1. Ti na kangaa ni kinaa te aomata ae kona n onimakinaki?

 TE AOMATA ae kona n onimakinaki, e kakorakoraa ni kakororaoa ana berita ao n tataekina te koaua. (TaiAre. 15:4) A ataia aomata bwa a kona n onimakinna. Ti tangiriia taari bwa a na iangoa anne ibukira. Tera ae ti kona ni karaoia bwa a aonga n onimakinira?

2. Ti na kangaa ni kaotia bwa ti kona n onimakinaki?

² Ti aki kona ni kairoroia aomata bwa a na onimakinira. Ti riai ni kaotiotia n ara mwakuri bwa ti kona n onimakinaki. E taekinaki bwa te onimakinaki bon ai aron te mwane. E kangaanga karekean onimakinam ao e kai bua. Ti bon riai n onimakina Iehova n taai nako. Ti kona n onimakinna n taai nako ibukina bwa “a kona n onimakinaki baike e karaoi ni kabane.” (TaiAre. 33:4) Ao e kantaningaira bwa ti na katotongnga. (IEbe. 5:1) Ti na nori aia katoto tabeua ana toro Iehova ake a katotonga Tamaia are i karawa ao ni kaotia n aroaroia bwa a kona n onimakinaki. Ti na nori naba aroaro aika nimaua ake a na buokira ni kona n onimakinaki.

3-4. E kangaa te burabeti are Taniera ni kaotia bwa e kona n onimakinaki, ao baikara titiraki aika ti kairaki iai bwa ti na iaiangoi?

³ E katea te katoto ae rangi n tamaroa te burabeti are Taniera ibukin te kona n onimakinaki. E boni kairakinako bwa te taenikai irouia kaaini Baburon, ma e boni kaotiotia bwa e kona n onimakinaki. A a onimakinna riki aomata ngke e kabwaraa nanoni miin Ueani Baburon are Nebukaneta man ana ibuobuoki Iehova. N te taina ao e a riai Taniera n tuanga  te uea, ae e aki kukurei irouna Iehova, ae te rongorongo ae e aki kan ongoraeia te uea. E riai n ninikoria Taniera bwa bon te uea ae rangi n iowawa Nebukaneta! (Tan. 2:12; 4:20-22, 25) Imwin ririki aika bati, ao Taniera e a manga kaota naba te kona n onimakinaki ngke e a manga kabwaraa raoi nanon te rongorongo ae kamimi are kaoti n oon te baareti i Baburon. (Tan. 5:5, 25-29) Ma imwina ao Taraiati are te I-Miria ma kaain ana baareti, a nora naba “te iango ae rianako arona” iroun Taniera. A ataia bwa e “rangi n onimakinaki [Taniera] ao e aki kuneaki kabwakana ke te buakaka i nanona.” (Tan. 6:3, 4) Eng, a kakoauaa naba taan tautaeka aika beekan ae e kona n onimakinaki te tia taromauria Iehova aei!

⁴ Ni kananoan ara iango i aon ana katoto Taniera, ti a kona n titirakinira ni kangai: ‘Tera taekau irouia aomata aika tiaki taani Kakoaua? I kinaaki n arou ae I kakororaoi mwiokoau ao ni kona n onimakinaki?’ E aera bwa e kakawaki kaekaan titiraki aikai? Ibukina bwa ngkana ti kona n onimakinaki, ti a karekea iai kamoamoaan Iehova.

5. E kangaa n ataaki Aanani bwa e kona n onimakinaki?

⁵ Imwini manga katean oon Ierutarem n 455 B.C.E., iroun te Kowana are Neemia, ao e ukeriia mwaane ake a na kona n onimakinaki ibukin tararuaan te kaawa. I buakoia mwaane ake e rineiia Neemia, bon te mataniwi n te tabo ni Kamaiu ae, Aanani. E taekinaki Aanani n te Baibara  bwa “bon te mwaane ngaia ae moan te onimakinaki ao e mamaaka riki te Atua ae koaua nakoia ake tabemwaang.” (Neem. 7:2) E tangira Iehova Aanani ao e kani kakukureia, ngaia are e a kaungaaki bwa e na mwakuri korakora ni mwiokoana nako. Ti kona n onimakinaki naba n ara beku ibukin te Atua ngkana ti bwaini aroaro akanne.

