BON TE RIKIRAKE AE MOAN TE KAKAWAKI IBUKIN ARA ONIMAKI!
Otinakon te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou n te Taetae ni Kiribati
N te Kaonobong ae 5 n Ritembwa 2015, ao e a reke iroura te bwai ae moan te kakawaki ibukin ara onimaki ae taekan otinakon te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou n te taetae ni Kiribati.
E a kaoti ngkai te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou i buakoni Baibara ake a a maan ni kabonganaaki irouia aomata aika mamaaka te Atua i Kiribati. Ma e aera ngkai e riai ni manga rairaki riki te Baibara teuana? Antai ae e baireia? Ao ko na kangaa ni koaua raoi bwa e kona n onimakinaki te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou?
E Aera Ngkai E a Rangi ni Bati te Rairai i Aon te Baibara?
A bati Baibara aika boou ake a a tia ni boreetiaki n ririki aika tibwa nako. Tabeua Baibara aika boou a riki bwa Baibara aika moan rairaki iai ana Taeka te Atua n taetae tabeua. Ma e ngae n anne, iai naba Baibara aika boou aika otinako n taetae ake bon iai oin aia rairai n aia Baibara mai mwaina. Bwa tera bukina? E kabwarabwaraaki ae kangai n te boki ae So Many Versions? are mairoun Sakae Kubo ao Walter Specht: “E aki riai n iangoaki bwa iai te rairai n te Baibara ae kororaoi ae aki kainnanoaki riki te katamaroa iai. A riai ni katamaroaaki riki ngkai e a rikirake te rabakau i aon te Baibara ao a bibitaki taian taetae.”
N ririki aika tibwa nako ao e a noraki te rikirake ae bati n te ota n te taetae n Ebera, n Aramwaike, ao ni Kuriiti, ake taetae ake e moani koreaki iai te Baibara. A a tia naba ni kuneaki koroboki nikawai n te Baibara ake a a rangi ni maan riki, ao a eti raoi riki nakon ake a kabonganaaki iroun te roro are mai mwaina ake taan raira te Baibara. Ngaia are e a kona n rairaki ngkai ana Taeka te Atua n te aro ae e eti raoi riki nakon are mai mwaina!
E korea ae kangai Declan Hayes ae te Bwakuaku n te Bitineti n te Aonnaba: “Te Baibara bon te boki ae te kabanea ni mwaiti kabooana ni katoa ririki.” Ao n
tabetai e kaatuuaki riki karaoan te rairai ae kona ni kabooakinako katotona aika bati, nakoni karaoan te rairai ae eti raoi. A kan rarabakau taan rairai n te Baibara teuana ni kamaunai kiibu tabeua ake a iangoia bwa a aongkoa a kabotu. Te Baibara riki are teuana e bitii taeka ke kibuntaeka ake a kona ni kaunia taani wareware tabeman ni boong aikai. N te katoto, e kataaki n anaaki iai nanoia aomata n aranakin te Atua bwa te “Tama-te-Tina.”Kangaangan te Ota n Aran te Atua
Tao te bwai ae moan te aki karaunano riki, e bon irekereke ma aran te Atua ae Iehova. (A raira aran te Atua taan rabakau tabeman bwa “Iawe.”) Ni katoton te Baibara rimoa, ao iai aua manin te taetae n Ebera aika tei ibukin aran te Atua, ae a kona ni koreaki ni manin te taetae n Ingiriti bwa YHWH ke JHVH. E kaoti te ara ae kaokoro aei n te mwaiti ae kaania 7,000 te tai n te O Tetemanti. (Te Otinako 3:15; Taian Areru 83:18) E mataata ngkanne bwa bon nanon ara tia Karikiriki bwa a na ataa arana taan taromauria ao ni kabongana!
Ma n tienture aika nako ao a kairaki I-Iutaia ni maakakia taimonio bwa a na katoka atoatongan aran te Atua. Imwina riki ao e a rotaki te aroaro ni Kristian n te aeka n iango anne. (Mwakuri 20:29, 30; 1 Timoteo 4:1) E a riki bwa te katei ae bwabwainaki irouia taan raira te Baibara, oneani mwin aran te Atua n te nakoa ae “te Uea.” Ni boong aikai ao angiini Baibara a kamauna aran te Atua. Tabeua Baibara n te taetae n Ingiriti a kamauna naba te taeka ae “aram” man te kibu ae Ioane 17:6, are e kangai iai Iesu: “I a tia ni kaotiota aram.” Te Baibara ae te Good News Translation e raira te kibu aei ni kangai: “I a tia ni kaotiotiko.”
