1. Tera te titiraki ae ti kona n titirakinira iai?

 KO RARAOMA n tabetai ngkana ko iangoi baika a na riki n aroni kamaunaan Aaro aika kewe, ana buaka Koka mai Makoka, ao te buaka ae Aremaketon? Ko a tia n titirakiniko ni kangai: ‘N na kona n teimatoa ni kakaonimaki ngkana a riki baikana kakamaaku akanne?’ Ngkana ko iaiangoa anne, e na buokiko maroroakinan ana taeka Iesu ae koreaki n te kibu ae aana te reirei aei. E taku Iesu nakoia taan rimwina: “Tai karawawatai nanomi. Onimakina te Atua.” (Ioa. 14:1) E na buokira te onimaki ae korakora ni kaaitarai baika a na riki n taai aika a na roko ma te ninikoria.

2. Ti na kangaa ni kakorakoraa ara onimaki, ao tera ae ti na rinanona n te kaongora aei?

² Ti kona ni kakorakoraa ara onimaki bwa ti aonga n nanomwaaka i aani kataaki n taai aika imwaira, man iaiangoan arora ni kaaitarai kataaki ngkai. Ngkana ti iaiangoa anne, ti a kona n nori itera aika ti kabwaka iai n ara onimaki ao ti riai ni kakorakoraa. N taai ake ti tokanikai iai n te kataaki teuana ma teuana, e a korakora riki iai ara onimaki. E kona ni buokira aei bwa ti na nanomwaaka i aani kataaki n taai aika imwaira. N te kaongora aei, ti na rinanoi baika aua ake a kaaitarai taan rimwin Iesu ike e a kaotaki iai bwa a kainnanoa kakorakoraan riki aia onimaki. Imwina, ti na nori arora ni kaaitarai kangaanga n aron akanne ni boong aikai, ao aroni katauraoara iai nakon taai aika imwaira.

3. Ni kaineti ma Mataio 6:​30, 33, tera ae e katereterea Iesu ibukin te onimaki?

³ E bon riai iroun atun te utu bwa e na karekei kanaia, kunnikaia, ao mwengaia buuna ma natina. E aki bebete karaoan aei  n taai aika karuanikai aikai. N tabetai, a boni bua aia mwakuri ni kareketianti taari n te onimaki ao e aki manga reke aia mwakuri e ngae ngke a korakoraia ni kakaaea. Tabeman a bon rawa nakon te mwakuri ni kareketianti ae aki riai ibukia Kristian. Ngkana e riki anne, ti a kainnanoa te onimaki ae korakora bwa Iehova e na taraia raoi bwa a na reke baika ti kainnanoi ibukia ara utu. E katereterea Iesu aei nakoia taan rimwina n te Kabwarabwara i Aon te Maunga. (Wareka Mataio 6:​30, 33.) Ngkana ti kakoauaa raoi ae e na bon aki kaaki taekara Iehova, ti na kona ni kaatuua ara iango i aon ara beku ibukina. Ngkai ti nora aron Iehova ni buokira ni baika ti kainnanoi, ti nang kaaniaki riki ma ngaia ao ni korakora ara onimaki.

4-5. Tera ae buoka te utu teuana ngke a raraomaeakini baika a kainnanoi ni maiuia?

⁴ Iangoa aron te utu i Venezuela n rinanon ana ibuobuoki Iehova ngke a kaaitara ma raraomaeakinani baika a kainnanoi ni maiuia. N te tai teuana, a karekea ae bon tau ibukini maiuia te utu ae te Castro man aia ununiki. A roko kaain te kaeng n taua abaia are a ununiki iai ao ni kakioianako te utu aei. E taku te karo ae Miguel: “Ti a mwakuria ngkai te mwakoro n aba ae uarereke n ununiki iai ae ti karekea mairoun temanna. I moana au tataro ni katoabong ni butiia Iehova bwa e na katauraoa ae ti kainnanoia ibukin te bong anne. E kangaanga maiuia te utu anne, ma a teimatoa ni kaei bobotaki ao n uataboa te mwakuri ni minita, ibukina bwa a onimakina raoi Tamara ae tatangira bwa e na katauraoi baika a kainnanoi ni katoabong. A moanibwaia te Tautaeka n Uea ao e katauraoi baika a kainnanoi Iehova.

