Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

‘E Riaon Aia Iango Aomata te Rau Are Mairoun te Atua’

‘E Riaon Aia Iango Aomata te Rau Are Mairoun te Atua’

“Te rau are mairoun te Atua ae riaon aia iango aomata, e na kawakin nanomi.”​—IBIR. 4:7.

ANENE: 112, 58

1, 2. Baikara baika riki i Biribi ake a karika karabuutinakia Bauro ma Tira? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

TAO e a nukanibong te tai aei, ao a mena n te karabuuti mitinare aika uoman aika Bauro ma Tira n te matawariki are mai nuka riki, n te kaawa ae Biribi. A karinaki waeia n te bwai ni kabaewae ao a teimatoa ni maraki nukaia imwin oreaia. (Mwa. 16:​23, 24) Ai waekoara rikini bitaki! A aki anganaki aia tai ma a a katikaki naba nakon te tabo ni mwakete irouia te koraki n akiako, bwa a na tei i matan te boowi ae kataweaki. A raeuaakaki kunnikaia ao a karawataaki n oreaki ni kaai. (Mwa. 16:​16-22) Bon te moti ae ribuaka aei! Boni kaain Rom Bauro, ao e riai ni kaboowiaki moa taekana. *

2 Ngke e tekateka n te rotongitong Bauro, e iaiangoi baike a riki n te bong anne. E iangoiia kaaini Biribi. Akea teuana aia tinakoka I-Iutaia n aia kaawa, ma iai ni kaawa aika bati ake e a tia ni kawari Bauro. Ni koauana, a riai taan taromauri ake I-Iutaia ni botaki i tinanikuni mataroan oon te kaawa i rarikin te karaanga. (Mwa. 16:​13, 14) Ma te koaua bwa e riki aei ibukina bwa e aki koro tengaun mwaane aika I-Iutaia n te kaawa aei, ae e kona iai n tei teuana te tinakoka? A rangi ni kamoamoa kaaini Biribi ibukina bwa kaain Rom ngaiia, e ngae naba ngke e aki tatao rikiaia n Rom. (Mwa. 16:21) Tao anne bukina teuana ae a aki iangoia iai ae Bauro ma Tira aika I-Iutaia boni kaain naba Rom. N aki ongeia bwa tera bukina, ma a karinaki n te karabuuti naakai n te aro ae aki riai.

3. E aera ngke e kona ni mino ana iango Bauro ni kabureakina, ma tera te iango are e kaotiotia?

3 Tao e iangoi naba Bauro baike a riki n namwakaina aika nako. E mena n iteran taari are teuana ae Taari ae te Aekean, i Asia Minor. Ni menana ikanne, e okioki n totokoia te taamnei ae raoiroi bwa e na aki uarongorongo n taabo tabeua. Ai aron ae e kebutuia te taamnei ae raoiroi bwa e na nakon te tabo teuana. (Mwa. 16:​6, 7) Ma te tabo raa? E roko te kaeka rinanon te miitara ni menana i Teroa. E tuangaki aei Bauro: “Nakomai nako Maketonia.” E kaotaki raoi nanon Iehova n anne, ao e waekoa Bauro ni butimwaea te kakao. (Wareka Mwakuri 16:​8-10.) Ma tera ae riki imwina? N te tai ae waekoa imwin rokona i Maketonia, ao e a kabureaki! E aera Iehova ngke e aki tuka rikin aei nakoni Bauro? E na maanra n te karabuuti? E ngae ngke e iaiangoi titiraki aikai Bauro, ma e aki kariaia bwa a na kabuaa ana onimaki ao kimwareireina. E ‘tataro ao n neboa te Atua n te anene’ ngaia ma Tira. (Mwa. 16:25) A karauaki nanoia ao aia iango, n te rau are mairoun te Atua.

4, 5. (a) E na kangaa n titeboo arora ma Bauro? (b) E kangaa n riki te bitaki ae aki kantaningaaki nakoni Bauro?

4 Tao iai naba taai ake ko namakina iai ae ko ongeaba ni kairakim n te taamnei ae raoiroi mairoun te Atua n aroni Bauro, ma a a manga riki baika ko aki kantaningai. Ko a boo ma kangaanga, ke ko a kaaitara ma baika boou aika riki ae ko a kainnanoa iai karaoani bitaki aika bubura ni maium. (TeMin. 9:11) Ngkana ko ururing rikaaki, ko bae n iaiangoia bwa e aera ngke e aki tuki rikini baikai Iehova. Ngkana e riki anne, tera ae kona ni buokiko bwa ko na teimatoa n nanomwaaka n onimakina raoi Iehova? Ibukini kaekaan anne, ti na okira rongorongoni Bauro ma Tira.

