ana Tia Kakoaua Iehova aika mwaane, aine, ao ataei, ni birinako man te buaka ao te bwainikirinaki i Ukraine mainiku. E kananokawaki bwa a tiringaki tabeman. Ma angia a butimwaeaki irouia tariia n te onimaki n taabo tabeua i Ukraine, ao a bati naba aika maeka irouia tariia n te onimaki i Rutia. A teimatoa n tei i nuka ni kaineti ma waaki n tautaeka n Ioa. 15:19; Mwa. 8:4.
aaba aika uoua aikai n “aki arona aroia kaain te aonnaba,” ao a teimatoa n ingainga n “tataekina te rongorongo ae raoiroi ae ana taeka te Atua.”—BUOKIIA NI KAKORAKORAI AIA ONIMAKI
8, 9. (a) Baikara kangaanga ake a kona ni kaaitarai n te aba ae boou naake a birinako mai abaia? (b) E aera bwa a kainnanoa ara ibuobuoki ma te taotaonakinnano?
8 E ngae ngke iai aika kitani mwengaia ao a mena bon i nanon abaia, ma a bati aika roko n te aba ae boou ae a aki taneiai iai. A kona taian tautaeka ni karekei amwarake, kunnikai, ao taabo ni maeka, ma ai akea ake bon oini kanaia. Naake a roko man aaba aika kabuebue, a a tibwa boo ma te mwaitorotoro ao a bae n aki atai aroia ni kunnikainia ibukin te mwaitoro. Naake a roko mai buki, a kona ni babanga aroia ni kabonganai bwain te auti aika maiu man te iti.
9 Iai babaire man taian tautaeka tabeua ibukini buokaia aomata aikai n rabakau aroia n aia tabo aika boou. Ma i nanon tabeua te namwakaina, a kantaningaaki bwa a nang tei i aoni waeia. E kona n rangi ni karawawata te bitaki. Iangoa aron reiakinan te taetae ae boou ao irakin tuua ma kaetieti aika boou ibukin te katei, te roroko n te tai, kabwakaan te taekiti, boon te iti ao tabeua riki, kaean te reirei, ao aroni kaetakia ataei, ae a riai ni karaoaki n teuana te tai! Ko kona ni buokiia taari ake a rinanon aei ma te taotaonakinnano ao te karinerine?—IBir. 2:3, 4.
10. Ti na kangaa ni kakorakorai aia onimaki naake a birinako mai abaia n te tai are a roko iai? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)
10 N tabetai, e a kona ni kangaanga irouia naake a birinako mai abaia bwa a na reitaki ma te ekaretia, man aroia naake iai mwaakaia ni kairiri. A kona tabeua rabwata ake a ibuobuoki, ni kakamaakuia taari aikai bwa e na toki te buoka nakoia ke a na kanakoaki man aia auti are katauraoaki, ngkana a aki butimwaea te mwakuri ni kareketianti are a kona iai n aki iririi bobotaki. Ibukini maakuia ao kainnanoia taari tabeman, a a kariaia konaakia ni kariri aikai. Ngaia are ti bon riai ni kawariia tarira ake a birinako mai abaia, n te tai ae waekoa imwin rokoia. A kainnanoa ataakin ae ti tabeakinia. E kona ni kakorakoraaki aia onimaki n ara atataiaomata ao ara ibuobuoki.—TaeRab. 12:25; 17:17.
ANGANIA TE IBUOBUOKI AE RIAI
11. (a) Tera ae a kainnanoia moa naake a birinako mai abaia? (b) A na kangaa ni kaotiota te kakaitau?
11 N te moantai, tao ti riai ni karekei kanaia tarira ake a birinako mai abaia, kunnikaia, ke baike a kainnanoi riki tabeua. * A kona n rangi n rotaki ni baika uarereke ake ti karaoi, n aron anganakin te tari te mwaane ana neketai. Ngkana a kaotiota te kakaitau naakai ao a aki kabinekaau, e na karekea kukureia naake a anganga bwaai nakoia. Ni koauana, te katan n taai nako n aia tituaraoi tabemwaang, e kona ni kamemeerea karineaia naakai, ao n urua aia iraorao ma taari. (2Tet. 3:7-10) Ma a boni kainnanoa te ibuobuoki ae riai.
12, 13. (a) Ti na kangaa n anga te ibuobuoki ae riai nakoia naake a birinako mai abaia? (b) Taekina te katoto.