⁵ N aia tai ni kangaanga, a kaatuua aia iango Miguel ma buuna ae Yurai n aron Iehova n tabeakinia. N tabetai e kamanenaia raao n te onimaki Iehova bwa a na katauraoi bwaai n ibuobuoki, ke a buoka Miguel ni karekea ana mwakuri ni kareketianti. N taai riki tabeua, e kamanena te aobiti n tararua Iehova ibukini karekeani bwaai tabeua aika kainnanoaki. E bon aki kitania Iehova. Ibukin anne, a a noriia kaain aia utu bwa e rikirake aia onimaki. Imwin taekinani baike e a tia ni buokiia iai Iehova, e taku natiia te aine ae ikawai ae Yoselin: E rangi n ringaki nanou n norani bain Iehova ni buokira. I iangoia bwa raoraou ae I kona n onimakinna. E reitia ni kangai: Te kataaki ae ti a tia n rinanona n ara utu, e a katauraoira nakoni kataaki aika korakora riki n taai aika imwaira.

6. Ko na kangaa ni kakorakoraa am onimaki ngkana ko kaaitara ma te kangaanga ni kaineti ma te kataumwane?

⁶ Ko kaaitara ma kangaanga ni kaineti ma te kataumwane? Ngkana ngaia anne, ko a rinanon te kangaanga. E ngae ngke a rangi ni kangaanga baika ko rinanoi, ko kona ni kamanena te tai anne ni kakorakoraa am onimaki. Tataro ao wareka ana taeka Iesu ae koreaki ni Mataio 6:​25-34, ao kananoa am iango iai. Iaiangoi katoto ni boong aikai aika kaotia bwa e boni katauraoi Iehova  baike a kainnanoi naake a katabetabeia ni beku ibukina. (1Kor. 15:58) Karaoan anne, e na kakorakoraa onimakinan ae e na boni buokiko Tamam are i karawa, n aron ae e a tia ni buokiia tabemwaang. E ataa raoi te bwai ae ko kainnanoia ao arona ni katauraoia ibukim. Ngkana ko nora ana ibuobuoki Iehova ni maium, e nang korakora riki am onimaki ao ko na kona n tokanikai i aoni kataaki aika korakora riki n taai aika imwaim.​—Aba. 3:​17, 18.

7. Ni kaineti ma Mataio 8:​23-26, e kangaa “te buaka ae korakora” ni kataa aia onimaki taan rimwin Iesu?

⁷ Ngke a kaaitara ma buakan te nama Iesu ma taan rimwina, e a kamanena te bwai ae riki aei Iesu ni buokiia iai n noria bwa a kainnanoa riki kakorakoraan aia onimaki. (Wareka Mataio 8:​23-26) E rangi ni korakora te buaka ao n toka te ran i aon te booti, ma e matunako Iesu. Ngke a a rangi ni maaku taan rimwina, a kauta Iesu ao n tuangnga bwa e na kamaiuia, ma e taku te Uea nakoia: E aera ngkai kam a rangi ni maaku, ngkami aika e karako ami onimaki? A riai n ataia taan rimwin Iesu aika rangi ni maaku aikai bwa e boni kona Iehova ni kamanoa Iesu ma naake raona. Tera reireiara iai? E kona ni buokira te onimaki ae korakora ni kaitaraa “te buaka ae korakora,” ke kataaki aika ai aron te buaka ae korakora.

8-9. E kangaa ni kataaki ana onimaki Anel, ao tera ae buokia?