6. E kangaa Tukiko ni kaotia ae bon te rao ngaia ae kona n onimakinaki iroun te abotoro Bauro?

⁶ Iangoa ana katoto Tukiko, ae te tari te mwaane are e onimakinna te abotoro Bauro. Ni kabureani Bauro n te auti, e onimakina Tukiko, ao e taekinna bwa te “minita ae kakaonimaki.” (IEbe. 6:21, 22) E onimakinna Bauro ibukin nikirakin reeta nakoia taari i Ebeto ao i Korote, kaungaaia ao kabebeteaia. Ti kauringaki n aroaron Tukiko, taekaia mwaane aika kakaonimaki ao n onimakinaki aika a tabeakini baika ti kainnanoi n te itera n taamnei ni boong aikai.—IKoro. 4:7-9.

7. Tera reireiam ibukin te kona n onimakinaki man aroia unimwaane ao tabonibai n te ekaretia?

⁷ Ni boong aikai, ti rangi ni kaitauia ara unimwaane ao tabonibai n te ekaretia aika kona n onimakinaki. A boni katotongia Taniera, Aanani, ao Tukiko, ni karaoi mwiokoaia ma nanoia ni koaua. N te katoto, ngkana ti kaea ara botaki n te wiki, ti ataia bwa a a kaman tibwaaki mwiokoaia taari ibukin te botaki. A na rangi n kakaitau unimwaane ngkana a katauraoi taari ao ni karaoi mwiokoaia n tain te botaki! Aio kamatataana, ti aki tabwara ni kaoia ara reirei n te Baibara nakon te botaki n te wikeen, bwa ti kakoauaa raoi ae bon iai ae e na anga te kabwarabwara ibukia aomata nako. Ao ti kakoauaa naba bwa booki ake ti kainnanoi ibukin te mwakuri ni minita, a na bon tatauraoi. Ti namakinna bwa ti tararuaaki raoi irouia taari mwaane aika kakaonimaki aikai, ao ti kaitaua Iehova ibukia. Ma n aaro raa ngkanne ake ti kona ni kaotia iai bwa ti kona n onimakinaki?

8. Ti na kangaa ni bwaina te iango ae riai ibukin tabeakinaia tabemwaang? (Taeka N Rabakau 11:13)

⁸ Ti tangiriia tarira ao ti kan ataia bwa a uara. Ma ti riai ni bwaina te iango ae riai ao ni karineia n arora n aki taekini baika raba ibukia. Tabeman n te ekaretia n te moan tienture bon, “taani winnanti naba ngaiia ao taan reberake n roko n tabeia aomata, ao n taekini baike a aki riai n taekin.” (1Tim. 5:13) Ti bon aki kani katotongia. Ma iangoia bwa iai temanna ae tuangira te rongorongo ao e aki tangiria bwa ti na kaongoa temanna. N te katoto, tao e tuangira te tari te aine temanna aorakina ke kataakina riki tabeua, ao e bubutiira bwa akea ae ti na kaongoa. Ti riai ni karinea nanon neiei. * (Wareka Taeka N Rabakau 11:13.) Ti na rinanoi ngkai baika bati riki ake e rangi ni kakawaki iai teimatoara n aki taekini baika raba.

9. A na kangaa ni kaotiia kaain te utu bwa a kona n onimakinaki?

⁹ N am utu. A riai kaain te utu ni kabane n aki taekini baika riai ni karabaaki ibukin aia utu. N te katoto, tao iai anuan te tari te aine ae e noria buuna bwa e kaakamanga iai. Te koaua bwa e na karakinna nakoia tabemwaang n te aro are e a maamaa iai buuna? E na bon aki! E bon tangira buuna, ao e aki kani kammarakia. (IEbe. 5:33) A  tangiria naba rooro n rikirake bwa na karineaki n itera tabeua. E kakawaki irouia kaaro bwa a na ururinga aei. A aki riai kaaro ni kaongoia tabemwaang te bwai ae a na maamaa iai natiia. (IKoro. 3:21) A riai ni bwaina naba te wanawana naati, n aroia n aki kaongoia tabemwaang baika a na maamaa iai kaain aia utu. (TuaKau. 5:16) Ngkana a karaoa anne kaain te utu ni kabane, e na teimatoa iai aia reitaki.

