1-2. (a) Tera ae a tuangaki abotoro ake teniman bwa a na karaoia, ao tera aroia iai? (b) Tera ae ti na rinanona ngkai?

 IMWIN te Toa ae te Riao n 32 C.E., a a nora te miitara ae kamimi te abotoro Betero, Iakobo, ao Ioane. N te maunga ae rietata ae tao te Maunga ae Oman, ao e a onikaki Iesu i mataia. “E raneanea ubuna n aron taai, ao e mainaina ana kauaatao n aron te oota.” (Mat. 17:1-4) Ngke e nang toki te miitara anne, a a ongo ana taeka te Atua abotoro aikai ae kangai: “Natiu ae I tangiria teuaei, ae I kakatonga irouna, kam na ongo irouna.” (Mat. 17:5) A kaotia raoi abotoro aikai ni maiuia, bwa a ongo iroun Iesu. Ti kani kakairi n aia katoto.

² N te kaongora are mai mwaina, ti reiakinna ae ngkana ti na ongo iroun Iesu, ti riai ni katoka karaoani bwaai tabeua. N te kaongora aei, ti na nori baika uoua ake e taekin Iesu bwa ti riai ni karaoi.

3. Ni kaineti ma Mataio 7:13, 14, tera ae ti riai ni karaoia?

³ Wareka Mataio 7:13, 14. Nora ana taeka Iesu ibukini mataroa aika uoua aika kairiri nakoni kawai aika uaai, ae teuana e “mwawaawa” ao teuana “e reme.” Akea te kawai ae te katenua. Ti riai n rineia bwa e nga te kawai ae ti na toua. Aio bon te motinnano ae rangi ni kakawaki, ibukina bwa e boboto iai karekean te maiu ae aki toki.

4. Ko na kangaa ni kabwarabwaraa te kawai ae “mwawaawa”?

 ⁴ Ti riai n ururingi kaokoroni kawai aika uaai aikai. A bati aika toua te kawai ae “mwawaawa” ibukina bwa e bebete iai te mwananga. E kananokawaki bwa a bati aika rineia bwa a na tiku n te kawai anne, ao ni kakairi irouia te koraki aika bati ake a mwananga iai. A aki ataia ae e kairiia aomata Tatan bwa a na toua te kawai aei, ae tokina bon te mate.—1Kor. 6:9, 10; 1Ioa. 5:19.

5. Tera ae a karaoia tabeman ibukin ukoukoran te kawai ae “reme” bwa a aonga n nakonako iai?

⁵ Ni kaitaraan anne, e reme te kawai are teaina ao e taekinna Iesu bwa a karako akana kunea. Bukin tera? E kakaongora bwa n te kibu are imwina, e kauringia taan rimwina Iesu bwa a na tarataraiia mairouia burabeti ni kewe. (Mat. 7:15) A taku tabeman bwa nga ma nga mwaitin te Aro, ao angiina a taekinna bwa a koaua aia reirei. Ibukina bwa e a rangi ni bati te Aro, a mwaiti aika bwara nanoia ao ni mangaongao aia iango n te aro are a aikoa kan ukoukora te kawai ae kairiri nakon te maiu. Ma e boni kona n reke te kawai anne. E taku Iesu: “Ngkana kam teimatoa n taua au taeka, ao bon taan rimwiu ngkami, ao ane kam na ataa te koaua, ao e na kainaomataingkami te koaua.” (Ioa. 8:31, 32) Ko riai ni kamoamoaaki ngkai ko aki iriia te koraki aika bati, ma ko ukoukora te koaua. Ko moana am ukeuke n reirei n Ana Taeka te Atua n reiakina iai te bwai ae e tangiria mairoura, ao ko ongo n ana reirei Iesu. Ko reiakinna naba ae e kantaningaira Iehova bwa ti na rarawa nakon aia reirei Aaro aika kewe, ao ni katoka bukamaruani botaki aika moan riki mairouia beekan. Ko noria naba bwa e kona ni kangaanga karaoani baike e tangiri Iehova, ao katokani waaki aika aki boraoi ma nanona. (Mat. 10:34-36) E boni bae n aki bebete iroum karaoani bitaki. Ma ko kekeiaki ibukina bwa ko tangira Tamam are i karawa, ao ko kani karekea akoam irouna. E boni kimwareirei n am kekeiaki!—TaeRab. 27:11.

