Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

E Kona ni Karekea Kabwaiara n Taai Aika a na Roko te Reirei ao te Mwane?

E Kona ni Karekea Kabwaiara n Taai Aika a na Roko te Reirei ao te Mwane?

A bati aika iangoia bwa a na boni kabwaia nakon taai aika imwaia naake a bubura aia reirei ao ni kaubwai. A kakoauaa ae e na nakoraoi riki te tabo ni mwakuri, te utu, ao te aba, iroun te aomata ae reirei n te kuura ae rietata. A iangoia naba bwa te reirei ae rietata e na karekea te mwakuri ae bubura te boo iai, ao naake a bati booia a na boni kukurei.

A RINEA TE REIREI AE RIETATA AOMATA AIKA BATI

Iangoa ana taeka Zhang Chen ae kaain Tiaina. E taku: “I kakoauaa ae I kainnanoa karekean au beeba man te reirei ae rietata bwa I aonga ni kitana te maiu ni kainnano, ao te mwakuri ae bubura te boo iai e na boni karekea te maiu ae kakukurei.”

Ibukini karekean aroia, a bati aika kakorakoraia n uaiakin reirei aika rietata aika tanoata taekaia, ake tao a mena n aaba tabeua. E rikirake karaoan aei ni karokoa are e a katokaki te mwamwananga ibukini butinakon te COVID-19. E kaotaki n te ribooti ibukin 2012 man te botaki teuana, bwa e nakon iterani mwaitiia ataein te reirei aika reirei n te aba teuana, aika kaain te aono n Atia.

N angiin te tai a mwakuri korakora kaaro bwa a aonga n reirei natiia ni kuura aika rietata n aaba tabeua. E taku Qixiang ae kaain Taiwan: “A aki kaubwai ara karo, ma a bane ni kanakoira ngaira ni kaaman bwa ti na reirei n te United States.” E rangi ni bati aia taarau ana utu ibukini kabwakaan rooia, n aroia naba utu ake tabeua.

TERA MWINA?

A bati aika uaiakina te reirei ae rietata ao te kaubwai, ma e aki reke are a kantaningaia

E kona te reirei ni karekei kakabwaia n itera tabeua, ma e aki karekei n taai nako baike a kantaningai ataein te reirei. N te katoto, imwin aia kakorakora ao aia tangomwane ibukin te roo, a bati aika tuai man reke aia mwakuri are a tangiria. E taekina aei Rachel Mui n te Business Times mai Singapore: “E a rikirake mwaitiia naake a reke aia beeba man te kuura ae rietata aika tuai man reke aia mwakuri.” E taku Jianjie ae bubura ana reirei ae kaain Taiwan: “A bati aika akea aia anga ao a a butimwaei mwakuri aika bon akea irekerekeia ma aia beeba.”

Ma naake a reke aia mwakuri ae boraoi ma aia beeba, a noria bwa e bon aki reke naba te baere a kantaningaia. Ngke e oki Niran ae kaain Thailand man te reirei ae rietata n te United Kingdom, ao e a reke ana mwakuri ae boraoi ma ana beeba. E taku: “I buokaki n au beeba anne ni karekea au mwakuri ae bubura boou iai. Ma I riai ni mwakuri korakora i nanon aoa aika bati ibukini karekean anne. Imwina riki, e a kamotirawaia angia taani mwakuri te kambwana anne, ao I reke naba iai. I a ataia ae e bon aki kona ni karekea kabwaiam nakon taai aika a na roko te mwakuri ni kareketianti.”

A boni kaaitara naba ma kangaanga n te utu, te aoraki, ao kangaanga ma te mwane, naake a kaubwai ao n taraa n nakoraoi maiuia. E taku Katsutoshi mai Tiaban: “E bati au mwane, ma I aki kukurei ibukin aroia aomata ni kaiangatoa, ni bakantang, ao n ribuaka nakoiu.” E taku Nei Lam ae kaain Vietnam: “I noriia aomata aika bati aika uaiakina te mwakuri ae bubura te boo iai bwa a aonga n toronibwai, ma a boni karekea kaitaraan anne. A a tabeaianga riki, a aoraki, a korakai, ao a rawawata.”

N aron Franklin, a bati ake a ataia imwina bwa iai baika kakawaki riki n te maiu aei, nakon te reirei ae rietata ao te kaubwai. Ngaia are a aikoa kabanea aia tai n ukera te kaubwai, ma a a kakorakoraia n riki bwa aomata aika raoiroi ao n akoiia tabemwaang, bwa a aonga ni kabwaia nakon taai aika imwaia. Ma e na reke te kabwaia ni koaua ni karaoan anne? Ti na nora kaekaana n te kaongora are imwina.