1. E aera bwa ti aki mimi ngkai e kangaanga reken temanna ae a kona n onimakinaki kaain te aonnaba?

 A AKI ataia aomata n ana waaki Tatan ae ngkai, bwa antai ae a kona n onimakinna. A teimatoa n un irouia taani bitineti, taan tautaeka ao mataniwi n Aaro, n ikotaki naba ma raoraoia, raoia n aomata, ao kaain aia utu. Ti aki riai ni mimi iai bwa e taetae ni burabetinaki n te Baibara aei: “Ni kabaneani boong . . . , a nang riki aomata bwa . . . taan aki kakaonimaki nakoia raoia, . . . taan uarao, . . . taani kamwamwane.” Ae nanona naba bwa a kaotiotii aroaron atuan te waaki ae ngkai i aon te aba, are e aki kona n onimakinaki.—2Tim. 3:1-4; 2Kor. 4:4.

2. (a) Antai aika ti kona n onimakinia raoi? (b) Tera ae a kona n iangoia tabeman?

² Ngkai Kristian ngaira, ti ataia bwa ti kona n onimakina raoi Iehova. (Ier. 17:7, 8) Ti kakoauaa bwa e tangirira ao e “na bon aki kaaki taekaia” raoraona. (TaiAre. 9:10) Ti kona naba n onimakina Kristo Iesu ibukina bwa e a tia ni mate ibukira. (1Bet. 3:18) Ti ataia mani baika ti rinanoi bwa iai kairiri aika onimakinaki n te Baibara. (2Tim. 3:16, 17) Ti kakoauaa raoi bwa ti kona n onimakina Iehova, Iesu, ao te Baibara. Ma a kona tabeman n iangoia bwa a na kona n onimakinia tariia n te ekaretia ke a na aki. Ngkana am kaeka eng, ao e aera bwa ti kona n onimakinia?

3. Tera kakabwaiaara ae rianako? (Mareko 10:29, 30)

³ E a tia n rineira Iehova bwa kaain ana utu aika taan taromauria ni kabutaa te aonnaba. Anne te tibwanga ae okoro ae kairiri nakoni kakabwaia aika bati! (Wareka Mareko 10:29, 30.) Iai tarira ni katobibia te aonnaba aika tangira naba Iehova n arora, ao ni kataia ni karaoa aia kabanea n tamaroa ni maiuakin ana kaetieti. A kona ni kaokoro ara taetae ma  ngaiia, ara katei, ao kunnikaira, ma ti bon tangiriia e ngae naba ngkana ti a tibwa kaitiboo ma ngaiia. Ti kani bobotaki riki ma ngaiia n neboa ao n taromauria Tamara ae tatangira are i karawa.—TaiAre. 133:1.

4. E aera bwa ti kainnanoia tarira?

⁴ Ti a kainnanoa riki ngkai te teimatoa ni katiteuanaaki ma tarira. N tabetai, a boni buokira ni baika ti rawawata iai. (IRom 15:1; IKar. 6:2) A kaungaira naba bwa ti na katabetabeira ni beku ibukin Iehova ao ni kateimatoa ara iraorao ma Ngaia. (1Tet. 5:11; Ebera 10:23-25) Iangoa ara namakin ngkana arona bwa akea kamanoara man te ekaretia, ae na buokira n tei n nene ni kaaitaraia taani kairiribai nakoira ae Tatan te Riaboro ma ana aonnaba ae buakaka. A na boni waekoa ni buakanaki ana toro te Atua iroun Tatan ma ana aomata. Ma ti rangi ni kakaitau bwa a na boni buokira tarira!

5. E aera bwa e kangaanga irouia tabeman onimakinaia tariia?

⁵ Tabeman, e kangaanga irouia onimakinaia tariia n te onimaki, ibukina bwa iai te rongorongo ae raba ae a kaongoa tariia anne, ao e a manga kabutianako, ke e kabwaka tariia anne ni karaoa nanon ana boraraoi. Ke tao temanna n te ekaretia e taekina ke e karaoa te bwai teuana ae a maraki iai. E boni kangaanga onimakinaia aeka n aomata akanne. Ma tera ae na karikirakea onimakinaia tarira?