6. Ni kaineti ma Taian Areru 119:9, 10, 45, 133, tera ae e na buokira n teimatoa n tiku n te kawai ae reme?

⁶ N te tai are ti moana iai mwanangara n te kawai ae reme, tera ae e na buokira n teimatoa n toua? Iangoa te kaikonaki aei. E riki te oo ae mena i mataniwin te kawai ae reme ao ae katati, bwa kamanoan te turaiua ma ana kaa. E kamanoia aomata te oo aei bwa a na aki tena ma mangeen te kawai, ke ni bwaka mai iai. A aki kona n iangoia taian turaiua bwa e rangi n tutuki te oo anne! Titeboo te oo anne ma ana kaetieti Iehova n te Baibara. Ti buokaki n ana kaetieti bwa ti na teimatoa n tiku n te kawai ae reme.—Wareka Taian Areru 119:9, 10, 45, 133.

7. Tera ae a riai n iangoia rooro n rikirake ibukin te kawai ae reme?

⁷ Rooro n rikirake, kam namakinna n tabetai bwa e a tauaki inaomatami n ana kaetieti Iehova? E tangiria Tatan bwa kam na iangoa anne. E tangiria bwa kam na iaiangoi riki aroia naake a toua te kawai ae mwawaawa bwa a taraa ni kukurei ni maiuia. E kona ni kamanenai baike a kakaraoi tabonrorom n te reirei ke baike ko nori n te intanete, ni kairiko iai bwa  ko na namakinna ae e kabotu maium. E tangiriko Tatan bwa ko na iangoia ae a tukiko ana kaetieti Iehova mani karekean te kukurei ni maium. * Ma uringa aei: e aki tangiria Tatan bwa a na nora tokini kawaia, naake a toua te kawai aei. Ma Iehova e kaota nakoim te maiu ae tamaroa ae ko na karekea ngkana ko teimatoa n toua te kawai ae tiki nakon te maiu.—TaiAre. 37:29; Ita. 35:5, 6; 65:21-23.

8. Tera reireiaia rooro n rikirake man ana katoto Olaf?

⁸ Nora reireiam ae ko kona ni karekea mairoun te tari ae ataei ae Olaf. * A kataia raon n reirei teuaei ni kariria nakon te wene ni bure. Ngke e kabwarabwaraa ae a maiuakin ana kaetieti te Baibara  ibukin te aroaro ni maiu ae riai Ana Tia Kakoaua Iehova, a a kataia riki ataeinnaine ake raona n reirei ni kariria bwa e na wene ni bure ma ngaiia. Ma e tei n nene Olaf ibukin te bwai ae eti. Ao tiaki tii aei te kariri ae e rinanona. E taku: “A kataia au tia reirei n anaa nanou bwa N na uaiakina te reirei ae rietata bwa I aonga ni karineaki. A tuangai bwa ngkana I aki karekea, N na bon aki toronibwai ni maiuu.” E kangaa Olaf ni kaitaraa te kariri anne? E taku: “I karikirakea au iraorao ae kaan ma kaain te ekaretia, ao a riki bwa kaanga au utu. I a kakorakoraa riki au ukeuke n reirei n te Baibara, ao ni karaoan aei I a ataia ae bon aei te koaua. Ibukin anne, I a kamatoaa nanou bwa N na beku iroun Iehova.”

9. Tera ae a riai ni karaoia naake a kan teimatoa n toua te kawai ae reme?

⁹ E tangiria Tatan bwa ko na kitana te kawai ae tiki nakon te maiu. E tangiria bwa ko na raonia angia aomata ake n te kawai ae mwawaawa, “ae tiki nakon te kamaunanakoaki.” (Mat. 7:13) Ma ti na bon teimatoa n toua te kawai ae reme ngkana ti ongo iroun Iesu, ao n iangoa te kawai anne bwa ti kamanoaki iai. Ti na nora ngkai te bwai riki teuana ae e tuangira Iesu bwa ti riai ni karaoia.