12 E kainnanoaki ara tai ao ara mwamwannano ibukini buokaia naake a birinako mai abaia, ao tiaki te mwane ae bati. Ti kona ni buokiia ni baika bebete ni kaineti ma baao ni mwamwananga, aroni kabooan amwarake aika manena ao a aki bobuaka, ke aroni karekeani bwaai ni mwakuri n aron te mitiin n itutu ke ni korouteute ibukin te kareketianti. Ae kakawaki riki, ko kona ni buokiia bwa a
na boo i buako n aia ekaretia ae boou. Ngkana e angaraoi, katokaia n am kaa nakoni bobotaki. Kabwarabwaraa naba nakoia aroia ni kawariia aomata n am aono n tain te uarongorongo. Airi ma ngaiia n uarongorongo.13 Ngke a roko n te ekaretia teuana aman rooro n rikirake ake a birinako mai abaia, ao unimwaane aika kakaokoro a reireinia ni kabutikaa, n taibi, ao ni korei rongorongoia ibukin aia kareke mwakuri, ao aroia naba ni bairei aia tai bwa a na kabatiaa aia beku ibukin Iehova. (IKar. 6:10) Imwina riki, a a bwaiania ni kaaman. A buokaki ni kairaia anne, n ikotaki ma aia kakorakora ni karokoia n tiaia n te onimaki, bwa a na rikirake ao n aki reketaati n ana waaki Tatan.
14. (a) Tera te kariri are a riai n rawa nako iai naake a birinako mai abaia? (b) Taekina te katoto.
14 N aroia Kristian ni kabane, a riai naba naake a birinako mai abaia n rawa nakon te kataaki ao te kariri ae e na urua aia iraorao ma Iehova, ibukini karekeani bwaikoraki. * A uringa ana reirei tamaia ibukin te onimaki n aia tai n birinako Lije ma tarina ao mwaanena, are taekinaki mai moa riki. “E tewenakoi baike akea bongaia ake ti uouotii, teuana imwin teuana. N tokina, e a taua te baeki ae akea kanoana ao e wingare ma n taku: ‘Kam noria? Bon tii aei ae kam kainnanoia!’ ”—Wareka 1 Timoteo 6:8.
TABEAKINI BAIKE A KAINNANOI RIKI
15, 16. Ti na kangaa ni buokiia naake a birinako mai abaia n aia (a) onimaki? (b) namakin?
15 A kainnanoa riki buokaia n aia onimaki ao aia namakin naake a birinako mai abaia, nakoni buokaia ni bwaikoraki. (Mat. 4:4) A kona unimwaane ni buokiia ni karekei booki n aia taetae, ao ni karekei angaia n reitaki ma taari aika rabakau aia taetae. A bati ake a karaurenakoaki ma aia utu aika rangi ni kaan ma ngaiia, aia tabo, ao aia ekaretia. A kainnanoa namakinan ana tangira Iehova ao ana mwamwannano i buakoia raoia n te onimaki. Bwa ngkana a aki, a kona n iraorao ma aia koraki aika tiaki kaain te onimaki ke kaain abaia, ake a ataa aia katei ao aroni maiuia. (1Kor. 15:33) Ngkana ti karekea irouia namakinan ae a butimwaeaki raoi n te ekaretia, e a reke iai ara tai n uataboa aron Iehova ni “kamanoia akana maeka n iruwa.”—TaiAre. 146:9.
16 E oki Iesu ma ana utu, ma naake a birinako 1Bet. 3:8) Ibukin te bwainikirinaki, a a tia tabeman n teiararoa mairouia aomata, ao a kona ni maamaa n kaotii rawawataia, moarara riki i mataia natiia. Titirakiniko ni kangai, ‘Ngke arona bwa ngai, tera ae I tangiria bwa e na karaoaki nakoiu?’—Mat. 7:12.
mai abaia a kona n aki okiri abaia ibukina bwa a teimatoa n tautaeka taani karawawataia. Irarikin anne, e taku Lije: “A bati kaaro ake a noriia kaain aia utu ni karaoaki mwakuri n tautau nakoia ao n tiringaki, ao a aikoa konaa moan ae a na kaokiia natiia nakon te tabo are a riki iai baikai.” Ibukini buokaia naake a rinanon te rawawata aei, a riai taari ake e kawaraki abaia irouia naaka a birinako aikai, ni kaota te “atataiaomata, te itangitangiri n tari, te nanoanga, ao te nanorinano.” (TE UARONGORONGO NAKOIA NAAKE A BIRINAKO MAI ABAIA AIKA TIAKI TAANI KAKOAUA
17. A kangaa ni kabebeteaki naake a birinako mai abaia n ara uarongorongo?
17 A bati i buakoia naake a birinako mai abaia aika roko man aaba ake e katabuakaki iai ara uarongorongo. Ti kaitauia taani Kakoaua aika ingainga n aaba ake a kawaraki irouia naake a birinako mai abaia, bwa nga ma nga ake a a tibwa ongora “taekan te Tautaeka n Uea.” (Mat. 13:19, 23) A bati aika “rawawata” ake a kabebeteaki n ara bobotaki ao a waekoa ni kakoauaa aei: “E boni mena te Atua i buakomi.”—Mat. 11:28-30; 1Kor. 14:25.
