1. Tera te motinnano ae kakawaki ae a riai ni karaoia aomata nako?

 NI BOONG aikai, iai te motinnano ae kakawaki ae a riai ni karaoia aomata. A na boutokaa Iehova ae te Atua are iai riaina n Tautaeka n te iuniweeti, ke a na boutokaa te tia kairiribai ae iowawa nakon te Atua ae Tatan te Riaboro? Akea te tei i nuka. Man aia motinnano, e na kaotaki iai bwa a na maiu n aki toki ke a na aki. (Mat. 25:31-33, 46) N tain “te rawawata ae korakora,” a na boni kanikinaeaki ibukin te kamaiuaki ke te kamaunaaki.—TeKao. 7:14; 14:9-11; Etek. 9:4, 6.

2. (a) Tera ae ti kaungaaki bwa ti na karaoia n Ebera 10:35-39 (b) Ti na kangaa ni buokaki n te boki ae Te Kaotioti?

² Wareka Ebera 10:35-39. Ngkana ko rinea boutokaan ana tautaeka Iehova, ko a karaoa iai te motinnano ma te wanawana. Ko a ingainga ngkai ni kani buokiia aomata ni karaoi aia motinnano aika raraoi. Ibukin anne, ko kona ni kamanena te rongorongo ae n te boki ae Te Kaotioti ni buokiia iai. E kaotaki iai te bwai ae e na riki nakoia naake a kaitaraa Iehova, ma e taekin naba kakabwaiaaia naake a kakaonimaki nakon Ana tautaeka. Ti riai n reiakini koaua aika kakawaki aikai. E na boni kamatoaaki iai ara motinnano ae ti na teimatoa ni beku ibukin Iehova. Ti kona naba ni kamanenai baike ti reiakin ni buokiia iai tabemwaang bwa a na rinea te beku ibukin Iehova ao n teimatoa iai.

3. Tera ae ti na rinanona n te kaongora aei?

³ N te kaongora aei, ti na rinanoi iai titiraki aikai: Tera ae e na riki nakoia naake a boutokaa ana tautaeka te Atua? Ao tera ae e na riki nakoia naake a boutokaa te man ae tiritiri ae uraroo are kabwarabwaraaki n te boki ae Te Kaotioti?

4. Antai raon Iesu i karawa ake e noriia te abotoro Ioane?

⁴ N te miitara ao te abotoro Ioane, e nori koraki n aomata aika uakoraki ake a boutokaa ana tautaeka Iehova ao a karekea te kakabwaia ae te maiu n aki toki. Bon 144,000 kaain te moani koraki. (TeKao. 7:4) A anaaki man te aonnaba bwa a na katea te tautaeka ke te Tautaeka n Uea ma Iesu i karawa. A na kaai n tautaekana te aonnaba ma Iesu. (TeKao. 5:9, 10; 14:3, 4) E noriia naakai Ioane n te miitara bwa a tei ma Iesu i aon te Maunga are Tion i karawa.— TeKao. 14:1.

5. Tera ae e na waekoa n riki nakoia nikiraia naake 144,000 aika n te aonnaba?

⁵ Man aia tai abotoro, nga ma nga ake a rineaki bwa a na kaaina te koraki are 144,000. (Ruka 12:32; IRom 8:17) Ma e tuangaki Ioane bwa tii kaain te nikira, ke e na karako mwaitiia aika a na maiu n te aonnaba ni kabaneani boong. A na karekea kabaneani ‘kanikinaeaia’ taian ‘nikira’ ibukin tangiraia iroun Iehova imwaini moanakin te rawawata ae korakora. (TeKao. 7:2, 3; 12:17) N tain te rawawata ae korakora, e na uotakirake nako karawa te nikira aei bwa e na botaki ma nikiraia naake 144,000, ake a kakaonimaki ni karokoa mateia. A na tautaeka ma Iesu n ana Tautaeka n Uea te Atua.—Mat. 24:31; TeKao. 5:9, 10.

6-7. (a) Antai koraki n aomata ake e noriia imwina Ioane, ao tera ae ti ataia ibukia? (b) E aera bwa a riai n ingainga te nikira ao “te koraki ae uanao” ni kan nora kakoroani bukin Te Kaotioti mwakoro 7?