10. Tera ae e taekinna Iesu bwa ti riai ni karaoia ni Mataio 5:23, 24?

¹⁰ Wareka Mataio 5:23, 24. E kabwarabwaraa Iesu te tai ae rangi ni kakawaki irouia I-Iutaia ake a ongora irouna. Iangoa te aomata n te tembora ae nang tauraoi n anga ana karea te man nakon te ibonga. Ma ngkana e uringnga n te tai anne ae iai tangin nanon tarina irouna, e riai ni katuka ana karea ao n ‘nako moa.’ Bukin tera? Tera ae rangi ni kakawaki riki nakon te angakarea nakon Iehova? E kamataataa Iesu ni kangai: “Naako moa raoiakina tarim.”

11. Kabwarabwaraa aron Iakoba n raoiakina Etau.

¹¹ Ti kona ni karekea reireiara ae kakawaki ibukini karekean te rau, man rongorongon te baatua ae Iakoba. Imwini kitanan abana are bungiaki iai tao i nanon 20 te ririki, e a tua nakoina te Atua rinanon te anera bwa e na okiria. (KBwaai 31:11, 13, 38) Ma iai te kangaanga bwa e kan tiringnga tarina are ikawai ae Etau. (KBwaai 27:41) ‘E rangi ni maaku Iakoba ao n tabeaianga’ bwa mwina e bon teimatoa n un irouna Etau. (KBwaai 32:7) Tera ae e karaoia Iakoba n raoiakina iai tarina? Te moan, e kakorakoraa n tataro nakon Iehova ibukin te baei. Imwina, e kanakoi bwaai n tituaraoi nakon Etau. (KBwaai 32:9-15) N tokina, ngke a a kaitiboo taari aikai, e biririmoa Iakoba ni kaota karinean Etau. E bobaraaki nakon Etau tiaki te taina ke uatai, ma itiua te tai! Ibukin nanorinanon Iakoba ao ana karinerine, e a raoiakinaki ma tarina.—KBwaai 33:3, 4.

12. Tera reireiara man ana katoto Iakoba?

¹² E reke reireiara man aron Iakoba ni katauraoia imwaini kaitiboona ma tarina ae Etau, ao arona ni kawaria. E nanorinano Iakoba ni butiia Iehova buokana. Imwina, e maiuakina ana tataro n arona ni karaoa ana kabanea n tamaroa n raoiakina tarina. Ngke a a kaitiboo, e aki kauntaekaia Iakoba bwa antai ae eti ao antai ae kairua. Tian Iakoba bwa e na raoiakina tarina. Ti na kangaa ni kakairi n ana katoto?

13-14. Tera ae ti riai ni karaoia ngkana ti kauna tarira n te onimaki?

¹³ Ngaira ake ti toua te kawai nakon te maiu, ti kani kateimatoa te rau i marenara ma tarira n te onimaki. (IRom 12:18) Tera ae ti riai ni karaoia ngkana ti a ataia ae ti kauna tarira temanna? N aron Iakoba, ti riai ni kakorakoraira n tataro nakon Iehova. Ti kona ni butiia bwa e na kakabwaiaa ara kakorakora n raoiakina tarira.

¹⁴ Ti riai naba ni karekea ara tai n tuoira i bon iroura. Ti kona n titirakinira ni kangai: ‘I kukurei ni butimwaea ae I bure, n nanorinano ni kabwaraa au bure, ao ni karekea te rau? Tera ana namakin Iehova ao Iesu ngkana I biririmoa ni karekea te rau i marenau ma tariu n te onimaki?’ E kona ara kaeka nakon titiraki aikai, ni kaungaira bwa ti na ongo iroun Iesu ao n nanorinano ni kawara tarira n te onimaki bwa ti na raoiakinna. N te aro aei, ti a kona ni kakairi n ana katoto Iakoba.

