1, 2. E aera bwa ti riai n reireinia ni kataneiaia tabemwaang bwa a na tau nakoni mwioko tabeua n te ekaretia?

TATAEKINAN te rongorongo ae raoiroi ae taekan te Tautaeka n Uea boni mwiokoan Iesu ae kakawaki. Ma e ngae n anne, e karekea ana tai n reireinia ni kataneiaia tabemwaang bwa a na riki bwa taani kawakintiibu ao taan angareirei. (Mat. 10:5-7) E ngae ngke e tatabetabe Biribo n tataekina te euangkerio, ma e boni bae ni buokiia natina aine aika aman bwa a na mwaatai n taekini koaua man te Baibara nakoia tabemwaang. (Mwa. 21:8, 9) Tera aroni kakawakin te reirei ni kataneiai ni boong aikai?

² Ni katobibia te aonnaba, e a ririkirake mwaitiia aomata aika butimwaea te rongorongo ae raoiroi. A riai aika boou ake a tuai ni bwabetitoaki n ataa kakawakin te ukeuke n reirei n te Baibara i bon irouia. A riai naba n reireinaki bwa a na uarongorongo nakoia tabemwaang ao n reireinia taekan te koaua. N ara ekaretia, a riai ni kaungaaki taari mwaane bwa a na mwakuri korakora bwa a aonga n tau n riki bwa tabonibai ao unimwaane. Rinanon “te reirei ni kaetieti ae raoiroi,” a kona Kristian aika ikawai n te onimaki ni buokiia aika boou n rikirake n te onimaki.​—TaeRab. 4:2.

3, 4. (a) E kangaa Bauro ni kairekerekea te ukeuke n reirei n te Baibara ma te mwakuri ni minita ae uaana? (b) Imwaini kaungaaia naake ti reirei ma ngaiia bwa a na ukeuke n reirei n te Baibara i bon irouia, tera ae ti riai ni karaoia?

³ Tera aroni kakawakin te ukeuke n reirei n te Baibara i bon iroura? Ti karekea kaekaana n ana taeka te abotoro Bauro nakoia raona ni Kristian i Korote. E korea aei: “Ti aki toki n tataro ibukimi ma ni bubutii bwa kam na kaonaki n te atatai ae eti ibukin ana kantaninga te Atua, n te wanawana ni kabanea ao n te ataibwai are e anga taamnein te Atua, bwa kam aonga n nakonako n te aro ae tau i matan Iehova ni karekea iai kakukureiana ni bwaai ni kabane, ngkai kam teimatoa ni karikiuaa ni mwakuri nako aika raraoi, ao n rikirake n te atatai ae eti n taekan te Atua.” (IKoro. 1:9, 10) N reken te atatai ae eti aei irouia Kristian ake i Korote, a a kona “n nakonako n te aro ae tau i matan Iehova ni karekea iai kakukureiana ni bwaai ni kabane.” Aio are a a kona iai n teimatoa ni “karikiuaa ni mwakuri nako aika raraoi,” moarara riki n tataekinan te rongorongo ae raoiroi. Ngkana e na uaana ana beku te tia taromauria Iehova, e riai n ira raoi ana kaetieti n ana ukeuke n reirei n te Baibara. Ti wanawana ngkana ti buokiia ake ti reirei ma ngaiia bwa a na ataa kakawakin anne.

⁴ Imwain reireinaia tabemwaang bwa a na kakabwaiaaki man te ukeuke n reirei n te Baibara i bon irouia, ti riai moa ni kakoauaa kakawakina i bon iroura. Ni koauana, ti riai ni katoatai n ukeuke n reirei n te Baibara i bon iroura. Ngaia are ko kona n titirakiniko ni kangai: ‘Ngkana a taekin aia koaua kaain te auti ake a kauntaba ma ana reirei te Baibara ke a tabeki titiraki aika kangaanga, I kona n anga kaekaaia aika boto man te Baibara? Ngkana I wareka taekan Iesu, Bauro, ao tabeman riki ake a nanomwaaka n aia mwakuri ni minita, I kananoa au iango n aroia anne bwa I aonga n nanomwaaka n au beku ibukin Iehova?’ Ti bane ni kainnanoa te atatai ao te reirei ni kairiri man Ana Taeka te Atua. Ao ngkana ti kaongoia tabemwaang kakabwaiaakira aika bati man ara ukeuke n reirei n te Baibara i bon iroura, ti a kona ni kaungaia bwa a na karekei naba kakabwaia akanne ngkana a taningamarau n reirei n te Baibara.

5. Taekina te anga teuana ae ko kona iai ni buokiia aika boou ni karaoa aia kaetieti ibukin aia ukeuke n reirei n te Baibara i bon irouia.

