E ANGANIRA te korakora te onimaki. N te katoto, e ngae ngke e kani kamateira Tatan n te aro n taamnei ma e buokira te onimaki bwa ti na “tiringi kanoan nako ana kainikatebe aika uramwaaka teuare buakaka.” (IEbe. 6:16) Ngkana iai ara onimaki, ti kona ni kaaitarai kangaanga aika ai aroni maunga. E taku Iesu nakoia taan rimwina: “Ngkana iai ami onimaki ae uarerekeni koraan te matitati, ao kam kangai nakon te maunga aei, ‘Mwemwenako mai ikai nako ikekei,’ ao e a mwemwenako naba.” (Mat. 17:20) Kioina ngkai te onimaki e kona ni kakorakoraa ara iraorao ma Iehova, ti riai n iaiangoi titiraki aikai: Tera te onimaki? E na kangaa te bwai ae mena i nanora n rota ara onimaki? Ti na kangaa ni kakorakoraa ara onimaki? Ao antai ae ti riai n onimakinna?​—IRom 4:3.

E bati riki ae nanonaki n te onimaki nakon tii kakoauaan ke ataakin te koaua, bwa “a kakoauaa naba [te Atua] taimonio ao a ruru.” (Iak. 2:19) Ma tera ngkanne te onimaki?

E kabwarabwaraaki te onimaki n te Baibara bwa iai iterana aika uoua. Te moan, “te onimaki bon te aki nanokokoraki ni kariai baika kantaningaaki.” (Ebera 11:1a) Ngkana iai am onimaki, ko kakoauaa raoi bwa a koaua ana taeka ni kabane Iehova ao a na boni koro bukia. N te katoto, e taku Iehova nakoia tibun Iteraera: “Ngkana kam kona n urua au berita ni kaineti ma te ngaina, ao au berita ni kaineti ma te bong, bwa kam na totokoa rokon te ngaina ma te bong n taia aika riai, ao e kona naba ngkanne n uruaki au berita ma au toro are Tawita.” (Ier. 33:​20, 21) Iai te tai ae ko raraoma iai bwa e nang aki oti ao ni bung taai, n te aro are e nang akea te ngaina ao te bong? Ngkana ko aki nanououa n tuan te karikibwai ae kateimatoa minominon ao aron te aonnaba ni katobibia taai, ko riai ngkanne n nanououa iroun te tia Karaoi tuua aikai bwa e aki kona ni kakoroi bukin ana taeka? Tiaki ngaia anne!​—Ita. 55:​10, 11; Mat. 5:18.

Te kauoua, te onimaki e “kaotii kakoauaani baika boni koaua aika aki noraki.” E taekinaki te onimaki bwa e “kaotii kakoauaani” bwaai ke bwaai ni kakoaua, ibukini baika aki kona n noraki ma bon iai. (Ebera 11:1b) N te aro raa? Iangoa te teei ae titirakiniko ni kangai, ‘Ko na kangaa n ataia bwa bon iai te ea?’ E ngae ngke ko tuai man nora te ea, ma ko bae ni buoka te teei anne bwa e na iangoi bwaai ni kakoaua, n aron te ikeike, baika kakammwakuri man te ang, ao a a bati riki. Ngkana e a kakoauai baikanne te teei anne, e a ataia ngkanne bwa ko boni kona ni kakoauai baika ko aki nori ni matam. N aron anne, e boboto naba te onimaki i aon te bwai ni kakoaua ae kona n onimakinaki.​—IRom 1:20.