10. Tera ae irekereke ma te kan riki bwa te rao ni koaua? (Taeka N Rabakau 17:17)

¹⁰ N ara iraorao. N tabetai, ti kona n iangoia bwa ti na kaongoa raoraora ni kaan ara namakin. Ma n tabetai, e kona ni kangaanga karaoan anne. Tao ti aki taneiai ni kaotii ara namakin ke ara iango nakon temanna, ao ti na bon nanokawaki imwina riki, n ataakin ae e a manga kabutiinako ara taeka raoraora anne. Ma ai kakaitaura ngaira ngkana e teimatoa n aki taekini baika raba raoraora! Bon anne “te rao ni koaua.”—Wareka Taeka N Rabakau 17:17.

11. (a) A na kangaa ni kaotia unimwaane n te ekaretia ma buuia bwa a kona n onimakinaki? (b) Tera reireiara mairoun te unimwaane ae karaoa raoi tabena ibukini baika raba n te ekaretia ao imwina n ana utu? (Nora naba te taamnei.)

¹¹ N te ekaretia. Bon “[taabo] ni katantan man te ang, ao [taabo] ni kamanomano” ibukia tariia, unimwaane aika a ataaki bwa a aki kona n taekini baika raba. (Ita. 32:2) Ti kona n taekini baika raba nakoia mwaane aikai ibukina bwa ti onimakinia. Ti aki naba kairoroia bwa a na tuangira baika riai ni karabaaki. Irarikina, ti karineia buuia ara unimwaane ibukina bwa a aki kan atai baika a aki riai n atai mairouia buuia. Bon te kakabwaia nakoni buun te unimwaane ngkana e aki kaongoaki baika raba ibukia taari. E taku temanna buun te unimwaane: “I kaitaua buu bwa e teimatoa n aki taekini baika raba ibukia taari ake e kawariia ni kaungaia ke naake a kainnanoa buokaia n aia onimaki, ao e bon aki naba tuangai araia. I boni kaitaua bwa e aki katabeaiangaai n aeka n rongorongo  akanne ngkai bon akea te bwai ae I kona ni karaoia iai. Ao ibukin anne, I a unga iai ni kakaraki ma kaain te ekaretia ni kabane. Ao I a onimakina naba buu bwa e bon aki kona ni manga taekin au namakin ke au kangaanga ake I kaotii nakoina.” Ti boni bane ni kani kinaaki bwa aomata ngaira aika ti kona n onimakinaki. Baikara aroaro aika a na buokira n roko n tiara anne? Ti na nori nimaua mai iai.

12. E aera ngkai ti taekinna bwa te tangira bon aan te onimakinaki? Taekina te katoto.

¹² Te tangira bon aan te onimakinaki. E taekinna Iesu bwa tuua aika taiani kabanea ni kakawaki, bon tangiran Iehova ao tangiraia raora n aomata. (Mat. 22:37-39) Ti tangira Iehova ao ti kani kakairi n ana katoto ae kororaoi ni kaineti ma arona ae e kona n onimakinaki. N te katoto: Ti tangiriia tarira ao ti aki kan taekini baika raba ibukia. Ti bon aki naba kan taekini baika a na ruanikai iai, a na maamaa, ao ni maraki iai.—Ioa. 15:12.

13. E na kangaa ni buokira te nanorinano bwa ti na kona n onimakinaki?

¹³ Te nanorinano, e buokira bwa ti na kona n onimakinaki. Te Kristian ae nanorinano, e aki kataia ni kamoaa nakoia tabemwaang bwa ngaia ae e moan taekina te rongorongo teuana. (IBir. 2:3) E aki naba kataia ni kairiia tabemwaang bwa a na iangoia ae e atai rongorongo aika raba ake e aki riai n taekin. Te nanorinano, e kona naba n tukira man taekinan oin ara iango aika a aki taekinaki n Ana Taeka te Atua ke n ara boki aika aanaki n te Baibara.

14. Ti na kangaa ni buokaki n te ataibwai bwa ti na kona n onimakinaki?

¹⁴ Te ataibwai, e na boni buoka te Kristian n ataa “te tai ni kainabwabu ao te tai n taetae.” (TeMin. 3:7) Aio te taeka ae kakamanenaaki n aaba tabeua: “Te taetaenikawai bon te tirewa, ma te kainabwabu bon te koora.” N taekana riki teuana, iai taai ake e raoiroi riki iai te kainabwabu nakon te taetae. Aio te taeka n reirei n Taeka N Rabakau 11:12: “E teimatoa ni kainabwabu te aomata ae ataibwai ni koaua.” Iangoa te katoto aei. Iai temanna te unimwaane n te ekaretia ae aki toki ni butiiaki bwa e na buokiia ekaretia ake tabeua n aia kangaanga aika kakaiaki. Aio ana taeka raona n unimwaane temanna: “E mwakuri raoi n taai nako ao e tuai man taekina te rongorongo ae riai ni karabaaki ibukia ekaretia ake tabeua.” E boni karineaki te unimwaane aei irouia raona n unimwaane ibukin ana ataibwai. A kakoauaa bwa e na bon aki kaotii baika raba nakoia tabemwaang.

