1. Tera te boki are e koreia Iehova, ao tera kanoana? (Maraki 3:16)

 E A TIA Iehova ni korea te boki teuana ae okoro i nanoni nga ma nga te ririki. A koreaki araia aomata n te boki aei man te moan aomata ae kakaonimaki are Abera. * (Ruka 11:50, 51) E kakarin Iehova aara n te boki aei i nanon tienture aika bati ao n taai aikai, ai mirion ma mirion mwaitiia. E aranaki te boki anne n te Baibara bwa “te boki ni kauring” ao “te boki ni kamaiu.” N te kaongora aei ao ti na aranna bwa “te boki ni kamaiu.”—Wareka Maraki 3:16; TeKao. 3:5; 17:8.

2. Antai aika koreaki araia n te boki ni kamaiu, ao a na kangaa ni koreaki naba arara n te boki anne?

² Iai n te boki ae okoro aei araia aomata aika taromauria Iehova ma te maaku, te karinerine, ao ake a tangira arana. A na boni karekea naakai te maiu are aki toki. E kona naba ni koreaki ngkai arara n te boki anne ngkana ti karikirakea ara iraorao ae kaan ma Iehova, ae boto i aon ana karea ni kaboomwi Natina are Iesu Kristo. (Ioa 3:16, 36) Ti bane n tangiria bwa a na koreaki arara n te boki anne, n aki ongeia bwa ti kantaningaa te maiu i karawa ke i aon te aba.

3-4. (a) Ti kona ni maiu n aki toki ngkana iai arara ngkai n te boki ni kamaiu? Kabwarabwaraa. (b) Tera ae na maroroakinaki n te kaongora aei ao are imwina?

³ Nanona ngkanne bwa naake a koreaki araia n te boki anne, a nangi boni karekea naba te maiu are aki toki? Ti kona ni karekea kaekaan anne n ana taeka Iehova nakoni  Mote n Te Otinako 32:33. E taku: “N na boni kamauna aran te aomata are bure nakoiu man au boki.” Ngaia are aara akana n te boki anne, a kona ni kamaunaaki ke ni kanakoaki, kaanga ai aron ae e korei aara Iehova n te bentira moa ao a kona ni kamaunaaki. (TeKao. 3:5.) Ngaia are ti riai n taraia raoi bwa e na teimatoa n tiku arara n te boki anne, ni karokoa are e a koreaki raoi n te ingke.

⁴ A kona n rio titiraki tabeua man aei. N te katoto, tera ana taeka te Baibara ni kaineti ma naake a koreaki araia n te boki ni kamaiu ao naake a aki? N ningai are a na karekea iai te maiu ae aki toki, naake a teimatoa ni mena araia n te boki anne? Ao tera aroia naake a a tia ni mate ao e tuai n reke aia tai ni kinaa raoi Iehova? A kona naba ni koreaki araia n te boki anne? A na kaekaaki titiraki aikai n te kaongora aei ao are imwina.

ANTAI AIKA IAI ARAIA N TE BOKI?

5-6. (a) N aron ae kamatataaki n I-Biribi 4:3, antai aika iai araia i buakoia naake a koreaki araia n te boki ni kamaiu? (b) N ningai ae a na kamatoaaki raoi iai araia n te boki ni kamaiu?

⁵ Antai aika iai araia n te boki ni kamaiu? Ibukini kaekaan anne, ti na iangoia koraki n aomata aika kaokoro aika nimaua. Iai tabeman mai buakoia aika iai araia n te boki ni kamaiu, ao iai naba aika akea araia.

⁶ Te moani koraki bon naake a a tia n rineaki bwa a na tautaeka ma Iesu i karawa. Iai ngkai araia n te boki ni kamaiu? Eng. Ni kaineti ma ana taeka te abotoro Bauro nakoia “[raona] ni mwakuri” ake i Biribi, bon iai araia ngkai n te boki ni kamaiu taani kabiraki ake a kaoaki bwa a na tautaeka ma Iesu. (Wareka I-Biribi 4:3.) Ma ngkana e na teimatoa ni mena araia n te  boki ni kaikonaki anne, a riai ngkanne n teimatoa ni kakaonimaki. Ao ngkana e a kamatoaaki kanikinaeaia, tao imwaini mateia ke imwaini moanakin te rawawata ae korakora, a na bon teimatoa ngkanne n tiku araia n te boki aei.—TeKao. 7:3.

7. Tera otara n Te Kaotioti 7:16, 17 ni kaineti ma te tai are a nang kamatoaaki iai araia te koraki ae uanao ake tiibu tabemwaang, n te boki ni kamaiu?