E aera ngkai a aki bati ni kani kabongana aran te Atua? Iangoi rongorongo aika mena n te boki ae te Practical Papers for the Bible Translator. E boreetiaki iroun te United Bible Societies (UBS), are tabeakin angiini mwakuri n raitaeka n te Baibara ni katobibia te aonnaba. E taekinaki ae kangai n te kaongora teuana: “Kioina ngkai YHWH bon te ara ni koaua, ngaia are te anga n rairai ae te kabanea n raoiroi riki bon rairana ni kaineti ma aron atongana.” Ma e anga te kauring te kaongora aei ni kangai: “Ma iai naba koaua tabeua aika riai n iangoaki.”
Tera aron etini baika aongkoa a koaua aikai? A taku taan rabakau tabeman ni kaineti ma te boki aei: “Ngkana ti kabongana te ara ae Iawe, ao e na kona ni kauekei iango aika bure . . . , n nanona ae ‘Iawe’ bon te Atua ae ianena, ke te Atua ae boou ao a aki kinaa, ae kaokoro ma te Atua are a a tia n ataia.” Ma e katuruturua raoi te Baibara n ana reirei bwa e boni kaokoro Iehova ae te Atua ma atua aika taromauriaki irouia aomata aika tiaki Kristian!—Itaia 43:10-12; 44:8, 9.
A taku taan rabakau tabeman bwa a bon tii ira te katei nikawai ngke a onea mwin aran te Atua n te nakoa ae “te Uea.” Ma e kabuakakai irakini katei nikawai Iesu ake e aki karineaki iai te Atua. (Mataio 15:6) Irarikina, e bon aki kariaiakaki n te Baibara oneani mwin te ara n te nakoa. A bati nakoan Iesu Kristo n aron “Ana Taeka te Atua” ao “aia Uea ueea.” (Te Kaotioti 19:11-16) E riai ngkanne n oneaki mwin aran Iesu n teuana mai buakon nakoana aikai?
E taekinaki ae kangai n te kaongora teuana riki n te boki are taekinaki mai mwaina: “E bon riai n aki kabonganaaki te ara ae ‘Iehova.’” Bwa tera bukina? “A kakoauaa taan rabakau bwa aron atongana n te moantai e kaan riki ngkana e taekinaki bwa ‘Iawe.’” Ma a rairaki naba aara man te Baibara aika a rangi n ataaki n aron Itaia, Ieremia, ao Iesu, n aaro aika kuri n titeboo ma aroni moani katangaia n te taetae n Ebera (Yeshaʽ·yaʹhu, Yir·meyahʹ, ao Yehoh·shuʹaʽ). Kioina ngkai te ara ae “Iehova” bon aron rairan aran te Atua teuana ae eti, ao e kabonganaaki n te taetae n Ingiriti ao n taetaen aaba riki tabeua i nanon taian tienture, bon akea ngkanne bukina ae riai bwa e na aki kabonganaaki. Te rawa ni kabongana aran te Atua, e boni boto i aon nanoia aomata ao te kairiribai, ma e aki boto i aon te wanawana ao te ataibwai.
Ma te kangaanga aei e aki tii irekereke ma te rabakau ao te atatai. N te katoto, te bwakuaku temanna n te UBS i Inria e korea taekani mwini kanakoan aran te Atua mani koroboki ake a boni mena ngkoa iai. E taku: “E aki bongana irouia kaain te Hindu nakoan te Atua. A kan ataa aran te Atua ao a aki kona ni kinaa raoi teuane arana anne ma tii ngkana a ataa arana.” Anne naba aroia aomata ni kabane ake a ukoukora te Atua. E rangi ni kakawaki ataakin aran te Atua bwa e aonga n ataaki bwa tiaki ngaia tii te mwaaka ae akea nanona, ma bon te Aomata ni koaua ae ti kona ni kinaa. (Te Otinako 34:6, 7) Mangaia are e kangai te Baibara: “Ane e taboa aran Iehova ao e na kamaiuaki.” (I-Rom 10:13) A bon riai ni kakabongana aran te Atua taan taromauria!
Te Rairai ae E Karineaki Iai te Atua
Bon te rikirake ae moan te kakawaki ngke e moani boreetiaki n 1950 te Baibara ae Tabu Ibukin te Aonnaba ae Boou—Mataio Nakon Te Kaotioti n te taetae n Ingiriti. Tebwina te ririki imwina ao e a boreetiaki mwakoron te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera, ke te O Tetemanti ae ataaki riki iai. N 1961 ao e a otinako te Baibara ae tabwanin ae tii teuana rabwatana. E teretere bwa e rairaki aran te Atua ae “Iehova” n te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou n te mwaiti ae kaania 7,000 n te O Tetemanti. Ma ae rangi n rianako riki boni kaokan aran te Atua 237 te tai n te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti, ke te “Nu Tetemanti.”
