1-2. Tera aia kantaninga ae tamaroa taan taromauri ni koaua?

TE KANTANINGA bon te bwai ae rangi ni kakawaki. A kantaningaia aomata tabeman bwa e na nakoraoi tekatekaia n taanga, a na kaikawaiia natiia bwa a na marurung, ke a na manga marurung imwin aorakia ae kakaiaki. Ti bae naba n tangiri aekaki akanne ngaira aika Kristian. Ma ti kantaningaa ae bati riki nakon anne, ae taekan maiura n aki toki n te tai ae e na roko, ao ikotakira ma ara koraki aika tangiraki ake a a tia ni mate.

² E taekina aei te abotoro Bauro: “Iai ae I kantaningaia mairoun te Atua, . . . ae a na boni mangauti akana raoiroi ma akana aki raoiroi.” (Mwa. 24:15) Tiaki tii Bauro n taekina te kantaninga ibukin te mangauti. E taekinna naba te baatua are Iobi. E boni kakoauaa bwa e na bon uringnga te Atua ao ni kautia man te mate.​—Iobi 14:7-10, 12-15.

3. E aera bwa ti kona ni kakabwaiaaki n 1 I-Korinto mwakoro 15?

³ “Mangautiia maate” bon ‘aan’ ke “moan reirei” ni kabane ake a reireinaki iai Kristian. (Ebera 6:1, 2) E koreaki ana maroro Bauro ibukin te mangauti n 1 I-Korinto mwakoro 15. A bae ni kakorakoraaki iai Kristian ake n te moan tienture. Ao e kona te mwakoro anne ni karikirakea ao ni kakorakoraa ara kantaninga are ti a maan ni kakariariaa.

4. Tera ae karekea te kantaninga ibukia ara utu aika tangiraki ake a a tia ni mate?

⁴ Mangautin Iesu Kristo e boni karekea te kantaninga ibukia ara utu aika tangiraki ake a a tia ni mate. Bon iteran naba “te rongorongo ae raoiroi” are e tataekinna Bauro nakoia kaaini Korinto. (1Kor. 15:1, 2) Ni koauana, e taekinna bwa ngkana iai te Kristian ae e aki kakoauaa te mangauti, bon akea ngkanne uaan ana onimaki. (1Kor. 15:17) Kakoauaani mangautin Iesu bon ngaia aan ara koaua ni Kristian.

5-6. Tera reireiara n taeka ake n 1 I-Korinto 15:3, 4?

 ⁵ N ana maroro Bauro are mai imwaina ibukin te mangauti, e taekini baika koaua aika tenua. Aikai bon (1) “E mate Kristo ibukin ara bure.” (2) E “taunaki.” (3) E “kautaki n te katenua ni bong n aron taekana n te Koroboki ae Tabu.”​—Wareka 1 I-Korinto 15:3, 4.

⁶ Tera reireiara ni maten Iesu, taunakina, ao mangautina? E a kaman taetae ni burabetinna Itaia bwa te Mesia e na “koreakinako mai abaia akana maiu,” ao e na “anganaki nnena ni kaweneaki i buakoia akana buakaka.” Ma e bati riki ae nanonaki iai. E a manga taekinna Itaia bwa te Mesia e na uouotii “aia bure aomata aika bati.” E karaoa nanon aei Iesu ngke e a anga maiuna bwa te karea ni kaboomwi. (Ita. 53:8, 9, 12; Mat. 20:28; IRom 5:8) Ngaia are maten, taunakin, ao mangautin Iesu, e kaotaki iai koauan raoi ara kantaninga ibukini kainaomataara man te bure ao te mate, ao manga ikotakira ma ara utu aika tangiraki ake a a tia ni mate.

7-8. Tera ae a buokaki iai Kristian bwa a na kakoauaa ae e boni kautaki Iesu?

⁷ E irekereke ara kantaninga ibukin te mangauti ma mangautin Iesu, ngaia are ti riai ni kakoauaa bwa e boni kautaki Iesu. E aera bwa ti na kakoauaa ae e boni kauta Iesu Iehova?