⁵ Ko kona n titirakiniko aei: ‘N na kangaa n reireina te aomata are I reirei ma ngaia ni kataneia bwa e na katoatai n ukeuke n reirei n te Baibara?’ E tamaroa moanakina mani kaotan arona ni katauraoa te reirei n te boki are kam reirei iai. Ko kona n tuangnga bwa e na wareki kanoan te bukinibaa n te boki ae Tera Ana Reirei ni Koaua te Baibara? ao n rinanoi kiibu ake iai. Buokia bwa e na katauraoi ibukini bobotaki ma tiana ae e na anga ana kaeka. Kaungaa bwa e na wareki kanoan taiani kaongora n Te Taua-n-Tantani ao te Awake! Ngkana e kona n  reke n ana taetae te Watchtower Library ke te Watchtower ONLINE LIBRARY, ko kona ni kaota nakoina aroni kabonganaana ni kakaaei iai kaekaan titiraki man te Baibara. Man te ibuobuoki anne, e na boni bae te aomata are ko reirei ma ngaia ni waekoa n tangiria ni karaoa ana ukeuke n reirei i bon irouna man Ana Taeka te Atua.

6. (a) Ko na kangaa ni buoka ae ko reirei ma ngaia bwa e na karikirakea tangiran te Baibara? (b) Tera ae e na bae ni karaoia ane e reirei ngkana e a rikirake irouna tangiran te Baibara?

⁶ E koaua ae ti aki riai ni kairoroa temanna bwa e na wareware ao n ukeuke n reirei n te Baibara. Ma ti na kabonganai bwaai n ibuobuoki ake a katauraoaki n ana botaki Iehova, ibukia naake ti reirei ma ngaiia bwa a na kan reiakina riki te Baibara. Imwin tabeua te tai, e a kona te aomata ae reirei ae raoiroi nanona n titeboo ana namakin ma te tia areru are anenea aei: “Kaanian te Atua bon te bwai ae raoiroi ibukiu, I a tia ni karika te Uea ae Moan te Rietata ae Iehova bwa au tabo ni kamanomano.” (TaiAre. 73:28) E na mwamwakuri taamnein Iehova iroun te aomata ae reirei n te Baibara ae mwakuri korakora ao e kakaitau.

7. E kangaa Iesu n reireinia ni kataneiaia taan tataekina te rongorongo ae raoiroi? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

⁷ Ni Mataio mwakoro 10, ti karekei kaetieti ake e anga Iesu nakoia ana abotoro aika 12. N oneani mwini kabwarabwaraaia ni kabane, e tii taekini baika kakawaki. ^[1] A kakauongo ana abotoro ngke e reireinia Iesu aron te angareirei ae uaana. Imwina, a a nako ni karaoa reireiaia. Imwin noran ana anga Iesu n reirei, a a waekoa n riki bwa taan angareirei aika mwaatai ibukin te koaua man te Baibara. (Mat. 11:1) Ti kona n reireinia ni kataneiaia ara reirei n te Baibara bwa a na riki bwa taan tataekina te rongorongo ae raoiroi aika mwaatai. Ti na rinanoi ngkai aanga aika uoua ibukini buokaia.

8, 9. (a) E kangaa Iesu ni maroro ma aomata n ana mwakuri ni minita? (b) Ti na kangaa ni buokiia taan uarongorongo aika boou bwa a na maroro ma aomata n aron Iesu?

⁸ Maroro ma aomata. E aki toki Iesu n taekina te Tautaeka n Uea nakoia aomata. N te katoto, e waakina te maroro ae kakannongora ao n uaana ma te aine i taun ana mwanibwa Iakoba n uakaan ma te kaawa ae Tukara. (Ioa. 4:5-30) E maroro naba ma Mataio are Rewi, ae te tia riko taekiti. E taekinaki teutana rongorongon te maroro anne n taian Euangkerio, ao e butimwaea Mataio ana kakao Iesu bwa e na riki bwa te tia rimwina. A ongo Mataio ao tabeman riki ana maroro Iesu ae abwabwaki teutana n te baka ae boo n ana auti Mataio.​—Mat. 9:9; Ruka 5:27-39.

⁹ N te tai teuana, e taetae Iesu ma te akoi nakon Natanaera are iaiangoiia kaain Natareta bwa a aki raoiroi. Ma e anaaki nanon Natanaera ao e a bita ana iango anne. E motikia bwa e na reiakina ae bati riki n ana angareirei Iesu ae kaain Natareta. (Ioa. 1:46-51) Ngaia are iai bukina ae raoiroi bwa ti na reireinia ni kataneiaia taan uarongorongo aika boou bwa a na maroro ma aomata ma te akoi ao te tangira. ^[2] A na kukurei naake ti buokiia n aron aei n noriia aomata aika raraoi nanoia ni butimwaeiia ibukini kaotan tabeakinaia ao taetaeia ma te akoi.