⁷ Te kauoua ni koraki bon te koraki ae uanao aika tiibu tabemwaang. Iai ngkai araia n te boki ni kamaiu? Eng. A na teimatoa n tiku araia n te boki ni kamaiu imwin rekeni maiuia n Aremaketon? Eng. (TeKao. 7:14) E taekinna Iesu bwa aomata aika ai aroia tiibu aikai, a na “nakon te maiu are aki toki.” (Mat. 25:46) Ma naake a reke maiuia n Aremaketon, a na aki karekea te maiu are aki toki ngkekei naba. E teimatoa ni mwakoro araia n te bentira. E “na kawakinia [Iesu] . . . ao e na kairiia nakoni koburake n ran ni kamaiu” n tain te Tautaeka ae Maanna Tenga te Ririki. Naake a ongeaba n ana kairiri Kristo ao n noraki bwa a boni kakaonimaki nakon Iehova n tain te kabanea ni motikitaeka, a na boni kamatoaaki araia n te boki ni kamaiu.—Wareka Te Kaotioti 7:16, 17.

8. Antai aika akea araia n te boki ni kamaiu, ao tera ae na riki nakoia?

⁸ Te katenua ni koraki boni kooti, ake a na kamaunaaki n Aremaketon. Bon akea araia n te boki ni kamaiu. E taekinna Iesu bwa a “na nako te koraki aei nakon te mate ae akea tokina.” (Mat. 25:46) E taekinna Bauro i aani kairana n te taamnei ae raoiroi, bwa “a na rinanon te rekenikai ae motikaki te koraki aei, ae te kamaunaaki n aki toki.” (2Tet. 1:9; 2Bet. 2:9) E kona naba n taekinaki aei ibukia naake bon nanoia ni kani bure nakon te taamnei ae raoiroi n taai aika nako. A na karekea te kamaunaaki are akea tokina, ao tiaki te maiu are aki toki. E mataata bwa a na bon aki kautaki. (Mat. 12:32; Mareko 3:28, 29; Ebera 6:4-6) Ti na neneri riki taekaia koraki aika uoua ake a na kautaki nako aon te aba.

TE KORAKI AIKA A NA KAUTAKI

9. Antai koraki aika uoua aika a na kautaki nako aon te aba, ao tera te kaokoro i marenaia koraki aika uoua aikai? (Mwakuri 24:15)

⁹ A taekinaki n te Baibara koraki aika uoua aika a na kautaki ma kantaningaan te maiu n aki toki n te aonnaba, bwa bon “akana raoiroi” ma “akana aki raoiroi.” (Wareka Mwakuri 24:15.) “Akana raoiroi,” bon naake a kakaonimaki ni beku ibukin Iehova ngke a maiu. Ma “akana aki raoiroi,” a bon aki kakaonimaki ni beku ibukin Iehova. Ni koauana, n angiin te tai ao a rangi ni buakaka aroaroia. Ibukina bwa a na kautaki koraki aikai, ti kona n taekinia ngkanne bwa a koreaki araia n te boki ni kamaiu? Ni kaekaan anne, ti na rinanoi taekaia koraki aikai teuana imwin teuana.

10. E aera ngkai a na kautaki “akana raoiroi,” ao tera tibwangaia tabeman are a na karekea? (Nora naba te kaongora n te maekatin aei ae “Titiraki Mairouia Taani Wareware” ae kaineti nakon te mangauti nakon te maiu n te aonnaba.)

¹⁰ Bon te kaaua ni koraki “akana raoiroi.” A koreaki araia n te boki ni kamaiu imwaini mateia. Ma te koaua bwa a a kanakoaki araia ngke a a mate? A bon aki, ibukina bwa a teimatoa “ni maiu” n ana taratara Iehova. “Bon Atuaia aika maiu [Iehova] ao tiaki Atuaia aika mate, bwa n ana taratara te Atua, a bane ni maiu.” (Ruka 20:38) Nanona ngkanne bwa ngkana a kautaki nako aon te aba ao bon iai araia n te boki ni kamaiu, ma e koreaki  moa n te bentira. (Ruka 14:14) Tabeman i buakoia naake a kautaki, a na boni karekea te tibwanga ae te beku bwa “mataniwi n te aonnaba ni kabutaa.”—TaiAre. 45:16.