⁸ A bati taani kakoaua ake a taekinna bwa e boni kautaki Iesu. (1Kor. 15:5-7) Te aomata are moani kakoauaa, are e korea taekana Bauro, bon te abotoro Betero (Keba). A kakoauaa naba taan rimwina ake a ikotaki bwa Betero e noria ae e boni kautaki Iesu. (Ruka 24:33, 34) Ao abotoro naba ake “naake Tengauni ma Uoman,” a nora Iesu imwina riki bwa e a tia ni kautaki. Imwina e “kaoti [Kristo] nakoia taari aika 500 tabun n tii te taina,” tao n te botaki ni kukurei teuana i Kariraia n aron ae taekinaki ni Mataio 28:16-20. E “kaoti [naba] nakon Iakobo” are tarina mairoun tinana, are e aki ngkoa kakoauaa ae Iesu bon te Mesia. (Ioa. 7:5) Ngke e tia Iakobo n nora Iesu are e kautaki, e a bon aki nanokokoraki. E kakaongora bwa ni korean te reta aei irouni Bauro tao n 55 C.E., a maiu n te tai anne aomata aika bati ake a kakoauaa te mangauti anne, ngaia are naake a nanokokoraki a a kona n ongora koauana irouia.

9. Ngkana ti wareka Mwakuri 9:3-5, e kangaa Bauro n anga te kaotioti riki teuana ibukini mangautin Iesu?

⁹ Imwina riki, e a manga kaoti Iesu nakoni Bauro. (1Kor. 15:8) Ngke e tabe ni mwananga Bauro (Tauro) nako Tamateko, e a ongo naba bwanaan Iesu are e a tia ni kautaki, ao e nora raneanean ootana i karawa. (Wareka Mwakuri 9:3-5.) Te bwai are e rinanona Bauro, e a manga riki bwa te bwai ni kakoaua naba teuana, ae tiaki te otokaraki taekani mangautin Iesu.​—Mwa. 26:12-15.

10. Tera te bwai are e karaoia Bauro ngke e a kakoauaa ae e boni kautaki Iesu man te mate?

¹⁰ A na rangi ni kan ongora tabeman n te baere e taekinna Bauro, ibukina bwa e a tia ngkoa ni bwainikirinia Kristian. Ngke e a kakoauaa raoi Bauro ae e boni kautaki Iesu, e boni kakorakoraa n anai nanoia tabeman ibukin te koaua aei. E mwaiti oreana, kabureana, ao tokana n te kaibuke ae urubekebeke ngke e uarongorongoa te koaua are e mate Iesu ma e a manga maiu. (1Kor. 15:9-11; 2Kor. 11:23-27) E kakoauaa raoi Bauro bwa e a tia ni kautaki man te mate Iesu, ao e kukurei ni mate ibukini boutokaan te koaua aei. Tiaki bwa ko na kakoauaa ngkanne te kaotioti rimoa aei are e boni kautaki Iesu man te mate? Ao tiaki bwa e a kakorakoraaki riki iai am koaua ibukin te mangauti?

11. Tera bukina ngkai a iango n te aro ae kairua ibukin te mangauti tabeman kaaini Korinto?

¹¹ Iai tabeman ni kaawani Kuriiti i Korinto aika e kairua aia iango ibukin te mangauti, ao a  taku naba tabeman i buakoia bwa “akea mangautiia maate.” E aera bwa a iango n aron anne? (1Kor. 15:12) Tabeman taani karioiango ni kaawan naba Kuriiti teuana i Atenai, a kakanikoa te iango are e boni kautaki Iesu. A kona n rotaki aomata tabeman ake i Korinto, n iango akanne. (Mwa. 17:18, 31, 32) A kona tabeman n iangoia bwa e aki koaua te kautiuti. Ao a bae n iangoia bwa a kona n aranaki aomata bwa a mate ibukina bwa taani bure ngaiia, ao naake a riki bwa Kristian, a kona n aranaki bwa a maiu ibukina bwa a a kabwaraaki aia bure. Ma n aki ongeia bwa tera bukina irouia, kakewean te mangauti boni kaotan ae e matebuaka aia onimaki. Ngke arona bwa te Atua e aki kauta Iesu, e na akea te karea ni kaboomwi ae e na kabwakaaki ao a na teimatoa ni bure aomata ni kabane. Ngaia are naake a kakewea te mangauti, e na aki reke irouia te kantaninga ni koaua.​—1Kor. 15:13-19; Ebera 9:12, 14.

12. N aron ae taekinaki n 1 Betero 3:18, 22, e kangaa ni kaokoro mangautin Iesu ma kautiuti ake imwaina?

¹² E a kaman ataia Bauro ae “e a bon tia . . . ni kautaki Kristo mai buakoia maate.” E rianako riki te mangauti anne nakoni mangautiia naake a a tia ngkoa ni kautaki ao ni maiu i aon te aba ao a a manga mate. E taekinna Bauro bwa Iesu bon “te moan uaa i buakoia te koraki ake a matunako n te mate.” N te aro raa? Boni ngaia ae moani kautaki ao ni maiu n rabwata i aon te aba, ao ngaia naba are e moani kautaki mai i aon te aba ao n rierake nako karawa.​—1Kor. 15:20; Mwa. 26:23; wareka 1 Betero 3:18, 22.