18, 19. Ti na kangaa ni kaota te wanawana ngkana ti uarongorongo nakoia naake a birinako mai abaia?
18 A riai naake a uarongorongo nakoia naake a birinako mai abaia ni ‘karaurau raoi n tarataraiia’ ao ni bwaina te “ataibwai.” (Mat. 10:16; TaeRab. 22:3) Kakauongo raoi ni baike a raraomaeakin, ma tai maroroakin ana waaki te tautaeka. Kakairi ni kaetieti man te aobiti n tararua ao n tuan te tabo anne, ao tai kariaia bwa ko na ruanikai ke tabeman riki. Atai ao karinei katein aia Aro naake a birinako mai abaia n ikotaki ma katei ake a kamatauninga irouia. N te katoto, a rangi ni matoatoa tabeman man aaba tabeua ibukini kunnikaia aine ae riai. Ngaia are ngkana ko uarongorongo nakoia, kunnikaiko n te aro ae aki kamatauninga.
19 N aron te rao are te I-Tamaria are n ana kaikonaki Iesu, ti kani buokiia aomata aika rawawata ao ake tiaki naba taani Kakoaua. (Ruka 10:33-37) Te anga ae moan te tamaroa iai bon taekinan te rongorongo ae raoiroi nakoia. E taku te unimwaane ae e a tia ni buokiia aeka n aomata aikai aika bati: “E kakawaki kaotaaia ngkekei naba bwa bon Ana Tia Kakoaua Iehova ngaira, ao oin tabera buokaia n te onimaki, ao tiaki bwaikoraki. Bwa ngkana ti aki kaotaia, a kona tabeman n reitaki ma ngaira tii ibukini karekean aroia.”
UAA AIKA KAKUKUREI
20, 21. (a) Tera uaani kaotiotan te tangira ni Kristian nakoia naake a birinako mai abaia? (b) Tera ae ti na noria n te kaongora ae imwina?
20 Kaotan te tangira ni Kristian nakoia “akana maeka n iruwa” e karekei uaa aika raraoi. Ngke e mate buun te tari te aine ae Alganesh, e a birinako man te bwainikirinaki i Eritrea ma natina onoman aika uarereke. Imwin te mwananga ae kakua i nanoni wanibong rinanon te rereua, a a roko i Sudan. E taku neiei: “A akoira taari ikanne n aroia aia koraki ni kaan, a karekea kanara, kunnikaira, nnera, ao kantokara. Antai riki aika kona ni butimwaeiia aomata aika aki kinaia nakon aia auti, tii ibukin ae titeboo Atuaia? Bon tii Ana Tia Kakoaua Iehova!”—Wareka Ioane 13:35.
21 Ao tera aroia ataei aika bati ake a roko ma aia karo aika birinako mai abaia, ke a mwaing nakon te aba teuana? N te kaongora ae imwina, ti na nora iai arora ni kona ni bane ni buokiia, bwa a na beku iroun Iehova ma te kukurei.
^ bar. 2 N te kaongora aei, ti kabongana te taeka ae “naake a birinako mai abaia” ibukia aomata aika kitan abaia ao n eweki tian aaba tabeua, ke bon i nanon abaia, ibukin te buaka, te bwainikirinaki, ke te kabuanibwai ae karina. N aron ae e taekinna te UNHCR (United Nations High Commissioner for Refugees), iai ngkai “1 i buakoia 113 aomata” ni kabutaa te aonnaba, ae “kairoroaki bwa e na kitana abana.”
^ bar. 6 Nora te kaongora ae “Tai Mwaninga Taekan Akoaia Iruwa” n Te Taua-n-Tantani ae bwain Okitobwa 2016, i. 8-12.
^ bar. 11 Imwin rokon te aomata ae birinako mai abana, a riai ni waekoa unimwaane ni kakairi n te kaetieti n te boki ae Baireaki Ibukini Karaoan Nanon Iehova, mwakoro 8, barakirabe 30. A kona unimwaane n reitaki ma ekaretia n aaba tabeua, ni kanakoi reeta nakon aia aobiti n tararua ni kamanena te jw.org. N te tai anne, a kona ni bwaina te wanawana n tabeki titiraki ibukin ana ekaretia te aomata anne ao ana mwakuri ni minita, bwa a aonga n ataa marurungina n te onimaki.
^ bar. 14 Nori kaongora aika “Akea ae Kona ni Beku Irouia Tooka Aika Uoman” ao “Bwaina te Ninikoria Bwa Bon te Tia Buokiko Iehova!” n Te Taua-n-Tantani ae bwain Eberi 15, 2014, i. 17-2.