15. E na kangaa maiuakinan te boto n reirei n I-Ebeto 4:2, 3, ni buokira n raoiakina tarira?

¹⁵ Iangoia bwa tera ae e na riki ngke arona bwa e kauntaekaia Iakoba bwa antai ae eti ao antai ae kairua! E na bae n riki te kangaanga ngke a kaitiboo. Ngkana ti kawara tarira bwa ti na raoiakinna, ti riai naba ni bwaina te nanorinano. (Wareka I-Ebeto 4:2, 3.) E kangai Taeka N Rabakau 18:19: “E matoatoa riki raoiakinan te tari ae kaunaki nakon te kaawa ae nonoaki, ao bon iai kauntaeka aika kaanga ai aroni kaini kamatoaan te tabo ni kamaiu.” Ngkana ti nanorinano ni kabwaraa ara bure, e na bon reke rinnakora n “te tabo ni kamaiu” anne.

16. Tera ae ti riai n iangoia ao bukin tera?

¹⁶ Ti riai naba n iangoa raoi te bwai ae ti na taekinna ao arora n taekinna. Ngkana ti a tauraoi, ti riai ni kawara te aomata are ti kaunna ma tiara ae ti na kataia ni karekea te rau i marenara ma ngaia. N te moantai, tao e kona n taekini baika aki raraoi. Ti na bae ni kai un ao ni kataia ni kaitiaka taekara. Ma e na reke te rau ngkana ti karaoa anne? E na bon aki. Uringnga are e kakawaki riki karekean  te rau i marenam ma tarim, nakon ataakina bwa antai ae eti ao antai ae kairua.—1Kor. 6:7.

17. Tera reireiam man ana katoto Gilbert?

¹⁷ E kabanea ana konaa ni karekea te rau te tari te mwaane ae Gilbert. E taku: “Iai au kangaanga ma au utu temanna. I nanon uoua te ririki, I kataia ni maroroakinna ma ngaia ma te rau, bwa e aonga ni manga nakoraoi reitakira.” Tera riki ae e karaoia Gilbert? E taku: “Imwain ae I maroro ma ngaia, I tataro moa ao I katauraoa au iango imwain taeka aika aki raraoi ake e kona n taekin. I riai n tauraoi ni kabwaraa ana bure. I reiakinna bwa N na aki un ibukini kaitiakan taekau, ao I ataia ae tabeu bwa N na karekea te rau.” Tera mwina? E taku Gilbert: “E a rau nanou ngkai, ibukina bwa e a nakoraoi reitakiu ma au utu ni kabane.”

18-19. Ngkana ti kauna temanna, tera ae ti riai ni motinnanoia bwa ti na karaoia ao bukin tera?

¹⁸ Tera ngkanne ae ko riai ni motinnanoia bwa ko na karaoia ngkana ko a ataia bwa ko kauna tarim n te onimaki? Ongeaba n ana kaetieti Iesu ni karekea te rau. Tataroakinna nakon Iehova ao onimakina taamneina ae raoiroi bwa e na buokiko ni karekea te rau. Ni karaoan anne, ko na boni kukurei ao ni kaotia raoi bwa ko ongo iroun Iesu.—Mat. 5:9.

¹⁹ Ti kakaitau ngkai e katauraoa Iehova ana kaetieti ae tatangira rinanon “atun te ekaretia” ae Iesu Kristo. (IEbe. 5:23) Ti bia motinnanoia bwa ti na “ongo irouna” n aron te abotoro Betero, Iakobo, ao Ioane. (Mat. 17:5) Ti a tia n nora aroni karaoan anne. Boni man arora ni karekea te rau i marenara ma raora n te onimaki are ti kaunna. Ngkana ti karaoa anne ao n teimatoa n toua te kawai ae reme ae tiki nakon te maiu, ti na boni karekei kakabwaia aika bati ngkai, ao te kukurei ae akea tokina n te tai ae e na roko.