6. Ti na kangaa ni buokaki n te tangira bwa ti na karikirakea onimakinaia tarira? (1-I-Korinto 13:4-8)

⁶ E aanaki onimakinaia tarira n te tangira. E taekinaki n te Moan I-Korinto mwakoro 13, iteran nako te tangira aika kona ni karikirakea, ke ni manga karekea onimakinaia  tabemwaang. (Wareka 1 I-Korinto 13:4-8.) Ni kibuna 4 e taekinaki iai bwa “e taotaonakinnano te tangira ao e akoi.” E taotaona nanona Iehova nakoira e ngae naba ngkai ti bure nakoina. Ti kona naba n taotaon nanora nakoia tarira ngkana ti un ke a maraki nanora n aia taeka ke aia mwakuri. E reitaki ni kangai ni kibuna 5: “[Te tangira] e aki kakaiun. E aki taua mwini karawawataana.” Ti aki naba kan “taua mwini [karawawataara],” tao n ururingi baike ti un iai irouia tarira. E kauringira Te Minita 7:9 bwa ti riai n aki “waekoa n un.” Ai raoiroi riki maiuakinan taeka aika n I-Ebeto 4:26 aikai: “Tai kariaia unimi bwa e na ooaki ni bungin taai”!

7. Ti na kangaa ni buokaki ni karikirakea onimakinaia tarira ni booto n reirei aika ni Mataio 7:1-5?

⁷ Te bwai n ibuobuoki riki teuana ni karikirakean onimakinaia tarira, bon iaiangoaia n aron iangoaia iroun Iehova. E tangiriia te Atua ao e aki tau mwin aia bure. Ti riai ni karaoa naba anne. (TaiAre. 130:3) Ti na aki kaatuua iangoan aia kairua, ma ti na kamatairikira nakon aroaroia aika raraoi ao n iangoi baika raraoi ake a kona ni karaoi. (Wareka Mataio 7:1-5.) Ti kakoauaa bwa a kani karaoa ae raoiroi ao a aki kani kammarakira ibukina bwa a “onimakini bwaai ni kabane.” (1Kor. 13:7) E aki nanonaki n taeka akanne bwa e kantaningaira Iehova bwa ti na onimakinia tabemwaang n akea bukina ae riai, ma ti riai n onimakinia ngkai a kaotiotiia bwa a kona n onimakinaki. *

8. Ko na kangaa ni karikirakea onimakinaia tarim?

⁸ E kainnanoaki te tai ae maan ibukini karikirakean onimakinaia tarira. Ti na kangaa ni karaoa anne? Kinaia raoi. Kataetaeia n taai n taromauri. Babaire ma ngaiia bwa kam na toa n te mwakuri ni minita. Taotaona nanom nakoia n angania aia tai ae tau ibukini kaotiotan ae a kona n onimakinaki. N te moantai, tao ko na bon aki kani kaotii am namakin ke am iango nakon ae ko a tibwa kinaa. Ma ngkana ko a kinaa raoi, ko a kona ni kaotii am namakin nakoina. (Ruka 16:10) Ma tera arom ngkana ko onimakinna ao e a manga kabutiinako am taeka? Tai waekoa ni katoka am iraorao ma ngaia, ma anganna riki ana tai. Ao tai kariaia aia mwakuri tabeman bwa e na katoka onimakinaia taari iroum. Ni kaineti ma aei, ti na rinanoi aia katoto ana toro Iehova tabeman aika kakaonimaki ake a teimatoa n onimakinia tabemwaang, e ngae naba ngke a kaunaki irouia.

9. (a) E kangaa Anna ni kateimatoa onimakinan ana babaire Iehova, n aki ongea aia kairua naake iai mwiokoaia? (b) Tera reireiam man rongorongon Anna ni kaineti ma onimakinan ana babaire Iehova? (Nora te taamnei)

⁹ Ko a tia n un n aroaron te tari te mwaane ae iai mwiokoana? Ngkana ko a tia, ko na bae ni kakabwaiaaki man iaiangoan ana katoto Anna. Eeri bon te Ibonga ae Rietata are kakaira taromaurian Iehova i aon Iteraera. Ma a bon aki kaotiota te katoto ae tamaroa kaain ana utu. A mwiokoaki naba natina mwaane bwa ibonga, ma a kakaraoi mwakuri aika kamaamaa. A kammaira aroaroni maiuia, ao Eeri e aki kaetiia raoi natina aikai. E aki waekoa Iehova ni kabwakaa Eeri man nakoana ae te ibonga ae rietata. Ao Anna, e aki rawa n taromauri n te umwanrianna ae tabu are te ibonga ae rietata iai Eeri. Ngke e nora Anna n tataro ma rawawatana ae korakora, ao e a bukinna naba bwa e koro ni manging. E aki ukera moa te koaua,  ma e a kabuakakaa naba Anna are e a rangi n rawawatana. (1Tam. 1:12-16) Ma Anna e a manga taetae ni bau bwa ngkana e anganaki natina te mwaane, e na bon uotia nakon te umwanrianna ae tabu bwa e na beku i aan ana tararua Eeri. (1Tam. 1:11) A riai ni kaetaki natin Eeri ake mwaane? Eng, e boni katuuaaeia Iehova. (1Tam. 4:17) E kakabwaiaa Anna te Atua n anganna natina are Tamuera.—1Tam. 1:17-20.