11. Tera ae a riai n reiakinna “akana aki raoiroi” bwa e aonga ni koreaki araia n te boki ni kamaiu?

¹¹ Te kanimaua ni koraki bon “akana aki raoiroi.” A aki maiuakina te aroaro ae raoiroi imwaini mateia, tao ibukina bwa a aki atai ana tua Iehova. Ngaia are a a aki mwakoro araia n te boki ni kamaiu. Ma e boni kautiia te Atua bwa e aonga n reke aia tai are e na koreaki iai araia n te boki ni kamaiu. A na boni kainnanoa te ibuobuoki ae bati “akana aki raoiroi.” Iai tabeman mai buakoia aika a a tia ni karaoi baika rangi ni buakaka ao ni kakamaaku ni maiuia rimoa. Ngaia are a bon riai n reireinaki aroia ni maiuakini ana kaetieti Iehova aika raraoi. Ibukin anne, e na boni kaira te waaki n angareirei ae tuai man nonoraki mai mwaina Ana Tautaeka n Uea te Atua.

12. (a) Antai aika a na reireinia akana aki raoiroi? (b) Tera ae na riki nakoia naake a rawa ni maiuakini baike a reiakin?

¹² Antai aika a na reireinia akana aki raoiroi? Bon te koraki ae uanao ao akana raoiroi ake a kautaki. Ngkana a kani koreaki araia akana aki raoiroi n te boki ni kamaiu, a riai ngkanne ni karikirakea te iraorao ae kaani ma Iehova ao ni katabui maiuia nakoina. E na tataraiia raoi Iesu Kristo ma taani kabiraki mai karawa, ao n nori aroia ni maiuakini baike a reiakin. (TeKao. 20:4) Ane e rawa nakon te ibuobuoki aei, e na boni kamaunaaki, e ngae naba ngke tao ai 100 tabun ana ririki ni maiu. (Ita. 65:20) A kona n nori naano Iehova ma Iesu, ao a na bon taraia raoi bwa e na akea ae e na manga karaoi baika karuanikai n te aonnaba ae boou.—Ita. 11:9; 60:18; 65:25; Ioa 2:25.

 TE KAUTIUTI NAKON TE MAIU AO TE MOTIKITAEKA

13-14. (a) Tera ngkoa otara n ana taeka Iesu n Ioane 5:29? (b) Tera ae ti riai n ataia ibukin taeka aikai?

¹³ E bon taekinia naba Iesu naake a na kautaki nakon te aonnaba. N te katoto, e taku: “E na roko te tai are a na bane iai n ongo bwanaana aomata ake a mena i nanon taian ruanimate ao a na otinako, te koraki ake a karaoi baika raraoi nakon te mangauti are te maiu, ao te koraki ake a kakaraoi baika rangi ni buakaka nakon te mangauti are te kabuakakaaki.” (Ioa 5:28, 29) Tera ae nanonna Iesu ikai?

¹⁴ Otara rimoa n ana taeka Iesu, e kaineti ma baike a na karaoi te koraki ake a kautaki imwini kautakia. E nanonaki n anne bwa iai aika a na kautaki ao a na kakaraoi baika raraoi, ao iai aika a na kautaki ao na kakaraoi baika a rangi ni buakaka. Ma nora ana taeka Iesu, e aki kangai, naake a a tibwa otinako man taian ruanimate, a na kakaraoi mwakuri aika raraoi ke a na kakaraoi mwakuri aika rangi ni buakaka. E kamanena Iesu tein te taetae ae kaota te bwai ae e a tia n riki. E bon taekinia te koraki “ake a karaoi baika raraoi” ao te koraki “ake a kakaraoi baika rangi ni buakaka.” E kaotaki iai bwa a karaoi mwakuri aikai imwaini mateia. E mataata raoi aei, tiaki ngaia? Ni koauana, akea temanna ae na kariaiakaki bwa e na kakaraoi baika rangi ni buakaka n te aonnaba ae boou. A bae ni karaoi mwakuri aika rangi ni buakaka akana aki raoiroi imwaini mateia. Ma ti na kangaa ngkanne n ota n ana taeka Iesu are e kaineti ma “te mangauti are te maiu ao te mangauti are te kabuakakaaki”?

15. Antai aika a na karekea “te mangauti are maiu,” ao bukin tera?

¹⁵ Te koraki ake a karaoa ae raoiroi imwaini mateia, a na boni karekea “te mangauti are te maiu,” ibukina bwa a a kamani mwakoro araia n te boki ni kamaiu. Nanona bwa mangautiia “te koraki ake a karaoi baika raraoi” are e taekinaki n Ioane 5:29, bon titeboo ma mangautiia “akana raoiroi” are ni Mwakuri 24:15. E boraoi te ota aei ma ae n I-Rom 6:7 ae kangai: “Ane e mate ao e a bwara baena man ana bure.” A a kamaunaaki aia bure akana raoiroi n te mate, ma e teimatoa n ururingaki kakaonimakia. (Ebera 6:10) Ma a bon riai naba n teimatoa ni kakaonimaki, ngkana a tangiria bwa e na teimatoa n tiku araia n te boki ni kamaiu.