5 Ngke a tabe n anene n nebonebo Bauro ma Tira, ao a a riki naba baika aki kantaningaaki teuana imwin teuana. E rina n roko te mwaeiei ae korakora, a uki mataroan te karabuuti, ao a bane ni bwara kabaeaia buure. Ao Bauro e tuka te tia tararuaiia buure bwa e na aki bakabureia. E bwabetitoaki teuaei ma kaain ana utu ni kabane. Ngke e a ngaina, ao a kanakoia bureitiman taani moti bwa a na kainaomataa Bauro ma Tira. Ao a tuangia naakai bwa a na kitana te kaawa ma te rau. Ngke a a kunea ae boni kaain Rom Bauro ma Tira, a ataia ngkanne taani moti aikai bwa a a tia ni karaoa te bure ae rawawata. Ngaia are a a bon roko ni kaotinakoia mwaane aika uoman aikai. Ma a kan nako moa Bauro ma Tira ni kaboo ma mwaaneia n te onimaki are Ruria are e a tibwa bwabetitoaki. A kamanena naba aia tai anne ni kakorakoraia iai taari. (Mwa. 16:​26-40) Ai waekoara rikini bitaki!

E “RIAON AIA IANGO AOMATA”

6. Tera ae ti na maroroakinna ao n rinanona ngkai?

6 Tera reireiara mani baika riki aikai? E kona Iehova ni karaoa te bwai ae aki kantaningaaki, ngaia are ti aki riai n raraoma ngkana ti kaaitara ma kataaki. Akea te nanououa bwa e korakora rotakini Bauro n te reirei anne, n aron ae oti n ana reta are e koreia imwina nakoia taari i Biribi ae taekan te raraoma, ao te rau are mairoun te Atua. Ti na maroroakini moa ana taeka Bauro n I-Biribi 4:​6, 7. (Warekia.) Imwina, ti na rinanoi katoto tabeua man te Baibara ibukin aron Iehova ni karaoa te bwai ae aki kantaningaaki. Ao kabaneana, ti na nora aron “te rau are mairoun te Atua” ni kona ni buokira n nanomwaaka n onimakina raoi Iehova.

7. Tera te reirei are e katuruturua Bauro ngke e korea ana reta nakoia taari ake i Biribi imwina riki, ao tera reireiara man ana taeka akanne?

7 Ngke a wareka ana reta Bauro taari ake i Biribi, a boni bae n uringa te baere riki nakon teuaei, ao te baere e karaoia Iehova ibukina ae a aki kantaningaia. Tera te reirei ae e reireinia iai Bauro? Bon aei: Tai raraoma. Tataro, ao ane ko na anganaki te rau are mairoun te Atua. Ma noria bwa “te rau are mairoun te Atua [e] riaon aia iango aomata.” Tera nanon anne? A raira aei tabeman taan rairai bwa “e riaoni baika ti iaiangoi ni kabane” ke “e riaon aia babaire ni kabane aomata.” E taekinna Bauro bwa “te rau are mairoun te Atua” e rangi n tamaroa riki nakon are ti iangoia. Ngaia are e ngae ngkana ti iangoia n ara taratara n aomata bwa ti a aki kona n tokanikai n ara kangaanga, ma e ataa arona Iehova ao e kona ni karaoa te bwai ae aki kantaningaaki.​—Wareka 2 Betero 2:9.

8, 9. (a) E ngae ngke e karawawataaki Bauro n te ribuaka i Biribi, ma baikara mwina aika raraoi? (b) E aera ngkai a kona taari i Biribi ni mutiakin raoi ana taeka Bauro?

8 A boni bae ni kakorakoraaki taari ake i Biribi n ana reta Bauro, ngkana a iaiangoa te baere e a tia ni karaoia Iehova ibukia i nanon tebwina te ririki n nako. E boni koaua te baere e koreia Bauro. E ngae ngke e aki katoka rikin te ribuaka Iehova nakoni Bauro ma Tira, ma e riki anne bwa ‘kateani bukin te rongorongo ae raoiroi ao kamatoaana i matan te tautaeka.’ (IBir. 1:7) A riai taani moti akekei n iango moa imwain ae a kaitaraa te ekaretia ni Kristian are e a tibwa tei n aia kaawa. Tao ibukini baike e karaoi Bauro, e a kona n tiku i Biribi raona ni mwananga are Ruka are te taokita, ngke a a nako Bauro ma Tira. E a kona Ruka n anga riki te ibuobuoki nakoia Kristian aika boou n te kaawa anne.

9 Ngke a wareka ana reta Bauro taari ake i Biribi, a ataia ae tiaki ana taeka te aomata ae tetekateka n te aobiti, bwa bon te aomata ae e a tia n rinanoi kangaanga aika korakora. Ma e kaotia bwa bon iai irouna “te rau are mairoun te Atua.” Ni koauana, ngke e koroboki Bauro nakoia taari aikai, e boni kabureaki i Rom. Ma e teimatoa naba ni kaotia ae iai irouna “te rau are mairoun te Atua.”​—IBir. 1:​12-14; 4:​7, 11, 22.

