Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

BON TE RIKIRAKE AE MOAN TE KAKAWAKI IBUKIN ARA ONIMAKI!

Otinakon te Baibara ae Tabu​—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou n te Taetae ni Kiribati

Otinakon te Baibara ae Tabu​—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou n te Taetae ni Kiribati

N te Kaonobong ae 5 n Ritembwa 2015, ao e a reke iroura te bwai ae moan te kakawaki ibukin ara onimaki ae taekan otinakon te Baibara ae Tabu​—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou n te taetae ni Kiribati.

E a kaoti ngkai te Baibara ae Tabu​—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou i buakoni Baibara ake a a maan ni kabonganaaki irouia aomata aika mamaaka te Atua i Kiribati. Ma e aera ngkai e riai ni manga rairaki riki te Baibara teuana? Antai ae e baireia? Ao ko na kangaa ni koaua raoi bwa e kona n onimakinaki te Baibara ae Tabu​—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou?

E Aera Ngkai E a Rangi ni Bati te Rairai i Aon te Baibara?

A bati Baibara aika boou ake a a tia ni boreetiaki n ririki aika tibwa nako. Tabeua Baibara aika boou a riki bwa Baibara aika moan rairaki iai ana Taeka te Atua n taetae tabeua. Ma e ngae n anne, iai naba Baibara aika boou aika otinako n taetae ake bon iai oin aia rairai n aia Baibara mai mwaina. Bwa tera bukina? E kabwarabwaraaki ae kangai n te boki ae So Many Versions? are mairoun Sakae Kubo ao Walter Specht: “E aki riai n iangoaki bwa iai te rairai n te Baibara ae kororaoi ae aki kainnanoaki riki te katamaroa iai. A riai ni katamaroaaki riki ngkai e a rikirake te rabakau i aon te Baibara ao a bibitaki taian taetae.”

N ririki aika tibwa nako ao e a noraki te rikirake ae bati n te ota n te taetae n Ebera, n Aramwaike, ao ni Kuriiti, ake taetae ake e moani koreaki iai te Baibara. A a tia naba ni kuneaki koroboki nikawai n te Baibara ake a a rangi ni maan riki, ao a eti raoi riki nakon ake a kabonganaaki iroun te roro are mai mwaina ake taan raira te Baibara. Ngaia are e a kona n rairaki ngkai ana Taeka te Atua n te aro ae e eti raoi riki nakon are mai mwaina!

E korea ae kangai Declan Hayes ae te Bwakuaku n te Bitineti n te Aonnaba: “Te Baibara bon te boki ae te kabanea ni mwaiti kabooana ni katoa ririki.” Ao n tabetai e kaatuuaki riki karaoan te rairai ae kona ni kabooakinako katotona aika bati, nakoni karaoan te rairai ae eti raoi. A kan rarabakau taan rairai n te Baibara teuana ni kamaunai kiibu tabeua ake a iangoia bwa a aongkoa a kabotu. Te Baibara riki are teuana e bitii taeka ke kibuntaeka ake a kona ni kaunia taani wareware tabeman ni boong aikai. N te katoto, e kataaki n anaaki iai nanoia aomata n aranakin te Atua bwa te “Tama-te-Tina.”

Kangaangan te Ota n Aran te Atua

Tao te bwai ae moan te aki karaunano riki, e bon irekereke ma aran te Atua ae Iehova. (A raira aran te Atua taan rabakau tabeman bwa “Iawe.”) Ni katoton te Baibara rimoa, ao iai aua manin te taetae n Ebera aika tei ibukin aran te Atua, ae a kona ni koreaki ni manin te taetae n Ingiriti bwa YHWH ke JHVH. E kaoti te ara ae kaokoro aei n te mwaiti ae kaania 7,000 te tai n te O Tetemanti. (Te Otinako 3:15; Taian Areru 83:18) E mataata ngkanne bwa bon nanon ara tia Karikiriki bwa a na ataa arana taan taromauria ao ni kabongana!

Ma n tienture aika nako ao a kairaki I-Iutaia ni maakakia taimonio bwa a na katoka atoatongan aran te Atua. Imwina riki ao e a rotaki te aroaro ni Kristian n te aeka n iango anne. (Mwakuri 20:29, 30; 1 Timoteo 4:1) E a riki bwa te katei ae bwabwainaki irouia taan raira te Baibara, oneani mwin aran te Atua n te nakoa ae “te Uea.” Ni boong aikai ao angiini Baibara a kamauna aran te Atua. Tabeua Baibara n te taetae n Ingiriti a kamauna naba te taeka ae “aram” man te kibu ae Ioane 17:6, are e kangai iai Iesu: “I a tia ni kaotiota aram.” Te Baibara ae te Good News Translation e raira te kibu aei ni kangai: “I a tia ni kaotiotiko.”