Kioina ngkai e boto te onimaki i aon te bwai ni kakoaua, e riai moa te aomata ni karekea “te atatai ae eti ibukin te koaua” bwa e aonga n reke ana onimaki. (1Tim. 2:4) Ma e aki tau anne. E korea aei te abotoro Bauro: “E onimaki [te aomata] i nanona.” (IRom 10:10) E aki riai te aomata n tii kakoauaa te koaua, ma e riai naba ni kakawaki irouna. Ngkana e riki anne, e a tibwa kona ngkanne ni kairaki bwa e na kaotiota ana onimaki, ae taekan ae e na kaboraoa maiuna ma te koaua.  (Iak. 2:20) Te aomata ae aki kaota te nano ni kakaitau ibukin te koaua, e kona n aki butimwaei bwaai ni kakoaua ibukina bwa e aki kani bitii ana koaua ke e boni kani karaoa te baere e tangiria. (2Bet. 3:​3, 4; Iuta 18) Anne bukina ae n taai ake a karakinaki n te Baibara, a aki bane n onimaki naake a nori taiani kakai. (WarIte. 14:11; Ioa. 12:37) E karekea te onimaki te taamnei ae raoiroi are mairoun te Atua tii i nanoia te koraki ake a bon tangira raoi te koaua.​—IKar. 5:22; 2Tet. 2:​10, 11.

Te Uea ae Tawita bon temanna i buakoia naake a korakora aia onimaki. (Ebera 11:​32, 33) Ma a aki bane kaain ana utu ni kaotiota te aeka n onimaki anne. N te katoto, n te taina ao e kaotia Eriaba are tarina are te karimoa bwa akea ana onimaki man arona ni boaa Tawita ngke e un n ana kakaewenako Koria. (1Tam. 17:​26-28) Akea ae e bungiaki ma ana onimaki ke e reke irouna bwa rikiana mairouia ana karo, ngaia are ana onimaki Tawita e bon reke man ana iraorao ma te Atua.

N Taian Areru 27, e kaota Tawita arona ni karekea te onimaki ane korakora anne. (Kibu 1) E kananoa ana iango Tawita i aoni baike a riki nakoina ngkoa, ao baike e karaoi Iehova nakoia taani kairiribai nakoina. (Kibu 2, 3) E rangi ni kakawaki irouna ana babaire Iehova ibukin te taromauri. (Kibu 4) E taromauria te Atua Tawita ma raona n te onimaki n te umwanrianna ae tabu. (Kibu 6) E kakorakoraa n ukoukora Iehova n te tataro. (Kibu 7, 8) E tangiria naba Tawita n reireinaki ni kawain te Atua. (Kibu 11) E rangi ni kakawaki te onimaki iroun Tawita ngaia are e titiraki ni kangai: “N na mena ia ngke arona bwa I aki [onimaki]?”​—Kibu 13.

E kona n reke iroum te aeka n onimaki are iroun Tawita ngkana ko kakairi n te iango ao n aroaro ake a kaotaki n Taian Areru 27. E reke te onimaki man te atatai ae eti, ngaia are ngkana ko kabatiaa am tai n ukeuke n reirei n Ana Taeka te Atua ao ni booki ake a aanaki mai iai, e na bebete riki iroum karekean te aroaro aei ae uaan te taamnei ae raoiroi. (TaiAre 1:​2, 3) Karekea am tai ni kananoa am iango ngkana ko ukeuke n reirei. Kananoan te iango kaanga te tano ae bwebwerake iai te kakaitau. Ngkana e a rikirake am kakaitau ibukin Iehova, e na rikirake naba nanom ni kani kaota am onimaki man arom n taromauria n taiani bobotaki n te ekaretia, ao n tataekinan am kantaninga nakoia tabemwaang. (Ebera 10:​23-25) Ti kaota naba te onimaki ngkana ti teimatoa n “tataro . . . ma te botumwaaka.” (Ruka 18:​1-8) Ngaia are “tataro n aki toki” nakon Iehova, ao onimakinna bwa ‘e mumutiakiniko.’ (1Tet. 5:17; 1Bet. 5:7) E kairira te onimaki bwa ti na karaoa te mwakuri, ao e kakorakoraaki iai ara onimaki.​—Iak. 2:22.