13. Tera te kaokoro are e taekinna Bauro i marenan Atam ao Iesu?

¹³ E na kangaa maten te aomata temanna ni kamaiuia aomata aika mirion ma mirion? E kaekaa anne Bauro n te aro ae mataata. E taekina te kaokoro i marenan te bwai ae e karikia Atam nakoia te botannaomata ao te bwai ae e boni kona n riki rinanoni Kristo. Ni kaineti ma are iroun Atam, e koreia ni kangai Bauro: “E mate te aba iroun te mwaane ae tii temanna.” Ngke e tia ni karaoa te bure Atam, e a karekea te mate bon nakoina ao nakoia naba kanoana. Ao ti teimatoa n rinanoni mwin ana aki ongeaba. Ai boni kaokorora ma mwin te bwai are e karaoia te Atua ngke e tia ni kauta Natina! “A na mangauti naba maate iroun te mwaane ae tii temanna,” ae Iesu. E kabwarabwaraa ni kangai Bauro: “Bwa n aron ae a bane ni mate aomata i nanon Atam, ao ai arona naba bwa a na bane ni kamaiuaki i nanon te Kristo.”​—1Kor. 15:21, 22.

14. E kona ni kautaki Atam? Kabwarabwaraa.

¹⁴ Tera ae e nanonna Bauro ngke e taekinna bwa “a bane ni mate aomata i nanon Atam”? E nanonia Bauro kanoan Atam, ake a ituaki n te bure ao te aki kororaoi mairoun Atam ao a na boni mate. (IRom 5:12) E na bon aki mena Atam i buakoia naake “a na . . . kamaiuaki.” Ngkai e boni kororaoi Atam ao e rineia bwa e na aki ongeaba iroun te Atua, e na bon aki kamaiuaki man ana karea ni kaboomwi Kristo. E na riki naba aei nakoia naake a na motikaki taekaia bwa “kooti” iroun “Natin te aomata,” are e na reke nakoia “te mate ae akea tokina.”​—Mat. 25:31-33, 46; Ebera 5:9.

15. Tera ae taekinaki n 1 I-Korinto 15:22 ibukin te mangauti?

¹⁵ Noria bwa e taekinna Bauro ae “a na bane ni kamaiuaki i nanon te Kristo.” (1Kor. 15:22) E koreaki ana reta Bauro nakoia Kristian aika kabiraki i Korinto, ake a na kautaki nakon te maiu i karawa. A boni “katabuaki bwa taan rimwini Kristo Iesu ao [a] weteaki bwa [a] na riki bwa te koraki aika itiaki” Kristian akanne. Ao e taekinia naba Bauro “te koraki ake a a tia ni matunako n te mate i nanoni Kristo.” (1Kor. 1:2; 15:18; 2Kor. 5:17) N ana reta riki teuana ae kairaki koreana n te taamnei, e koreia Bauro bwa naake “a katiteuanaaki ma [Iesu] n te mate are  aroni matena,” a na “katiteuanaaki naba ma ngaia n te mangauti are aroni mangautina.” (IRom 6:3-5) E boni kautaki Iesu bwa te taamnei ao e rierake nako karawa. Ngaia are anne te bwai ae e na riki nakoia ni kabane naake a “katiteuanaaki ma Kristo,” ae taekaia Kristian ni kabane aika kabiraki.

16. Tera are e nanonna Bauro ngke e arana Iesu bwa “te moan uaa”?

¹⁶ E koreia Bauro bwa e na kautaki Kristo bwa “te moan uaa i buakoia te koraki ake a matunako n te mate.” Uringnga bwa tabeman n aron Rataro, a a bon tia ni kautaki ao ni manga maiu i aon te aba, ma Iesu bon ngaia te moan n aomata are e kautaki man te mate bwa te taamnei ao ni karekea te maiu ae akea tokina. E kona ni kabotauaki Iesu ma te moan uaa ake a taiaki irouia tibun Iteraera bwa a na anga nakon te Atua. Irarikin anne, aranakin Iesu bwa “te moan uaa,” e kamataata iai Bauro bwa a kona naba tabeman ni kautaki man te mate ao ni maiu i karawa. Bon abotoro ao tabeman riki aika “katiteuanaaki ma Kristo” ake a na irira Iesu. N taina are e kantaningaaki ao a na bon rinanon naba te aeka ni kautiuti are iroun Iesu.