“TAI RARAOMAEAKINA TE BWAI TEUANA”

10, 11. Tera ae ti riai ni karaoia ngkana ti a rangi n raraomaeakina te kangaanga teuana, ao tera ae ti kona ni kantaningaia?

10 Tera ae kona ni buokira bwa ti na aki raraomaeakina te bwai teuana ao n namakina “te rau are mairoun te Atua”? E kaotaki bwainnaorakian te raraoma n ana taeka Bauro nakoia kaaini Biribi, bwa bon te tataro. Ngaia are ngkana iai raraomara, ti riai ni kaotii n te tataro. (Wareka 1 Betero 5:​6, 7.) Onimakina raoi Iehova ngkana ko tataro nakoina, ao kakoauaa ae e mumutiakiniko. Tataro nakoina ma “te katituaraoi,” n ururingani kakabwaiaam. E na kakorakoraaki riki onimakinana iroura ngkana ti ururinga are e kona “ni karaoa ae rangi ni bati riki te Atua nakon are ti bubutii ke are ti iangoia.”​—IEbe. 3:20.

11 N aron are e riki irouni Bauro ma Tira, ti kona naba ni mimi n te bwai ae e karaoia Iehova ibukira. Tao e bae n aki rangi n tamaroa, ma bon te bwai ae ti kainnanoia n taai nako. (1Kor. 10:13) E aki nanonaki iai bwa ti nang aoaorira naba n tataningaa Iehova bwa e na kaeta te kangaanga ke ni katokia. Ti riai ni kaboraoa ara mwakuri ma ara tataro. (IRom 12:11) Baike ti karaoi, boni kaotan ae ti nanona raoi ara tataro, ao ti angan Iehova te bwai ae e na kakabwaiaa. Ma ti riai naba n ataia ae e kona ni karaoa ae bati riki Iehova nakon ara bubutii, ara babaire, ao baike ti kantaningai. N tabetai e kakubanakoira ni karaoa te bwai ae aki kantaningaaki. Ti na nori ngkai tabeua rongorongo man te Baibara aika kakorakoraa iroura onimakinan ae e konaa Iehova ni karaoa ibukira te bwai ae aki kantaningaaki.

ANA KATOTO IEHOVA NI KARAOAN TE BWAI AE AKI KANTANINGAAKI

12. (a) Tera are e karaoia te Uea ae Etekia ngke e kakamaakaki iroun Uean Aturia ae Tennakeriba? (b) Tera reireiara man aron Iehova ni katoka te kangaanga aei?

12 Ngkana ti ukeuke n te Baibara, ti okioki ni kunei katoto ake a kaota aron Iehova ni karaoa te bwai ae aki kantaningaaki. E maiu te Uea ae Etekia n te tai are e ninia iai Iuta Uean Aturia ae Tennakeriba, ao e taui kaawana ni kabane aika nonoaki, ma tii Ierutarem n tiku. (2Uea 18:​1-3, 13) Imwina ao e a matana Ierutarem Tennakeriba. Tera are e karaoia te Uea ae Etekia ngke e a kaaitara ma te kangaanga ae e nang roko aei? E kawara Iehova n te tataro, ao e karekea te taeka n reirei mairoun ana burabeti Iehova are Itaia. (2Uea 19:​5, 15-20) E kataia naba Etekia ni kaota wanawanana ngke e kabwakaa te mwane are e tua Tennakeriba. (2Uea 18:​14, 15) Imwina riki, e katauraoi Etekia imwain otabwaniniana i nanon te tai ae maan. (2Rong. 32:​2-4) Ma e kangaa ni katokaki te kangaanga aei? E kanakoa Iehova te anera temanna bwa e na tiringia ana tautia Tennakeriba aika 185,000, n te tairiki ae tii teuana. E bon aki kantaningaa rikin aei Etekia!​—2Uea 19:35.

Tera reireiara n te baere riki nakon Ioteba?​—KBwaai 41:42 (Nora barakirabe 13)

13. (a) Tera reireiara man te baere riki nakon Ioteba? (b) E kangaa n riki te bwai ae aki kantaningaaki nakoni buun Aberaam are Tara?

13 Iangoa te rorobuaka n ataei ae Ioteba, are natin Iakoba. Ngke e karabuutinaki Ioteba i Aikubita, te koaua bwa e ataia ae e na rineaki imwina bwa te kauoman ni kakannato n te aba, ke e na kabonganaaki iroun Iehova ibukini kamaiuaia kaain ana utu man te baki? (KBwaai 40:​15, kabwarabwara mai nano; 41:​39-43; 50:20) E boni bae n riaon ana kantaninga Ioteba baike e karaoi Iehova. Iangoa naba tibutorun Ioteba are Tara. Te koaua bwa e kantaningaia Tara ae e a kara bwa e na anganna Iehova te kona ni bungia oin natina te mwaane, ao tiaki tii natina are e reke mairoun ana toro te aine? E boni bae n riaon ana iango Tara, bungiakin Itaaka.​—KBwaai 21:​1-3, 6, 7.