E aera ngkai a aki bati ni kani kabongana aran te Atua? Iangoi rongorongo aika mena n te boki ae te Practical Papers for the Bible Translator. E boreetiaki iroun te United Bible Societies (UBS), are tabeakin angiini mwakuri n raitaeka n te Baibara ni katobibia te aonnaba. E taekinaki ae kangai n te kaongora teuana: “Kioina ngkai YHWH bon te ara ni koaua, ngaia are te anga n rairai ae te kabanea n raoiroi riki bon rairana ni kaineti ma aron atongana.” Ma e anga te kauring te kaongora aei ni kangai: “Ma iai naba koaua tabeua aika riai n iangoaki.”

Tera aron etini baika aongkoa a koaua aikai? A taku taan rabakau tabeman ni kaineti ma te boki aei: “Ngkana ti kabongana te ara ae Iawe, ao e na kona ni kauekei iango aika bure . . . , n nanona ae ‘Iawe’ bon te Atua ae ianena, ke te Atua ae boou ao a aki kinaa, ae kaokoro ma te Atua are a a tia n ataia.” Ma e katuruturua raoi te Baibara n ana reirei bwa e boni kaokoro Iehova ae te Atua ma atua aika taromauriaki irouia aomata aika tiaki Kristian!​—Itaia 43:10-12; 44:8, 9.

A taku taan rabakau tabeman bwa a bon tii ira te katei nikawai ngke a onea mwin aran te Atua n te nakoa ae “te Uea.” Ma e kabuakakai irakini katei nikawai Iesu ake e aki karineaki iai te Atua. (Mataio 15:6) Irarikina, e bon aki kariaiakaki n te Baibara oneani mwin te ara n te nakoa. A bati nakoan Iesu Kristo n aron “Ana Taeka te Atua” ao “aia Uea ueea.” (Te Kaotioti 19:11-16) E riai ngkanne n oneaki mwin aran Iesu n teuana mai buakon nakoana aikai?

E taekinaki ae kangai n te kaongora teuana riki n te boki are taekinaki mai mwaina: “E bon riai n aki kabonganaaki te ara ae ‘Iehova.’” Bwa tera bukina? “A kakoauaa taan rabakau bwa aron atongana n te moantai e kaan riki ngkana e taekinaki bwa ‘Iawe.’” Ma a rairaki naba aara man te Baibara aika a rangi n ataaki n aron Itaia, Ieremia, ao Iesu, n aaro aika kuri n titeboo ma aroni moani katangaia n te taetae n Ebera (Yeshaʽ·yaʹhu, Yir·meyahʹ, ao Yehoh·shuʹaʽ). Kioina ngkai te ara ae “Iehova” bon aron rairan aran te Atua teuana ae eti, ao e kabonganaaki n te taetae n Ingiriti ao n taetaen aaba riki tabeua i nanon taian tienture, bon akea ngkanne bukina ae riai bwa e na aki kabonganaaki. Te rawa ni kabongana aran te Atua, e boni boto i aon nanoia aomata ao te kairiribai, ma e aki boto i aon te wanawana ao te ataibwai.

Ma te kangaanga aei e aki tii irekereke ma te rabakau ao te atatai. N te katoto, te bwakuaku temanna n te UBS i Inria e korea taekani mwini kanakoan aran te Atua mani koroboki ake a boni mena ngkoa iai. E taku: “E aki bongana irouia kaain te Hindu nakoan te Atua. A kan ataa aran te Atua ao a aki kona ni kinaa raoi teuane arana anne ma tii ngkana a ataa arana.” Anne naba aroia aomata ni kabane ake a ukoukora te Atua. E rangi ni kakawaki ataakin aran te Atua bwa e aonga n ataaki bwa tiaki ngaia tii te mwaaka ae akea nanona, ma bon te Aomata ni koaua ae ti kona ni kinaa. (Te Otinako 34:6, 7) Mangaia are e kangai te Baibara: “Ane e taboa aran Iehova ao e na kamaiuaki.” (I-Rom 10:13) A bon riai ni kakabongana aran te Atua taan taromauria!

Te Rairai ae E Karineaki Iai te Atua

E kabonganaaki aran te Atua ae Iehova n te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou

Bon te rikirake ae moan te kakawaki ngke e moani boreetiaki n 1950 te Baibara ae Tabu Ibukin te Aonnaba ae Boou​—Mataio Nakon Te Kaotioti n te taetae n Ingiriti. Tebwina te ririki imwina ao e a boreetiaki mwakoron te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera, ke te O Tetemanti ae ataaki riki iai. N 1961 ao e a otinako te Baibara ae tabwanin ae tii teuana rabwatana. E teretere bwa e rairaki aran te Atua ae “Iehova” n te Baibara ae Tabu​—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou n te mwaiti ae kaania 7,000 n te O Tetemanti. Ma ae rangi n rianako riki boni kaokan aran te Atua 237 te tai n te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti, ke te “Nu Tetemanti.”