10-12. (a) E kangaa Iesu ni karikirakea kan ongoraeia aomata n te rongorongo ae raoiroi? (b) Ti na kangaa ni buokiia taan uarongorongo aika boou ni karikirakei rabakauia ngkai taan angareirei ibukin te koaua man te Baibara?

¹⁰ Karikirakea te kan ongora. E kimototo ana tai Iesu ni karaoan ana mwakuri ni minita. Ma e karekea ana tai ni karikirakei kan ongoraeia aomata n te rongorongo ae raoiroi. N te katoto, e angareirei nakoia aomata aika uanao, n arona ni kabongana te booti ni kabwarabwara mai iai. N te tai anne, e karekei konan Betero iika aika bati n te kakai, ao e tuangnga aei: “Ni moa mangkai ao ai konam aomata aika maiu.” Tera mwin ana taeka ao ana mwakuri Iesu? A “kaaerakei booti nakon te aba [Betero  ma raona], ao a kitani bwaai ni kabane ao a a [irira Iesu].”​—Ruka 5:1-11.

¹¹ E kaota te kan ongora n ana reirei Iesu Nikotemo ae kaain naba te Tanirim. E kan reiakina ae bati riki ma e maakuia aomata bwa e na tera aia taeka ngkana e maroro ma Iesu i mataia. E tituaraoi Iesu ni kai bita ana tai ao e kaitiboo n te bong ma Nikotemo ngke ai akea aomata. (Ioa. 3:1, 2) Tera reireiara n rongorongo aikai? E kakarekea ana tai Natin te Atua ibukini karikirakean aia onimaki aomata. Tiaki bwa ti riai ngkanne n taningamarau ni manga okiriia aomata ao ni kairi reirei n te Baibara ma aika kan ongora?

¹² Ngkana ti mwakuri ma taan uarongorongo aika boou n te mwakuri ni minita, a na bae ni karikirakei rabakauia ngkai taan angareirei ibukin te koaua man te Baibara. Ti kona ni buokiia bwa a na manga okiriia naake a kaota te kan ongora teutana. Ti kona ni kaoia taan uarongorongo aika boou bwa a na raonira ni manga okiriia aomata ao ni kairi reirei n te Baibara ni mwengaia. Man te reirei ni kataneiai ao te kaungaunga nakoia taan uarongorongo aika aki rangi ni mwaatai, a na kani karikirakea te kan ongora irouia tabemwaang ao ni kairi reirei n te Baibara n akea ara ibuobuoki. A na rabakau naba n aki waekoa ni bwarannano ma a na taotaon nanoia ao ni botumwaaka n te mwakuri ni minita.​—IKar. 5:22; nora te bwaoki ae “ E Rangi Ni Kakawaki Te Botumwaaka.”

13, 14. (a) Tera am iango n aia katoto naake n te Baibara ake a anga ngaiia n itera aika bati ibukia tabemwaang? (b) Baikara aanga aika uaana ake ko kona iai n reireinia ni kataneiaia taan uarongorongo aika boou ao rooro n rikirake bwa a na kaota tangiraia taari?

¹³ E katereaki n rongorongo man te Baibara tibwangara ae kaotiotan “te itangitangiri n tari” ao te uaia n ibuobuoki. (Wareka 1 Betero 1:22; Ruka 22:24-27.) E anga bwaai ni kabane Natin te Atua, n ikotaki ma maiuna, ni beku ibukia tabemwaang. (Mat. 20:28) E kakaraoi “mwakuri aika bati aika raraoi [Toreka] ma n anganga bwaai n tituaraoi.” (Mwa. 9:36, 39) E “mwakuri korakora” ibukia kaain te ekaretia te tari te aine ae Maria ae mena i Rom. (IRom 16:6) Ti na kangaa ni buokiia aika boou n ataa kakawakin te ibuobuoki nakoia taari?

¹⁴ A kona taani Kakoaua aika ikawai n te onimaki ni kaoia aika boou bwa a na iriia ni kawariia aoraki ao kaara. Ngkana e riai, a kona naba kaaro ni kairiia natiia nakoia aoraki ao kaara. A kona unimwaane ni mwakuri ma tabeman n taraia raoi bwa e na iai kanaia aia kara ao n teimatoa n raoiroi mwengaia. Ibukin anne, a a rabakau iai rooro n rikirake ao aika boou naba ni kaotiotii mwakuri n akoi nakoia tabemwaang. N tain te uarongorongo, e kona temanna te unimwaane ni kawariia taani Kakoaua ake a maeka n ana aono n noriia bwa a uara. E na reke reireian te tari te mwaane ae te roro n rikirake ae aki toki n iria, bwa a riai n namakinna kaain te ekaretia ni kabane bwa a tangiraki.​—IRom 12:10.