E aki tii karineaki te Atua ni kaokan te ara anne ma e rikirake naba iai otara. Ibukini kabwarabwaraana, a bati taan rairai aika raira Mataio 22:44 ni kangai: “E taku te Uea nakon au Uea.” Ma antai ngkanne ae taetae, ao e taetae nakon antai? E rairaki ni kangai Mataio 22:44 n te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou: “E taku Iehova nakon au Uea,” ni mwanewea raoi kanoan Taian Areru 110:1. Mangaia are a kona taani wareware n ataa te kaokoro ae kakawaki i marenan Iehova ae te Atua ao Natina.
Antai ae E Baireia?
E boreetiaki te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou iroun te Watch Tower Bible and Tract Society, ae te rabwata teuana ae kariaiakaki i aan te tua bwa e na tei ibukia Ana tia Kakoaua Iehova. A a tia Ana tia Kakoaua Iehova ni boretii ao n tibwatibwai Baibara ni kabutaa te aonnaba n te maan ae raka i aon tebubua te ririki. A anganaki Ana tia Kakoaua Iehova te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou irouia Kristian aika kaaina te kurubu ae te Komete Ibukin Rairan te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou. A aki ukoukora te kani kakannato kaain te komete aei, ma a bubutii bwa e na teimatoa n aki kaokaotaki araia ngke a maiu ao imwin naba mateia.—1 I-Korinto 10:31.
E aera ngkai e aranaki te rairai aei bwa te Rairai ae te Aonnaba ae Boou? Ni moan rongorongo ake ni katoton te Baibara aei ae boreetiaki n 1950, ao e kabwarabwaraaki iai bwa te ara aei e kaotiota te koaua ae nene aana, ae aomata ngkai a a “mena i matan te mataroa nakon te aonnaba ae boou,” are e beritanaki n 2 Betero 3:13. N aron are e koreia te komete aei, ao kioina ngkai ti a mena i nanon “taini bitakin te aonnaba ngkoa nakon te aonnaba ae boou ae raoiroi,” e rangi ni kakawaki ngkanne bwa e na ootanako ootan “te koaua ae itiaki ae man ana Taeka te Atua” rinanon taian rairai n te Baibara.
Te Rairai ae Eti Raoi
E moanibwaiaki etin raoi te rairai. Taan rairai nakon te taetae n Ingiriti a rairai man te taetae rimoa ae te taetae n Ebera, n Aramwaike, ao ni Kuriiti, ni kabonganai koroboki aika taiani kabanea n tamaroa aika tauraoi. * E rairaki te koroboki nikawai aei ma te taratara raoi ae bati, n te aro are e na eti raoi n aron ae kona ni karaoaki, ma a kabonganaaki taeka aika ota iai taani wareware ni boong aikai.
E aki kamimi ngkai a kamoamoaa te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou taan rabakau tabeman ibukina bwa e aki kauntaba kanoana ao e eti raoi. E taku te bwakuaku ae Benjamin Kedar n 1989, ae te tia rabakau n te taetae n Ebera i Iteraera: “I okiokira katoton te boki ae ataaki n arana ae te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou n te taetae n Ingiriti, n au ukeuke i aon irekereken te Baibara n te taetae n Ebera ma taian rairai. Ni karaoan anne ao I aki toki ni kakoauaa ae e oti n te mwakuri n rairai aio te kakorakora ni bwabwaina te koaua, bwa e aonga ni mataata te koroboki ao n eti raoi n aron ae e konaa.”
Katauraoan te Baibara n Taetae Riki Tabeua
A a tia Ana tia Kakoaua Iehova ni katauraoa te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou n taetae ake i rarikin riki te taetae n Ingiriti. E a tia ni boreetiaki te Baibara aei ae tabwanin ke tii te iterana n taetae aika 129. Ibukini kabebetean te mwakuri aei, e karaoaki te anga n rairai i aon te Baibara aei are e a ikotaki iai te ukeuke i aoni kanoan te Baibara ma te kukune ae boou ae te mwakuri n te kaombiuta. E kateaki te rabwata ae aranaki bwa te Translation Services ibukini buokaia taan rairai. E teimatoa te Rabwata n Tautaeka ibukia Ana tia Kakoaua Iehova ni kaira te mwakuri n raira te Baibara rinanon ana Komete Ibukin Rongorongo. Ma e kangaa ni karaoaki te mwakuri aei?