E aki tii karineaki te Atua ni kaokan te ara anne ma e rikirake naba iai otara. Ibukini kabwarabwaraana, a bati taan rairai aika raira Mataio 22:44 ni kangai: “E taku te Uea nakon au Uea.” Ma antai ngkanne ae taetae, ao e taetae nakon antai? E rairaki ni kangai Mataio 22:44 n te Baibara ae Tabu​—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou: “E taku Iehova nakon au Uea,” ni mwanewea raoi kanoan Taian Areru 110:1. Mangaia are a kona taani wareware n ataa te kaokoro ae kakawaki i marenan Iehova ae te Atua ao Natina.

Antai ae E Baireia?

E boreetiaki te Baibara ae Tabu​—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou iroun te Watch Tower Bible and Tract Society, ae te rabwata teuana ae kariaiakaki i aan te tua bwa e na tei ibukia Ana tia Kakoaua Iehova. A a tia Ana tia Kakoaua Iehova ni boretii ao n tibwatibwai Baibara ni kabutaa te aonnaba n te maan ae raka i aon tebubua te ririki. A anganaki Ana tia Kakoaua Iehova te Baibara ae Tabu​—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou irouia Kristian aika kaaina te kurubu ae te Komete Ibukin Rairan te Baibara ae Tabu​—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou. A aki ukoukora te kani kakannato kaain te komete aei, ma a bubutii bwa e na teimatoa n aki kaokaotaki araia ngke a maiu ao imwin naba mateia.​—1 I-Korinto 10:31.

E aera ngkai e aranaki te rairai aei bwa te Rairai ae te Aonnaba ae Boou? Ni moan rongorongo ake ni katoton te Baibara aei ae boreetiaki n 1950, ao e kabwarabwaraaki iai bwa te ara aei e kaotiota te koaua ae nene aana, ae aomata ngkai a a “mena i matan te mataroa nakon te aonnaba ae boou,” are e beritanaki n 2 Betero 3:13. N aron are e koreia te komete aei, ao kioina ngkai ti a mena i nanon “taini bitakin te aonnaba ngkoa nakon te aonnaba ae boou ae raoiroi,” e rangi ni kakawaki ngkanne bwa e na ootanako ootan “te koaua ae itiaki ae man ana Taeka te Atua” rinanon taian rairai n te Baibara.

Te Rairai ae Eti Raoi

E moanibwaiaki etin raoi te rairai. Taan rairai nakon te taetae n Ingiriti a rairai man te taetae rimoa ae te taetae n Ebera, n Aramwaike, ao ni Kuriiti, ni kabonganai koroboki aika taiani kabanea n tamaroa aika tauraoi. * E rairaki te koroboki nikawai aei ma te taratara raoi ae bati, n te aro are e na eti raoi n aron ae kona ni karaoaki, ma a kabonganaaki taeka aika ota iai taani wareware ni boong aikai.

E aki kamimi ngkai a kamoamoaa te Baibara ae Tabu​—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou taan rabakau tabeman ibukina bwa e aki kauntaba kanoana ao e eti raoi. E taku te bwakuaku ae Benjamin Kedar n 1989, ae te tia rabakau n te taetae n Ebera i Iteraera: “I okiokira katoton te boki ae ataaki n arana ae te Baibara ae Tabu​—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou n te taetae n Ingiriti, n au ukeuke i aon irekereken te Baibara n te taetae n Ebera ma taian rairai. Ni karaoan anne ao I aki toki ni kakoauaa ae e oti n te mwakuri n rairai aio te kakorakora ni bwabwaina te koaua, bwa e aonga ni mataata te koroboki ao n eti raoi n aron ae e konaa.”

Katauraoan te Baibara n Taetae Riki Tabeua

A a tia Ana tia Kakoaua Iehova ni katauraoa te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou n taetae ake i rarikin riki te taetae n Ingiriti. E a tia ni boreetiaki te Baibara aei ae tabwanin ke tii te iterana n taetae aika 129. Ibukini kabebetean te mwakuri aei, e karaoaki te anga n rairai i aon te Baibara aei are e a ikotaki iai te ukeuke i aoni kanoan te Baibara ma te kukune ae boou ae te mwakuri n te kaombiuta. E kateaki te rabwata ae aranaki bwa te Translation Services ibukini buokaia taan rairai. E teimatoa te Rabwata n Tautaeka ibukia Ana tia Kakoaua Iehova ni kaira te mwakuri n raira te Baibara rinanon ana Komete Ibukin Rongorongo. Ma e kangaa ni karaoaki te mwakuri aei?