14. Tera ae ti onimakina iai Iehova?

14 Ni koauana, ti a aki kantaningaa Iehova bwa e na uotiinako ara kangaanga n te kakai, imwain rokon te waaki ae boou i aon te aba. Ao ti aki naba kariaa ae a na riki baika kamimi ni maiura. Ma ti ataia ae te Atua are buokiia ana toro rimoa n aanga aika kamimi, bon Atuara ae Iehova. (Wareka Itaia 43:​10-13.) Anne are e a buokira n onimakinna. Ti ataia ae e kona ni karaoi baika kainnanoaki ibukini kakorakoraara ni kakororaoa raoi nanona. (2Kor. 4:​7-9) Baikara reireiara n rongorongo man te Baibara aikai? N aron ae kaotaki n aia katoto Etekia, Ioteba, ao Tara, e kona ni buokira Iehova n tokanikai i aon te bwai ae taraa ni kangaanga te tokanikai iai, ngkana ti teimatoa ni kakaonimaki nakoina.

E kona ni buokira Iehova n tokanikai i aon te bwai ae taraa ni kangaanga te tokanikai iai, ngkana ti teimatoa ni kakaonimaki nakoina

15. Tera ae e na buokira ni kateimatoa iroura “te rau are mairoun te Atua,” ao e na kangaa n riki anne?

15 Ti na kangaa ni kaaitarai kangaanga ao ni kateimatoa naba iroura “te rau are mairoun te Atua”? Mani kateimatoaan ara iraorao ma Atuara ae Iehova. E tii kona n reke te iraorao anne “rinanoni Kristo Iesu” are anga maiuna bwa te karea ni kaboomwi. Te babaire ibukin te kaboomwi aei, bon teuana i buakon ana mwakuri aika kamimi Tamara. E kabongana te kaboomwi aei Iehova ni kabwarai iai ara bure, ike ti a kona iai ni karekea te mataniwinnano ae itiaki, ao ni kaaniaki ma ngaia.​—Ioa. 14:6; Iak. 4:8; 1Bet. 3:21.

E NA KAWAKIN NANORA AO ARA IANGO

16. Tera ae e na riki ngkana e reke iroura “te rau are mairoun te Atua”? Kabwarabwaraa.

16 Tera ae e na riki ngkana e reke iroura “te rau are mairoun te Atua ae riaon aia iango aomata”? E kaekaaki n te Baibara bwa e ‘na kawakin nanora ao ara iango rinanoni Kristo Iesu.’ (IBir. 4:7) Te taetae ni Kuriiti are rairaki mai iai “kawakin” bon te taeka ae kabonganaaki ni kaineti ma taani buaka. E kaineti nakon te koraki n tautia ake a mwiokoaki bwa a na teina te kaawa ae nonoaki n taai ake rimoa. Biribi bon te kaawa teuana ae aron anne. A mamatu ma te rau kaaina n te tairiki n ataakin ae iai tautia aika teiakini mataroan oon aia kaawa. N aron naba anne, ngkana iai iroura “te rau are mairoun te Atua,” a na teimatoa n rau nanora ao ara iango. Ti ataia ae e mumutiakinira Iehova ao e tangiria bwa ti na tokanikai. (1Bet. 5:10) Ataakin anne, e tukira bwa ti na aki taonakinako n te raraoma ke te bwarannano.

17. Tera ae e na buokira n onimakina Iehova n tain te rawawata ae korakora?

17 E a kaan te tai are a nang kaaitara iai aomata ma te rawawata ae moan te korakora ae tuai mani kaoti mai mwaina i aon te aba. (Mat. 24:​21, 22) Ti aki atai raoi bwaai ni kabane aika a na riki nakoira. Ma ti aki riai n taonakinako n te raraoma. E ngae ngke ti aki atai bwaai nako, ma e atai Iehova, ao ti kinaa raoi Atuara. Ti a tia n noria n arona rimoa, bwa n aki ongeia bwa tera ae riki, ma e na teimatoa Iehova ni kakoroa bukin ana kantaninga, ao n tabetai e karaoia n te aro ae aki kantaningaaki. Ni katoatai are e karaoa iai anne Iehova ibukira, ti a kona iai n namakina “te rau are mairoun te Atua ae riaon aia iango aomata,” n te aro ae kaokoro.

^ bar. 1 N taraana, boni kaain naba Rom Tira.​—Mwa. 16:37.