10. E kangaa te Uea are Tawita ni kateimatoa onimakinaia tabemwaang n aki ongea kamwaneana irouia ake tabeman?

¹⁰ E a tia ni kamwaneko raoraom ni kaan? Ngkana e a tia, iangoa rongorongon te Uea are Tawita. Bon raoraona Aitobera, ma ngke e kataia natina are Abetarom n anaa te nakoa n uea mairoun Tawita, ao Aitobera e a manga raonna ni karitei. Ai korakorara rawawatan Tawita ngke a a bua taani boutokaia are natina ao teuare e iangoia bwa raoraona! Ma Tawita e bon aki katoka onimakinaia tabemwaang mani kamwaneana aei. E bon onimakina raoraona riki temanna ae kakaonimaki ni koaua, ae Utai, are rawa n irekereke ma te karitei arei. E aki matebuaka onimakinaia tabemwaang iroun Tawita. E oti ni baika riki imwina ae Utai bon te rao ni koaua ngke e a karuanikaia maiuna ibukini buokan Tawita.—2Tam. 17:1-16.

11. E kangaa ana toro Nabara ni kaota onimakinaia tabemwaang?

¹¹ Iangoa naba ana katoto ana toro Nabara temanna. A a tia Tawita ma ana aomata ni kamanoia ana toro kaain Iteraera ae Nabara. Tabeua te tai imwina, ao e a bubutiia Nabara are kaubwai Tawita te amwarake ibukia ana aomata, n aron are e kona n reke mairouna. Ma e aki butimwaea te bubutii Nabara, ao e a rangi n un Tawita ike e a motikia bwa e na bane n tiringia mwaane ake n ana auti Nabara. E kaongoa buun Nabara ae Abikaira taekan aei te toro temanna. E ataia teuaei bwa ngkai ngaia kaain te auti aei, e mena maiuna i nanoni bain Abikaira. E aki birinako teuaei n rawea maiuna, ma e onimakina Abikaira bwa e kona ni kaeta te kangaanga aei. E onimakina neiei teuaei bwa a bane n ataia aomata ae e wanawana Abikaira. E oti n te bwai ae riki imwina bwa e bon eti ana iango te toro aei. E ninikoria Abikaira n raoiakina Tawita bwa  e na aki kakoroa bukin ana babaire. (1Tam. 25:2-35) E onimakina Tawita neiei bwa e na boni karaoa ae riai.

12. E kangaa ni kaotia Iesu bwa e onimakinia taan rimwina n aki ongei kabwakaia?

¹² E onimakinia taan rimwina Iesu n aki ongei kabwakaia. (Ioa. 15:15, 16) Ngke a bubutiia Iesu mwiokoaia ae okoro n te Tautaeka n Uea Iakobo ao Ioane, tiaki n are e a raraoma naba n aia beku ibukin Iehova ke tao ni kabwakaia man nakoaia ae abotoro. (Mareko 10:35-40) Imwina riki, a a bane ni kitana Iesu taan rimwina n te tairiki are e katikaki iai. (Mat. 26:56) Ma e teimatoa naba n onimakinia Iesu. E ataia ae a aki kororaoi, ao e “tangiriia ni karokoa te toki.” (Ioa. 13:1) Imwini kautakin Iesu, e angania ana abotoro ake a kakaonimaki ake 11 mwiokoaia ae kakawaki, ae kairan te mwakuri ni karekeia taan rimwini Kristo, ao a na kawakinia ana tiibu aika kakawaki. (Mat. 28:19, 20; Ioa. 21:15-17) E bon onimakinia mwaane aika aki kororaoi aikai. Ao a bane ni kakaonimaki ni beku ni karokoa mateia. A boni katea te katoto ae tamaroa Anna, Tawita, ana toro Nabara, Abikaira, ao Iesu n aroia n onimakinia aomata aika aki kororaoi.

13. Tera ae kona ni kairira bwa ti na aki onimakinia tabemwaang?

¹³ Ko a tia n onimakina te tari te mwaane temanna n taekina am kangaanga nakoina ao imwina ko a ataia bwa e a manga kabutianako? E kona ni karuanikai anne. E tuanga te unimwaane n te ekaretia temanna te tari te aine ana kangaanga. N te bong are imwina, e a kawara te tari te aine aei buun te unimwaane aei ni kaungaa. E oti raoi bwa e ataa te bwai ae raba neiei are e tuangaki buuna are te unimwaane. E a kangaanga iroun te tari te aine aei bwa e na onimakina te unimwaane anne. Ma e wanawana neiei bwa e kawara te unimwaane riki temanna ibukini buokana bwa e aonga ni manga onimakina te unimwaane are e un irouna, n ikotaki naba ma aia babaire unimwaane n te ekaretia.