⁶ Ngke e a tia Ioane n noriia kaain te nako karawa, e a manga noriia “te koraki ae uanao.” A kaokoro naakai ma naake 144,000, bwa a aki tiatianaki mwaitiia. (TeKao. 7:9, 10) Tera ae ti ataia ibukia? E tuangaki aei Ioane: “A nako te koraki aikai mai buakon te rawawata ae korakora, ao a a tia n teboki aia kamwarai ao ni kamainainai n raraan te Tiibutetei.” (TeKao. 7:14) Imwini kamaiuaia man te rawawata ae korakora te “koraki ae uanao” aei, a na maeka n te aonnaba ao ni karekei kakabwaia aika rianako.—TaiAre. 37:9-11, 27-29; TaeRab. 2:21, 22; TeKao. 7:16, 17.

⁷ Ngkana ti a tia n rineaki bwa ti na nako karawa ke n tiku n te aonnaba, ti kakoauaa bwa ti na nora kakoroani bukin Te Kaotioti mwakoro 7? Eng. A na boni kukurei n te tai anne ana toro te Atua aika uakoraki aikai! Ti rangi ni kimwareirei ni motinnanoia bwa ti na boutokaa ana tautaeka Iehova. Tera riki ae ti tuangaki n Te Kaotioti ibukin te rawawata ae korakora?—Mat. 24:21.

8. Tera aroni moanakin te rawawata ae korakora ao aron rotakia angia aomata iai?

⁸ N te kaongora are imwain aei, ti noria iai bwa tautaeka n te aonnaba a na waekoa ni buakana Baburon ae Kakannato, ae te botaki n Aro ae kewe ae katobibia te aonnaba. (TeKao. 17:16, 17) Aio boni kanikinaeani moanakin te rawawata ae korakora. Ma te koaua bwa a na bati ngkanne aomata aika a nangi beku ibukin Iehova? Tiaki ngaia anne, bwa e taekinaki n Te Kaotioti mwakoro 6 ae n taai aika karuanikai aikai, ao aomata ake a aki beku ibukin Iehova a na ukera kamanoaia mairouia tautaeka ao waaki ni bitineti n te aonnaba aei, ake a kabotauaki ma maunga. A bon aki naba boutokaa Ana Tautaeka n Uea te Atua ngaia are e a iangoiia Iehova bwa taani kakaaitara.—Ruka 11:23; TeKao. 6:15-17.

9. A na kangaa ni kaokoro ana aomata Iehova n tain te rawawata ae korakora, ao tera ae e na riki nakoia?

⁹ A na tei ni kaokoro ana toro Iehova aika kakaonimaki n te tai ane karawawata anne.  Bon tii ngaiia man te aonnaba aika a toro iroun Iehova ae te Atua ao a rawa ni boutokaa “te man ae tiritiri.” (TeKao. 13:14-17) A na rangi n un naake a kaitaraa Iehova irouia, ibukina bwa a teimatoa ni kakaonimaki nakon Iehova. Ibukin anne, a nang buakanaki ana aomata te Atua ni kabutaa te aonnaba irouia natannaomata aika ikotaki. E kabwarabwaraaki te un ae rangi ni korakora aei n te Baibara bwa ana buaka Koka mai Makoka.—Etek. 38:14-16.

10. Tera aron Iehova ni kaineti ma buakanakia ana aomata? (Te Kaotioti 19:19-21)

¹⁰ Tera aron Iehova ni kaineti ma te buaka ae tiritiri aei? E tuangira aei: “E na urarake uniu ae rangi ni korakora.” (Etek. 38:18, 21-23) E kaotaki n Te Kaotioti mwakoro 19 te bae e na riki imwina. E kanakoa Natina Iehova bwa e na kamanoia Ana aomata ao ni kataea aia kai taani kairiribai nakoia. A na raona Iesu n te buaka aei “te taanga ni buaka ake i karawa” aika kakaonimaki ao naake 144,000. (TeKao. 17:14; 19:11-15) Ao tera mwina? A na kamaunaaki aomata ao botaki ake a kaitaraa Iehova!—Wareka te Kaotioti 19:19-21.