17. N ningai are a na karekea iai kaniwangaia ae te maiu i karawa naake a “katiteuanaaki ma Kristo”?

¹⁷ Te kautiuti nako karawa ibukia naake a “katiteuanaaki ma Kristo” e bon tuai n riki man te tai are e koroboki iai Bauro nakoia kaaini Korinto. Ma e taekina Bauro te tai ae e na roko, ngke e kangai: “A na kamaiuaki aomata nako n aia karinan nako. Kristo boni ngaia te moan uaa ao imwina te koraki ake ana aomata te Kristo, ngkana e a oki ma n tiku.” (1Kor. 15:23; 1Tet. 4:15, 16) Ni boong aikai, ti a maeka n te tai are e a kaman taekinaki ibukin “okin ma tikun” te Kristo. Eng, bon taekaia abotoro ao Kristian tabeman aika kabiraki n te taamnei ake a a tia ni mate ake a tataningaa okin ma tikun Kristo, ike a a karekea iai kaniwangaia are te maiu i karawa ao ni “katiteuanaaki naba ma [Iesu] n te mangauti are aroni mangautina.”

18. (a) E aera bwa ti kona n taekinna bwa iai riki te mangauti imwin te kautiuti nako karawa? (b) N aron ae taekinaki n 1 I-Korinto 15:24-26, baikara baika a na riki i karawa?

¹⁸ Ma tera aroia Kristian ni kabane aika kakaonimaki ake a aki karekea te kantaninga ae te maiu i karawa ma Kristo? A na karekea naba te kantaninga ae te mangauti. E taekinaki n te Baibara bwa Bauro ma naake a nako karawa, a na karekea “te mangauti mai buakoia maate are e na moani waaki.” (IBir. 3:11) E nanonaki n aei  bwa e na iai riki te mangauti imwina? E boraoi anne ma are e taekinna Iobi ibukini maiuna n te tai ae e na roko. (Iobi 14:15) A na mena i karawa ma Iesu “te koraki ake ana aomata te Kristo, ngkana e a oki ma n tiku” ao ni kamaunai tautaeka nako ma waaki ni kairiri nako ma taiani mwaaka. E na kamaunaaki naba “te tia kairiribai are te kabane, are te mate.” Ao ni kabane ake a na kautaki nako karawa, a na bon aki kona ni mate. Ma tera aroia ake tabeman?​—Wareka 1 I-Korinto 15:24-26.

19. Tera ae a na kariariaa naake a kantaningaa te maiu i aon te aba?

¹⁹ Tera ae a na kariariaa naake a kantaningaa te maiu i aon te aba? A kona ni karekea te kantaninga are boto i aon ana taeka Bauro aikai: “Iai ae I kantaningaia . . . ae a na boni mangauti akana raoiroi ma akana aki raoiroi.” (Mwa. 24:15) E a mataata ngkanne bwa a aki kona n nako karawa aomata aika aki raoiroi, ngaia are taeka akanne, a bon nanona te kautiuti i aon te aba n te tai ae e na roko.

20. E kangaa ni kakorakoraaki am kantaninga?

²⁰ Ti boni kakoauaa raoi bwa e “na boni [iai te] mangauti”! Naake a na kautaki ao ni maiu i aon te aba, a na kantaningaa te maiu n aki toki iai. Ko kona naba ni kakoauaa raoi te berita anne. E kona te kantaninga anne ni karekea kabebeteam ibukia am koraki ake a a tia ni mate. A kona ni kautaki man te mate n te tai are a a “tautaeka . . . bwa ueea [Kristo ma raona] i nanon ririki ake 1,000.” (TeKao. 20:6) Ko kona naba ni kateimatoa te kantaninga ae koaua anne bwa ngkana arona bwa ko mate imwain moanakin Tenga n Ririki, e na boni kateimatoako am kantaninga anne ibukin te tai ae e na roko. Te “kantaninga aei e aki karekea te bwarannano.” (IRom 5:5) E kona ni kakorakorako ngkai ao ni kauaataoa riki kimwareireim n am beku ibukin te Atua. Ma e bati riki ae ti kona ni karekea reireiara n 1 I-Korinto mwakoro 15, n aron ae e na kaotaki n te kaongora ae imwina.