⁸ Iangoa aroni korakoran ana onimaki te tari te aine mai Puerto Rico ae Anel ae akea buuna, imwin te kataaki are e rinanona. E bon rinanon te “buaka ae korakora” neiei. E moanaki kataakina n 2017 ngke e oreaki mwengana n te Angibuaka ae Maria. E bua naba ana mwakuri ni kareketianti imwin te angibuaka anne. E taku Anel: I nanon taai ni kangaanga aikai, I bon tabeaianga ma I ataia ae I riai n onimakina Iehova rinanon te tataro ao n aki kariaia tabeaiangau bwa e na taonainako.

⁹ E taekinna naba Anel bwa e buokaki n te ongeaba bwa e na kaitaraa ana kangaanga. E taku: “Te kakairi ni kaetieti man ana botaki Iehova, e a buokai bwa N na teimatoa n aki maaku. E buokai Iehova rinanoia taari n aroia ni kaungaai ao ni karekei baika I kainnanoi ibukini maiuu.” E reitia ni kangai: “A bati riki baika e anganai Iehova nakon are I bubutiia, ao e kakorakoraaki riki iai au onimaki.”

10. Tera ae ko kona ni karaoia ngkana ko kaaitara ma “te buaka ae korakora”?

¹⁰ Ko kaaitara ma “te buaka ae korakora”? Tao e irekereke anne ma rotakibuakam n te kabuanibwai ae karina. Ke tao te buaka n te aro ni kaikonaki n aron te aoraki ae kakaiaki ike ko a namakina iai te bwarannano ao n aki ataa te bwai ae ko na karaoia. Ko bae n tabeaianga n tabetai, ma tai kariaia anne bwa e na tukiko man onimakinan Iehova. Kaaniko riki ma ngaia rinanon am tataro ni kakorakora. Kakorakoraa am onimaki n arom ni kananoa am iango i aon taai ake e a tia ni buokiko iai  Iehova. (TaiAre. 77:​11, 12) Ko kona ni kakoauaa raoi ae e na bon aki kitaniko Iehova ngkai ao n aki toki.

11. E aera ngkai ti riai ni motinnanoia bwa ti na ongeaba irouia naake a kairiri?

¹¹ Tera riki ae kona ni buokiko n nanomwaaka i aani kataaki? E taekinna Anel bwa te ongeaba. Kekeiaki n onimakinia naake a onimakinaki iroun Iehova ao Iesu. N tabetai, ti iangoia bwa a aki eti kaetieti ake a anga naake a mwiokoaki bwa a na kairiri. Ma e ngae n anne, e na boni kakabwaiaa ane e ongeaba Iehova. Ti kakoauaa man ana Taeka ao rongorongoia ana toro aika kakaonimaki bwa te ongeaba e karekea te kamaiuaki. (TeOti. 14:​1-4; 2Rong. 20:17) Kananoa am iango ni katoto akanne. Karaoan anne, e na kakorakoraa nanom ni kan ongeaba nakoni kaetieti man ana botaki Iehova ngkai, ao n taai aika a na roko. (Ebera 13:17) Ngaia are bon akea bukina bwa ko na maaka te buaka ae korakora riki ae taekan te rawawata ae korakora ae e a kaan roko.​—TaeRab. 3:25.

12. Ni kaineti ma Ruka 18:​1-8, tera irekereken te onimaki ma te nanomwaaka i aan te ribuaka?

¹² E ataia Iesu ae e na kataaki aia onimaki taan rimwina n te ribuaka. Ibukini buokaia n anne, e a taekina te kaikonaki n te boki ae Ruka. E karakina te aine ae e a tia ni mate buuna ae teimatoa ni bubutii karekean te kaetitaeka ae riai mairoun te tia moti ae buakaka. E kakoauaa raoi neiei bwa e na boni materaoi arona ni botumwaaka. N tokina, e a butimwaeaki ana bubutii iroun te tia moti. Tera te reirei iai? E bon aki ribuaka Iehova. Ngaia are e taku Iesu: Ao tiaki e na boni karaoa te kaetitaeka ae riai te Atua nakoia ana koraki aika rineaki ake a tang nakoina ni ngaina ao ni bong. (Wareka Ruka 18:​1-8) E reitia ni kangai Iesu: Ngkana e roko Natin te aomata, te koaua bwa e na kunea te onimaki aei i aon te aba? Ngkana ti kaaitara ma te ribuaka, ti riai ni kaotia bwa e korakora ara onimaki n aron te aine anne, man arora n taotaonakinnano ao ni botumwaaka. Ibukin ara onimaki anne, ti kona ni kakoauaa raoi bwa e na boni buokira Iehova. Ti riai ni kakoauaa naba ae e mwaaka te tataro. N tabetai, a kona ni kaekaaki ara tataro n te aro ae ti aki kantaningaia.