14. Tera are buoka te tari temanna bwa e na manga onimakinia taari?

¹⁴ E un temanna te tari te mwaane i nanon te tai ae maan irouia uoman unimwaane n te ekaretia ao e a iangoia bwa e a aki kona n onimakinia. Ma e a moanna n iangoa te bwai are e taekinna te tari te mwaane are e rangi ni karinea. Aio ana taeka ae mataata ao n rangi n ringa te nano: “Tatan bon te tia kairiribai nakoira, ma tiaki tarira.” E iangoa raoi te taeka aei teuaei ao n tataroa te bae e riai ni karaoia, ao n tokina e a kona n reke te raoi i marenana ma unimwaane ake uoman.

15. E aera bwa e kainnanoaki te tai ae maan ibukini manga onimakinaia tabemwaang? Taekina te katoto.

¹⁵ E a tia ni bua mwiokoam n te ekaretia? Bon te namakin ae kammaraki anne. Bon taani Kakoaua aika kakaonimaki i Nazi i Tiaman Grete ma tinana n 1930’ tabun, ngke e katabuakaki ara mwakuri iai. E mwiokoaki Grete bwa e na taibini katoton Te Taua-n-Tantani ibukia raona n te onimaki. Ma ngke a ataia taari mwaane ae e a manga kaitaraa te koaua taman neiei, a a katoka ana mwakuri neiei bwa a maaka are e na kaongoia taani kakaaitara rongorongon te ekaretia tamana. Ma tiaki tii anne ana kangaanga Grete. N tain te Kauoua ni buaka ae Kabutaa te Aonnaba, ao taari mwaane aikai a aikoa angania Grete ma tinana katoton taiani maekatin ao a aki kataetaeia naba ngkana a kaitiboo ma ngaiia n te kawai. E rangi ni maraki iai Grete ao e a kangaanga irouna kabwaraan aia bure ao onimakinaia taari aikai i nanon te tai ae maan.  Imwina riki, e a ataia neiei bwa e a bae n tia Iehova ni kabwaraa aia bure ngaia are e a riai ni karaoa naba anne. *

16. E aera bwa ti riai ni kakorakoraira n onimakinia tarira?

¹⁶ Ngkana ko a tia n aitara naba ma te bwai ae kammarakiko, kakorakorako ni manga karikirakea onimakinaia taari. Ko bae ni kainnanoa te tai ae maan ma e uaana am kakorakora. Aio kamatataana, ngkana arona bwa ti a tia ni kana te amwarake ae boitin, ti a bae n taratara raoi riki ma te bwai ae ti na kanna. Ma tiaki nanona bwa ti nang aki manga amwarake imwin anne. N aron naba anne, ti aki riai ni kariaia bwa e na toki onimakinaia tarira ni kabane, tii ibukin rikin te bwai ae buakaka, ngkai ti bon ataia bwa a aki kororaoi. Ngkana ti a manga karikirakea onimakinaia tarira, ti na kukurei riki ao ti na iaiangoa arora ni boutokaa te nano ni kan onimakinia tarira n ara ekaretia.

17. E aera bwa e rangi ni kakawaki onimakinaia tarira, ao tera ae na maroroakinaki n te kaongora ae imwina?

¹⁷ E burenibwai noran onimakinaia tabemwaang n ana waaki Tatan ae ngkai, ma ngaira ti kona n onimakinia tarira ibukina bwa a tangirira ao ti tangiriia naba. E boutokaaki kimwareireira ao katiteuanaakira ngkai, n onimakinaia tarira ao boni kamanoakira naba nakon taai aika kangaanga aika imwaira. Tera arom ngkana e kauniko temanna ao ko a aki kona n onimakinna? Kataia n tarai kangaanga n aron ana taratara Iehova, maiuakini ana boto n reirei te Baibara, karikirakea tangiraia taari ae korakora, ao karekea reireiam mani katoto aika n te Baibara. Ti kona n tokanikai i aoni baika ti maraki iai ao ni manga karikirakea onimakinaia tarira. Ao ngkanne, ti nang kakabwaiaaki ni karekeaia raoraora aika rangi ni bati, ake a “nimnim riki nakon te tari.” (TaeRab. 18:24) Ma e aki tau tii onimakinaia tarira, a riai n ataia ae a kona n onimakinira naba. N te kaongora are imwina, ti na maroroakina iai arora ni kanakoraoa riki onimakinaia tarira.