16. Tera ae nanonaki n “te mangauti are te kabuakakaaki”?

¹⁶ Ma tera aroia te koraki ake a kakaraoi baika rangi ni buakaka imwaini mateia? E ngae ngke a a kamaunaaki aia bure ni mateia, ma a tuai kakaonimaki ni beku ibukin Iehova. Ngaia are akea araia n te boki ni kamaiu. Ao te mangauti ibukia “te koraki ake a kakaraoi baika rangi ni buakaka,” bon titeboo ma mangautiia “akana aki raoiroi” are ni Mwakuri 24:15. A na boni karekea te mangauti are te kabuakakaaki. * A na motikaki taekaia akana aki raoiroi n aron are a na tarataraaki ao n neneraki raoi aroaroia. (Ruka 22:30) E na kainnanoaki te tai ae maan ibukini motikan taekaia naakai bwa a tau ni koreaki araia n te boki ni kamaiu ke a aki. E tii  kona ni koreaki araia n te boki ni kamaiu, ngkana a kitan aroaroni maiuia rimoa ake a bubuaka, ao a katabui maiuia nakon Iehova.

17-18. Tera ae a riai ni bane ni karaoia naake a kautaki nakon te maiu i aon te aba, ao tera ae nanonaki ni “mwakuri” ake a taekinaki n Te Kaotioti 20:12, 13?

¹⁷ N aki ongeia bwa naake a kautaki, a raoiroi maiuia ngkoa ke a aki, ma a bon riai n ongeaba n tuua ake n taian nira ni boki aika boou, ake a na kaukaki n 1,000 n ririki. E kabwarabwaraa te abotoro Ioane te baere e noria n te miitara. E taku: “I noriia maate aika kakannato ao aika mangori, n tei i matan te kaintokanuea, ao a kaukaki nira ni boki. Ma e a manga kaukaki te nira ni boki riki teuana, ae te boki ni kamaiu. A boni motikaki taekaia maate mani baike a koreaki n taian nira ni boki ni kaineti ma aia mwakuri.”—TeKao. 20:12, 13.

¹⁸ Tera te “mwakuri” are e na motikaki iai taekaia naake a kautaki? Aia mwakuri ake a kakaraoi imwaini mateia? Tiaki ngaia anne! Uringnga are e a kabwaraaki aia bure ngkoa ni mateia. Ngaia are “aia mwakuri” ae nanonaki ikai, bon tiaki aia mwakuri ake a karao ni maiuia rimoa. Ma e kaineti aei ma aroia nakon te reirei ni kataneiai nakoia n te aonnaba ae boou. A riai naba mwaane ake a kakaonimaki n aroia Noa, Tamuera, Tawita, ao Taniera, n reiakina taekan Iesu Kristo ao ni kaotiota onimakinan ana karea ni kaboomwi. Ai kakawakira riki ngkanne karaoan aei irouia akana aki raoiroi!

19. Tera ae na riki nakoia naake a rawa nakon te tibwanga ae tamaroa aei?

¹⁹ Tera ae na riki nakoia ake a rawa nakon te tibwanga ae tamaroa aei? E kangai Te Kaotioti 20:15: “Ane e aki koreaki arana n te boki ni kamaiu, ao e na tewenakoaki nako nanon te nama ae te ai.” Eng, a nangi boni kamaunaaki n aki toki. Ai kakawakira ngkanne taraakin raoi arara bwa e na mwakoro n te boki ni kamaiu ao n teimatoa n tiku iai!

20. Tera te mwakuri ae rangi ni kakukurei ae e na karaoaki n tain te Tautaeka ae Manna Tenga te Ririki? (Nora te taamnei ni moan te maekatin.)

²⁰ Ai kakukureira te mwakuri ae na karaoaki n tain te Tautaeka ae Manna Tenga te Ririki! E na karaoaki iai te waaki n angareirei ae bubura ae tuai man nonoraki mai mwaina i aon te aba. Ao bon te tai naba ibukin tuoan aroaroia akana aki raoiroi ma akana raoiroi. (Ita. 26:9; Mwa. 17:31) E na kangaa ni waakinaki te angareirei aei? Ti na buokaki n te kaongora ae imwina n ota ao ni kakaitau ibukin te waaki n angareirei ae katauraoaki aei.