13. E kangaa te tataro ni buoka te utu teuana ngke a rinanon te ribuaka?

¹³ Iangoa te baere e rinanona te tari te aine ae Vero are maeka n te Democratic Republic of Congo. A riai ni birinako man aia kaawa Vero ma buuna ae tiaki kaain te onimaki ao natiia te aine ae 15 ana ririki, ngke e niniaki aia kaawa irouia tautia. I aoni kawaia te utu aei ao a a roko n te kawai ae teinaki irouia tautia ike a a kateaki ao ni kakamaakaki bwa a na tiringaki. Ngke e tang Vero, e kataia natina ni karaua nanona n arona n tataro ni kanenea bwanaana ao n okioki ni mwanewea aran Iehova. Ngke e moti ana tataro ao e titirakinna te mataniwi n tautia ni kangai: “Antai ae  reireiniko n tataro? E kaeka ni kangai: E reireinai tinau ni kamanenaan tein te tataro ae ni Mataio 6:​9-13. E taku te mataniwi: “Naako ma te rau ma am karo, e bia kawakiningkami Iehova ae Atuami.

14. Tera te bwai ae kona ni kataa ara onimaki, ao tera ae kona ni buokira n nanomwaaka?

¹⁴ E reke reireiara n te rongorongo anne bwa ti aki riai ni kakeaa bongan te tataro. Ma tera arom ngkana e aki waekoa ni kaekaaki am tataro ke e aki kaekaaki n te aro ae kamimi? N aron te aine are n ana kaikonaki Iesu, teimatoa n tataro ma onimakinan ae e na bon aki kitaniko Atuara, ao e na boni kaekaa am tataro n te tai ae riai ke n aanga tabeua. Teimatoa ni bubutiia Iehova taamneina ae raoiroi. (IBir. 4:13) Uringnga are e a kaan te tai ae e nang kabatiaa iai kakabwaiaam Iehova, ike ko nang mwanuokini baika ko rotakibuaka iai mai mwaina. Ngkai ko nanomwaaka i aani kataaki ma te kakaonimaki n ana ibuobuoki Iehova, ko nang korakora riki ni kaaitarai kataaki aika imwaim.​—1Bet. 1:​6, 7. 

15. Tera te kangaanga are a aitara ma ngaia taan rimwin Iesu ae kaotaki ni Mataio 17:​19, 20?

¹⁵ E reireinia taan rimwina Iesu bwa e na buokiia te onimaki n tokanikai i aoni kangaanga. (Wareka Mataio 17:​19, 20) N te tai teuana, a aikoa kona ni kanakoa te taimonio e ngae ngke a a tia ni kakaraoa anne mai mwaina. Tera te kangaanga? E kabwarabwaraa Iesu bwa a kainnanoa riki te onimaki. E tuangia bwa a kona ni kanakoi kangaanga aika korakora n aroni buburan te maunga ngkana e tau korakoran aia onimaki! Ni boong aikai, ti kona ni kaaitara naba ma kangaanga aika taraa n rangi ni korakora.