N te tairiki are imwaini maten Iesu ao e taku nakoia taan rimwina: “Onimakina te Atua ao  onimakinai naba.” (Ioa. 14:1) Ngaia are ti riai n onimakina Iehova ao Iesu naba. Ko na kangaa ni kaota onimakinan Iesu? Ti na nori aanga aika tenua.

Te moan, iangoa te kaboomwi bwa bon ana bwaintangira naba te Atua nakoim. E taku te abotoro Bauro: “I maiu . . . n onimakinan Natin te Atua, are e tangirai ao e anga ngaia ibukiu.” (IKar. 2:20) Ngkana ko onimakina Iesu, ko kakoauaa raoi ae bon ibukim naba te kaboomwi, e boboto iai kabwaraan am bure, e anganiko kantaningaan te maiu are aki toki, ao bon te bwai ni kakoaua ae kaotia raoi bwa e tangiriko te Atua. (IRom 8:​32, 38, 39; IEbe. 1:7) Ngkana ko kakoauaa te kaboomwi bwa bon ibukim naba, ane ko na aki uringaaba ao n iangoia bwa akea bongam.​—2Tet. 2:​16, 17.

Te kauoua, kaaniko ma Iehova n te tataro ae boboto i aon ana karea Iesu. Man te kaboomwi, ti a kona n tataro nakon Iehova “ma te aki maaku, bwa ti aonga n nanoangaaki ao ni karekea te akoi ae rianako ibukini buokara n te tai are ti kainnanoia iai.” (Ebera 4:​15, 16; 10:​19-22) E kamatoaa nanora te tataro bwa ti na rarawa ni bwaka n te kaririaki.​—Ruka 22:40.

Te katenua, ongeaba iroun Iesu. E korea aei te abotoro Ioane: “Ane e onimakina te Nati ao e a reke irouna te maiu are aki toki, ma ane e aki ira nanon te Nati, e na aki reke irouna te maiu ma e na memena i aona unin te Atua.” (Ioa. 3:36) Nora aron Ioane ni kaota kaokoron te onimaki ao te aki ongeaba. Ngaia are ko onimakina Iesu ngkana ko ongeaba irouna. Ko ongeaba iroun Iesu ngkana ko kakairi n “ana tua te Kristo,” ae taekan ana reirei ni kabane ao baike e tua. (IKar. 6:2) Ko ongeaba naba irouna man arom ni mutiakina te kairiri are e katauraoia rinanon “te toro ae kakaonimaki ma ni wanawana.” (Mat. 24:45) Ngkana ko ongeaba iroun Iesu, ko na karekea korakoram ni kaaitarai kangaanga aika ai aron te angibuaka.​—Ruka 6:​47, 48.

N te taina, e takarua ni kangai te mwaane temanna nakon Iesu: “I onimaki! Buokai ni kakorakoraa riki au onimaki!” (Mareko 9:24) Bon iai ana onimaki teuaei, ma e nanorinano ao e ataia ae e kainnanoa riki kakorakoraan ana onimaki. N aron teuaei, bon iai naba taai ake ti na kainnanoa riki iai te onimaki. Ao ti kona ni bane ni kakorakoraa ara onimaki mangkai. N aron ae ti a tia n noria, ti kakorakoraa ara onimaki ngkana ti ukeuke n reirei n Ana Taeka te Atua ao ni kananoa ara iango iai, ike e na kakorakoraa riki ataakin Iehova iroura. E na korakora riki naba ara onimaki ngkana ti taromauria Iehova ma raora n te onimaki, ti tataekina ara kantaninga i mataia aomata, ao ti botumwaaka n tataro. Irarikina, ngkana ti kakorakoraa ara onimaki, ti a karekea te kaniwanga ae te kabanea ni kakawaki. E kaumakira Ana Taeka te Atua ni kangai: “Ngkami aika kam tangiraki, kam na kakorakoraa riki ami onimaki ae moan te tabu . . . bwa kam aonga ni kawakiningkami n te aro ae kam na teimatoa n tangiraki iai iroun te Atua.”​—Iuta 20, 21.