Te moan, a rineaki Kristian ake a a tia ni katabui maiuia bwa a na riki bwa kaain te tiim n rairai. E kaotaki mani baike a a tia n riki bwa ngkana a kaai ni mwakuri taan rairai n oneani mwin are a na tatannako ni mwakuri, ao a kona ni karekea te rairai ae tamaroa riki. (Taeka N Rabakau 11:14) N etina, a riai kaain te tiim n tatabemania nako ni mwaatai ngkai taan rairi aia boki Ana tia Kakoaua Iehova ngaiia. Ao a karekea naba kaain te tiim aia reirei ni kataneiai ni kaetietin aron te rairai n te Baibara, ao riki ni kabonganaan taiani burokuraem n te kaombiuta.
A reireinaki kaain te tiim n rairai bwa a na raira te Baibara ae eti raoi ma ni kai ota irouia angiia aomata ao tiaki tii bwakuaku. E riai n rairaki n ira raoi tein te taetae are e rairaki mai iai ngkana e kona, ma e riai naba n aki bitaki are e nanonaki n te moan rairai rimoa. E kangaa ni karaoaki aei? Iangoa te Baibara ae e a tibwa otinako aei. A moana te rairai kaain te tiim man rinean taeka ni Kiribati aika titeboo nanoia ma taeka n te Baibara ake a kakabonganaaki n te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou n te taetae n Ingiriti. Te bwai ni mwakuri man te kaombiuta ae aranaki bwa te Watchtower Translation System, e kaotii taeka aika irekereke ao titeboo nanoia ma taeka ake man te Baibara. E kaotii naba taeka ni Kuriiti ke n Ebera ake a karioaki mai iai taian taeka n Ingiriti, bwa e aonga n noria te tia rairai bwa tera aron rairan taeka ni Kuriiti ke n Ebera aikai n taabo tabeua. A rangi n ibuobuoki baikai ni kabane n rinean te taeka ni Kiribati ae raira raoi nanon te taeka are e rairaki mai iai. Ngkana a inanoi kaain te tiim i aon taeka akanne, ao a a moana naba rairakin te Baibara, ni kabongana te kaombiuta bwa e na kaotii taeka ni Kiribati aika titeboo nanoia n aia tai n raira te kibu teuana ma teuana.
Ma e bati riki ae nanonaki n te mwakuri n raitaeka nakon ae e tii oneaki mwin te kibuntaeka teuana n teuana. E kainnanoaki te mwakuri ae bati, n te aro are taeka ni Kiribati ake a rineaki a bon raira are e nanonaki ni kiibu ni kabane ake a kabonganaaki iai. E riai te taratara raoi bwa e aonga ni kan ao n tangiraoi n iraki tuan te kuramwa ao aroni kabonganaan taeka n te kibuntaeka. E noraki mwin te mwakuri korakora anne ngkana e taraaki te Baibara aei. E rairaki ana Taeka te Atua n te Baibara ae Tabu—te Rairai ae te Aonnaba ae Boou n te taetae ni Kiribati, n te aro ae bebete warekana, e mataata ma ni kai ota, ao e raira raoi kanoan te Baibara nikawai. *
Ti kaumakiko bwa ko na nenera te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou i bon iroum. Ko kona ni karekea mairouia aomata aika anganiko te maekatin aei ke n aia ekaretia Ana tia Kakoaua Iehova n am aono. Ko kona ni warekia ma te aki nanokokoraki bwa e boni kaotaki iai ana taeka te Atua n oin am taetae n te aro ae eti. Akea te nanououa bwa ko na boni kakoauaa ae kaotinakoan te Baibara aei, bon te rikirake ae moan te kakawaki ibukin ara onimaki!
^ bar. 24 Te moan rairai are karaoaki ngkoa n te taetae n Ingiriti, e kabonganaaki The New Testament in the Original Greek ae karaoaki irouia Westcott ao Hort ibukin rairan te taetae ni Kuriiti. Te Biblia Hebraica ae katauraoaki iroun R Kittel, e kabonganaaki ibukin rairan te taetae n Ebera. N te rairai ae karaoaki n 2013, ao a kabonganaaki naba iai koroboki tabeua aika taiani babirati aika karaoaki tao n te kauoua ao n te katenua n tienture C.E. A neneraki naba koroboki aika tibwa karaoaki irouia taan rabakau, n aroni koroboki aika katauraoaki irouia Nestle ao Aland ao iroun te United Bible Societies.
^ bar. 30 Ibukin rongorongo riki tabeua ni kaineti ma booto n reirei n rairan te Baibara ao kanoan riki te Baibara ni Kiribati aei, taiaoka rinanon te kaongora n te bukinibaa ae A1 ao A2 n te Baibara ae te Rairai ae te Aonnaba ae Boou.