16. E kangaa ana onimaki Geydi ni buokia n nanomwaaka imwin tiringani buuna?

¹⁶ Iangoa ana katoto te tari te aine ae Geydi mai Guatemala. E tiringaki buuna ae Edi i aoni kawaia n okira mwengaia man te taromauri. E kangaa ana onimaki Geydi ni buokia bwa e na kekeiaki i aan rawawatana ae korakora? E taku: E buokai te tataro bwa N na kaaki rawawatau i aon Iehova ao I a namakina iai te raunnano. I noria bwa e tabeakinai Iehova rinanoia au utu ao raoraou n te ekaretia. I buokaki ni kabebeteaki n rawawatau ngkana I katabetabeai n ana mwakuri Iehova, ao ni waakinako n te bong teuana ma teuana n aki raraomaeakina te ingabong. Imwin te bwai I rinanona aei, I a ataia ae n aki ongeia bwa te kataaki raa ae I rinanona, ma N na boni kona ni kaitaraa n anaa ibuobuoki Iehova, Iesu, ao ara botaki.”

17. Tera ae ti kona ni karaoia ngkana ti kaaitara ma kangaanga aika ai aron te maunga?

¹⁷ Ko nanokawaki ni maten ae tangiraki iroum? Karekea am tai ni kakorakoraa onimakinan te kantaninga ibukin te mangauti, rinanoni warekan rongorongoia naake a kautaki man te mate n te Baibara. Ko rawawata bwa e kabaneaki man te ekaretia am utu temanna?  Ukeuke n reirei bwa ko aonga ni kakoauaa ae te reirei ni kaetieti mairoun te Atua bon te kabanea n tamaroa. N aki ongeia bwa tera te kangaanga ae ko kaitaraa, ma kabongana te tai anne bwa am tai ni kakorakoraa am onimaki. Bunra nanom nakon Iehova. Tai kararoako ma teimatoa ni kaaniko ma taari. (TaeRab. 18.1) Karaoi baika a na buokiko n nanomwaaka, e ngae ngkana a na karika tangim. (TaiAre. 126:​5, 6) Kateimatoa am kaetieti ibukini kaeani bobotaki, te mwakuri ni minita, ao te wareware n te Baibara. Ao kaatuua am iango i aoni kakabwaia aika e katauraoi Iehova imwaim. Ngkana ko nora aron Iehova ni buokiko, e na bon ririkirake onimakinana iroum.

18. Ngkana ko noria bwa e aki tau korakoran am onimaki, tera ae ko kona ni karaoia?

¹⁸ Tai kabwaraa nanom ngkana te kataaki ae ko kaitaraa n taai aika nako ke n taai aikai, e kaotia bwa e aki tau korakoran am onimaki. Iangoa anne bwa am tai ni kakorakoraa am onimaki. Bubutii n aroia ana abotoro Iesu ake a kangai: Kakorakoraa riki ara onimaki. (Ruka 17:5) Iaiangoi naba katoto aika ti a tia ni maroroakin n te kaongora aei. N aroni Miguel ao Yurai, ururingi taai ake e buokiko iai Iehova. N aron natin Vero te aine ao Anel, kakorakorako n tataro nakon Iehova moarara riki ngkana ko a rinanon te kangaanga ae korakora. Ao n aron Geydi, ataia ae e kona Iehova ni katauraoa te ibuobuoki rinanoia am utu ao raoraom. Ngkana ko kariaia Iehova bwa e na buokiko n kaaitarai kataakim ngkai, ko nang kakoauaa riki ae e na buokiko n nanomwaaka i aani kataaki n taai aika imwaim.

19. Tera ae e aki nanououa iai Iesu, ao tera ae ko kona ni kakoauaa?

¹⁹ E buokiia taan rimwina Iesu bwa a na nori itera ake a kainnanoa riki iai te onimaki, ma e aki nanououa bwa a na bon tokanikai i aoni kataakia ake imwaia n ana ibuobuoki Iehova. (Ioa. 14:1; 16:33) E kakoauaa raoi ae te onimaki ae korakora e na boni karekei maiuia te koraki ae uanao n tain te rawawata ae korakora. (TeKao. 7:​9, 14) Ko na mena naba i buakoia? Man ana akoi ae rianako Iehova, ko na boni mena i buakoia ngkana ko kabanea am konaa ni karikirakea am onimaki ngkai, ao ni kakorakoraa.​—Ebera 10:39.