11. Tera te bwai are e riki ae kakukurei ae kanoan te boki ae Te Kaotioti?

¹¹ Iangoa aia namakin naake a kakaonimaki i aon te aba ake a kamaiuaki imwini kamaunaaia taani kairiribai nakon te Atua! A na boni kimwareirei! E na korakora te takakaa ni kimwareirei i karawa imwini kamaunaani Baburon ae Kakannato, ma iai te bae e na karekea te kimwareirei ae raka riki. (TeKao. 19:1-3) Bon te bwai ae kakukurei ni kanoan te boki ae Te Kaotioti taekan ‘ana mare te Tiibutetei.’—TeKao. 19:6-9.

12. E na boo n ningai ana mare te Tiibutetei? (Te Kaotioti 21:1, 2)

¹² E na boo n ningai te mare? A na bane n roko i karawa naake 144,000 imwain raoi moanakin te buaka are Aremaketon. Ma e aki boo n te tai anne ana mare te Tiibutetei. (Wareka Te Kaotioti 21:1, 2.) Ma e na boo te mare anne imwin te buaka are Aremaketon ngkana a a tia ni kamaunaaki taani kairiribai nakon te Atua ni kabane.—TaiAre. 45:3, 4, 13-17.

13. Tera ae e na riki n ana mare te Tiibutetei?

¹³ Tera raoi ae nanonaki n ana mare te Tiibutetei ibukia naake a irekereke iai? Eng n te mare ao a botakaki te mwaane ma te aine, ngaia are n te mare ni kaikonaki aei, a a botakaki naba iai te Uea ae Iesu Kristo ma “buuna” ae te koraki ake 144,000. E na kateaki te tautaeka ae boou n te botaki ane kakawaki anne ao e na tautaeka n te aonnaba i nanon 1,000 te ririki.—TeKao. 20:6.

14-15. A kabotauaki ma tera naake 144,000 n Te Kaotioti mwakoro 21? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

¹⁴ A kabotauaki n Te Kaotioti mwakoro 21 naake 144,000 ma te kaawa ae moan te tamaroa ae “Ierutarem ae Boou.” (TeKao. 21:2, 9) Iai 12 atibu aika aana te kaawa aei ao iai “aara aika 12 i aoia, ake araia ana abotoro te Tiibutetei.” E aera ngke e tabeakini baikai Ioane? E bon nora arana i aon teuana mai iai. Ai bon rianakora te mwioko aei!— TeKao. 21:10-14; IEbe. 2:20.

¹⁵ E kaokoro te kaawa aei ma kaawa nako. Kawaina ae totouaki bon te koora ni koaua, 12 mataroana aika moomin te bwaeao, e katamaroaaki oona ma aana n atibu aika rangi ni kakawaki, ao a kororaoi abwakia. (TeKao. 21:15- 21) Ma iai te bwai ae akea iai! Nora riki ana taeka Ioane: “I aki nora te tembora i nanon te kaawa, bwa temborana bon Iehova ae te Atua ae Moan te Mwaaka, ao te Tiibutetei naba. Ao e aki kainnanoaki taai ke namwakaina bwa a na oota i aon te kaawa, bwa e kaotaaki ni mimitongin te Atua, ao taurana bon te Tiibutetei.” (TeKao. 21:22, 23) A nangi maeka ma Iehova kaain te Ierutarem ae Boou. (Ebera 7:27; TeKao. 22:3, 4) Ao Iehova ma Iesu bon temboran te kaawa.