15. Taekina te katoto ae oti iai bwa ko kona n onimakinaki ni bwainan te koaua.

¹⁵ Bwainan te koaua bon te aroaro naba ae ti kainnanoia ngkana ti kan onimakinaki. Ti onimakina te aomata ae bwabwaina te koaua bwa ti ataia ae e na taekina te koaua n taai nako. (IEbe. 4:25; Ebera 13:18) N te katoto, iangoia bwa ko kani kanakoraoa riki arom n angareirei. Ao ko a butiia temanna bwa e na ongora n am reirei ao n anga ana ibuobuoki ibukini katamaroaana riki. Antai ae ko na onimakinna ibukin te taeka n reirei ae manena? Te aomata ae e na tuangko te bwai ae ko kan ongoraeia ke te aomata ae akoi are taekina te koaua nakoim? E teretere te kaeka n aei. E taekinaki aei n te Baibara: “E raoiroi riki te boaaki ae kaotiotaki nakon te tangira ae karabaaki. Te rao ae kakaonimaki e anga te boaaki e ngae ngke e taraa n aki kakukurei.” (TaeRab. 27:5, 6) E  kona ni kangaanga n te moantai te kan ongora, ma e manena n te tai ae maan ana taeka n reirei te rao ae bwabwaina te koaua.

16. Tera ae taekinaki n Taeka N Rabakau 10:19 ibukin riaini bwainan te taubaang?

¹⁶ Te taubaang, e boni kainnanoaki ibukini karekean onimakinara irouia tabemwaang. Ti buokaki iai bwa ti na kaini wira ngkana ti kaririaki bwa ti na taekina te bwai ae riai ni karabaaki. (Wareka Taeka N Rabakau 10:19.) Ti bae naba n noria bwa e a kataaki ara taubaang, ni kamanenaan taabo n reitaki n te intanete. Ngkana ti aki taratara raoi, ti a kona ni kaotii baika riai ni karabaaki nakoia aomata aika bati, n akea ataakina iroura. Ma ngkana ti kanakoa te rongorongo n te intanete, ai akea ara konaa n tuka aroni kamanenaana ke te ruanikai ae na reke iai. Ti buokaki n te taubaang bwa ti na teimatoa ni kainabwabu, ngkana a kataia taani kakaaitara ni kamwaneira bwa ti na kaotii baika a na ruanikai iai taari. E bae n riki aei ngkana ti titirakinaki irouia bureitiman n te aba are e katabuakaki ke n tiatianaki iai ara mwakuri. Ti kona ni maiuakina te boto n reirei ae ti na “taraa raoi [wira] ni kabaea n te bwai ni kabaewi,” n taai aikai ao n taai riki tabeua. (TaiAre. 39:1) Ti riai ni kona n onimakinaki irouia aomata ni kabane, kaain ara utu, raoraora, tarira ao mwaanera n te onimaki, ke aomata riki tabeman. Ti kainnanoa te taubaang bwa ti aonga ni kona n onimakinaki.

17. Ti na kangaa ni karikirakea te nano n onimakinia tarira n ara ekaretia?

¹⁷ Ai kakaitaura ngaira ngkai e a tia ni katikira Iehova nakon te botaki n itaritari ae kaainaki irouia aomata aika tatangira, ao ni kona n onimakinaki! Iai tabera ni kabane ae karekean onimakinara irouia tarira. Ngkai ti bane ni kakorakoraira ni kaotiota te tangira, te nanorinano, te ataibwai, bwainan te koaua, ao te taubaang, ti a boutokaa iai te nano n onimakinia tarira ma mwaanera n ara ekaretia. Ti riai n teimatoa ni kaotia bwa ti kona n onimakinaki. Ti bia katotonga Atuara ae Iehova, ao n teimatoa ni kaotia bwa ti kona n onimakinaki.