Te moan, a rineaki Kristian ake a a tia ni katabui maiuia bwa a na riki bwa kaain te tiim n rairai. E kaotaki mani baike a a tia n riki bwa ngkana a kaai ni mwakuri taan rairai n oneani mwin are a na tatannako ni mwakuri, ao a kona ni karekea te rairai ae tamaroa riki. (Taeka N Rabakau 11:14) N etina, a riai kaain te tiim n tatabemania nako ni mwaatai ngkai taan rairi aia boki Ana tia Kakoaua Iehova ngaiia. Ao a karekea naba kaain te tiim aia reirei ni kataneiai ni kaetietin aron te rairai n te Baibara, ao riki ni kabonganaan taiani burokuraem n te kaombiuta.

A reireinaki kaain te tiim n rairai bwa a na raira te Baibara ae eti raoi ma ni kai ota irouia angiia aomata ao tiaki tii bwakuaku. E riai n rairaki n ira raoi tein te taetae are e rairaki mai iai ngkana e kona, ma e riai naba n aki bitaki are e nanonaki n te moan rairai rimoa. E kangaa ni karaoaki aei? Iangoa te Baibara ae e a tibwa otinako aei. A moana te rairai kaain te tiim man rinean taeka ni Kiribati aika titeboo nanoia ma taeka n te Baibara ake a kakabonganaaki n te Baibara ae Tabu​—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou n te taetae n Ingiriti. Te bwai ni mwakuri man te kaombiuta ae aranaki bwa te Watchtower Translation System, e kaotii taeka aika irekereke ao titeboo nanoia ma taeka ake man te Baibara. E kaotii naba taeka ni Kuriiti ke n Ebera ake a karioaki mai iai taian taeka n Ingiriti, bwa e aonga n noria te tia rairai bwa tera aron rairan taeka ni Kuriiti ke n Ebera aikai n taabo tabeua. A rangi n ibuobuoki baikai ni kabane n rinean te taeka ni Kiribati ae raira raoi nanon te taeka are e rairaki mai iai. Ngkana a inanoi kaain te tiim i aon taeka akanne, ao a a moana naba rairakin te Baibara, ni kabongana te kaombiuta bwa e na kaotii taeka ni Kiribati aika titeboo nanoia n aia tai n raira te kibu teuana ma teuana.

Ma e bati riki ae nanonaki n te mwakuri n raitaeka nakon ae e tii oneaki mwin te kibuntaeka teuana n teuana. E kainnanoaki te mwakuri ae bati, n te aro are taeka ni Kiribati ake a rineaki a bon raira are e nanonaki ni kiibu ni kabane ake a kabonganaaki iai. E riai te taratara raoi bwa e aonga ni kan ao n tangiraoi n iraki tuan te kuramwa ao aroni kabonganaan taeka n te kibuntaeka. E noraki mwin te mwakuri korakora anne ngkana e taraaki te Baibara aei. E rairaki ana Taeka te Atua n te Baibara ae Tabu​—te Rairai ae te Aonnaba ae Boou n te taetae ni Kiribati, n te aro ae bebete warekana, e mataata ma ni kai ota, ao e raira raoi kanoan te Baibara nikawai. *

Ti kaumakiko bwa ko na nenera te Baibara ae Tabu​—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou i bon iroum. Ko kona ni karekea mairouia aomata aika anganiko te maekatin aei ke n aia ekaretia Ana tia Kakoaua Iehova n am aono. Ko kona ni warekia ma te aki nanokokoraki bwa e boni kaotaki iai ana taeka te Atua n oin am taetae n te aro ae eti. Akea te nanououa bwa ko na boni kakoauaa ae kaotinakoan te Baibara aei, bon te rikirake ae moan te kakawaki ibukin ara onimaki!

^ bar. 24 Te moan rairai are karaoaki ngkoa n te taetae n Ingiriti, e kabonganaaki The New Testament in the Original Greek ae karaoaki irouia Westcott ao Hort ibukin rairan te taetae ni Kuriiti. Te Biblia Hebraica ae katauraoaki iroun R Kittel, e kabonganaaki ibukin rairan te taetae n Ebera. N te rairai ae karaoaki n 2013, ao a kabonganaaki naba iai koroboki tabeua aika taiani babirati aika karaoaki tao n te kauoua ao n te katenua n tienture C.E. A neneraki naba koroboki aika tibwa karaoaki irouia taan rabakau, n aroni koroboki aika katauraoaki irouia Nestle ao Aland ao iroun te United Bible Societies.

^ bar. 30 Ibukin rongorongo riki tabeua ni kaineti ma booto n reirei n rairan te Baibara ao kanoan riki te Baibara ni Kiribati aei, taiaoka rinanon te kaongora n te bukinibaa ae A1 ao A2 n te Baibara ae te Rairai ae te Aonnaba ae Boou.