15. E aera bwa e kakawaki irouia unimwaane bwa a na tabe ma rikirakeia mwaane n te ekaretia?

¹⁵ Kioina ngkai e kabonganaia mwaane Iehova bwa taan angareirei n te ekaretia, e kakawaki irouia taari mwaane bwa a na karikirakea aia konabwai n taetae. Ngkana te unimwaane ngkoe, ko kona n ongora iroun te tabonibai ngkana e kataneiai imwain ana kabwarabwara? Man am ibuobuoki, e a kona ni karikirakea rabakauna n riki bwa te tia angareirei n Ana Taeka te Atua.​—Neem. 8:8. ^[3]

16, 17. (a) E kangaa Bauro n tabe ma rikiraken Timoteo? (b) A na kangaa unimwaane n reireinia ni kataneiaia naake a na kawakina te ekaretia rimwi riki?

¹⁶ A rangi ni kainnanoaki taani kawakintiibu n te ekaretia, ao naake a na karaoa te mwioko anne rimwi riki a kainnanoa te reirei ni kataneiai ae teimatoa. E kaota Bauro aron te reirei ni kataneiai ae kainnanoaki ngke e tuanga Timoteo aei: “Ngkoe ae natiu, teimatoa ni kakorakorako rinanon te akoi ae rianako are i nanoni  Kristo Iesu. Ko na mwiokoiia mwaane aika kakaonimaki ni baike ko ongo irou, ake a boutokaaki koauaia irouia taani kakoaua aika bati, ao mwaane aikai a na tau n reireinia aomata tabemwaang.” (2Tim. 2:1, 2) E reke reireian Timoteo ngke e mwakuri ma te abotoro ae e a mwaane riki. Imwina, e kabonganai ana anga Bauro Timoteo n ana mwakuri ni minita ao n ana mwakuri riki tabeua n te ekaretia.​—2Tim. 3:10-12.

¹⁷ E tangiria Bauro ni kabatiaa ana tai ma Timoteo bwa e aonga ni mwaatai. E aki toki n airi ma te rorobuaka n ataei aei. (Mwa. 16:1-5) Ngkana e riai, a kona unimwaane ni kakairi n ana katoto Bauro ni kairiia tabonibai aika tau ngkana a kawariia taari ibukini kaungaakia. N aroia anne, e a reke iai aia tai taari aikai n nora aron te angareirei, te onimaki, te taotaonakinnano, ao te tangira, ae kainnanoaki irouia mataniwi aika Kristian. E uaana te anga aei ibukin te reirei ni kataneiai nakoia naake a na kawakina “ana nanai te Atua” rimwi riki.​—1Bet. 5:2.

18. E aera bwa e riai ni kakawaki iroura te reirei ni kataneiai nakoia tabemwaang ni kaineti ma te beku ibukin Iehova?

¹⁸ E rangi ni kakawaki te reirei ni kataneiai nakoia tabemwaang ibukin rikirakeni kainnanoan te ibuobuoki ao mwioko ni kaineti ma te beku ibukin Iehova. A teimatoa ni manena aia katoto Iesu ao Bauro n te reirei ni kataneiai. E tangiriia Iehova ana toro ni boong aikai bwa a na reireinaki ni kataneiaaki raoi n aia beku ibukina. E anganira te Atua tibwangara ae buokaia naake a aki rangi ni mwaatai bwa a na rikirake aia konabwai n te mwakuri ae kainnanoaki n te ekaretia. Ngkai a a ririkirake kangaanga n te aonnaba ao a ririkirake naba aanga aika boou ibukin te uarongorongo, e rangi ni kakawaki te aeka n reirei ni kataneiai anne ao e kaumakaki karaoana.

19. E aera bwa ko riai ni kakoauaa ae e na nakoraoi am kakorakora n reireinia ni kataneiaia tabemwaang n te beku ibukin Iehova?

¹⁹ Ni koauana, e kainnanoa te tai ao te kakorakora te reirei ni kataneiai nakoia aomata. Ma a na boni boutokaira Iehova ma Natina ae tangiria, ao n anganira te wanawana n anga te reirei ni kataneiai anne. Ti na kimwareirei n noriia naake ti buokiia ni ‘mwakuri korakora ao ni kakorakoraia.’ (1Tim. 4:​10) Ao ti bia teimatoa ni karikirakea ara onimaki n ara beku ibukin Iehova.