16. Tera ae e na riki nakon te botannaomata i aan Ana Tautaeka n Uea te Atua ae Maanna Tenga te Ririki?

¹⁶ A kimwareirei taani kabiraki n iaiangoan te kaawa aei. A riai naba naake a kantaningaa te maiu n te aonnaba n tabeakina te kaawa aei. I aan Ana Tautaeka n Uea te Atua ae Maanna Tenga te Ririki, e na boni karokoi kakabwaia aika bati te Ierutarem ae Boou. E bon noria Ioane bwa a raanga kaanga mani “karaangan te ran ni kamaiu.” Ao iai “kaai ni kamaiu” n iteran te karaanga aei ni kauaitera aika iai baaia ibukini “bwainnaoraki nakoia natannaomata.” (TeKao. 22:1, 2) A na bane aomata aika maiu n te tai anne ni karekei kakabwaiaaia mani baika katauraoaki akanne. A na ririkirake ni kororaoi teutana imwin teutana aomata aika ongeaba. E nang akea riki te aoraki, te maraki, ao te tang n nanokawaki.—TeKao. 21:3-5.

17. Antai aika a na kakabwaiaaki i aan te Tautaeka ae Maanna Tenga te Ririki? (Te Kaotioti 20:11-13)

¹⁷ Antai aika a na kakabwaiaaki mani baika raraoi aikai? Te moan, bon te koraki ae uanao aika kamaiuaki n Aremaketon n ikotaki ma ataei ake a na bungiaki n te aonnaba ae boou. E beritanaki naba n Te Kaotioti mwakoro 20 bwa a na kautaki maate. (Wareka Te Kaotioti 20:11-13.) A na kautaki nako aon te aba “akana raoiroi” ake a kakaonimaki ni karokoa mateia ao “akana aki raoiroi” naba ake a aki reke aia tai n reiakina taekan Iehova. (Mwa 24:15; Ioa 5:28, 29) Nanon aei bwa a na bane ni kautaki aomata nakon te maiu n te aonnaba i aan te Tautaeka ae Maanna Tenga te Ririki? Tiaki ngaia anne. A na aki kautaki aomata aika buakaka ao n rarawa ni beku ibukin Iehova imwaini mateia. E bon reke aia tai ni beku ibukin Iehova, ngaia are e a kakoauaaki bwa a bon aki tau ni maiu n te aonnaba ae Bwaretaiti.—Mat. 25:46; 2Tet. 1:9; TeKao. 17:8; 20:15.

18. Tera aron te maiu n te aonnaba n tokin 1,000 te ririki?

¹⁸ N tokin 1,000 te ririki, a na bane ni kororaoi naake a maiu n te aonnaba. Akea ae e na manga ituaki n te bure are rikiara mairoun Atam. (IRom 5:12) E na kamaunaaki ni kabane te rekenikai are man ana bure Atam. Ao ngkanne naake i aon te aba, a na boni “maiu” ni kororaoi n tokin 1,000 te ririki.—TeKao. 20:5.

19. E aera bwa e riai n iai te kabanea ni kataaki?

¹⁹ Ti ataia bwa e rarawa Iesu nakon ana mwakuri Tatan n urua kakaonimakina. E teimatoa ni kakaonimaki i aani kataaki. E koaua bwa aomata aika kororaoi a na tauraoi ngkana e a manga anganaki Tatan ana tai ni kataiia? Ti kona ni kaekaa te titiraki aei i bon ibukira n tatabemanira nako, ngkana e a kaotinakoaki man te kinono Tatan n tokin 1,000 te ririki. (TeKao. 20:7) Naake a kakaonimaki n tain te kabanea ni kataaki, a na karekea te maiu are aki toki ao te inaomata ni koaua. (IRom 8:21) Ma naake a karitei, a na kamaunaaki n aki toki, ao te Riaboro ma ana taimonio naba.—TeKao. 20:8-10.

20. Tera am iango ibukin taetae ni burabeti aika kaingaingaa te nano n te boki ae Te Kaotioti?

²⁰ Tera am namakin imwin rinanoan te boki ae Te Kaotioti? Tiaki bwa ko a ingainga ni kan noriko i buakoni kakoroani bukin taetae ni burabeti aikai? E aki ngkanne kauekea i nanom kani kaoaia aomata bwa a na raonira n te taromauri ae itiaki ibukin Atuara? (TeKao. 22:17) Ti a tia ngkai n rinanoi baika kamimi aika a na riki n taai aika imwaira, ao ti a ingainga ni kani manga taekin ana taeka te abotoro Ioane aikai: “Amen! Nakomai te Uea ae Iesu.”—TeKao. 22:20.