1, 2. (a) E aera bwa ti kona ni karekea ninikoriara man aia katoto Noa, Taniera, ao Iobi? (b) Baikara baika a riki ngke e korei Etekiera taeka aika n Etekiera 14:14?

KO RINANON ngkai te rawawata ibukin aorakim, am kangaanga ma te mwane, ke te bwainikirinaki? Ko namakinna n tabetai bwa e a kangaanga kateimatoaani kimwareireim n am beku ibukin Iehova? Ngkana anne ae riki nakoim, karekea ninikoriam man aia katoto Noa, Taniera, ao Iobi. A bon aki kororaoi naakai ao a kaaitara naba ma kangaanga aika ti taonaki iai. N tabetai, a bon aitara naba ma kataaki ake a a ruanikai iai maiuia. Ma a kateimatoa etin aroia ao a a riki bwa banna ni katoto ni kaineti ma te onimaki ao te ongeaba i matan te Atua.—Wareka Etekiera 14:12-14.

² E korei Etekiera taeka ake a a riki bwa te boto n iango n te kaongora aei i Baburon n 612 B.C.E. * (Etek. 1:1; 8:1) E a kaani koro bukin te taetae ni burabeti are a na kamaunaaki kaain Ierutarem ake  a waakina te taromauri ae kewe, n 607 B.C.E. Bon tii tabeman ake a kakairi n aroaron Noa, Taniera, ao Iobi ao a kamaiuaki. (Etek. 9:1-5) Mai buakoia naake tii tabeman akanne, bon Ieremia, Baruka, Ebetamereka, ao tibun Rekaba.

3. Tera ae ti na maroroakinna n te kaongora aei?

³ N aron naba anne, ni boong aikai a na bon tii kamaiuaki n tokin te waaki ae ngkai naake e iangoiia Iehova bwa a raoiroi n aroia Noa, Taniera, ao Iobi. (TeKao. 7:9, 14) Ngaia are ti na noria bwa e aera Iehova ngke e taekinia naakai bwa banna ni katoto ibukin te raoiroi. Ngkana ti maroroakin taekaia n tatabemania nako, ti na kaatuui ara iango i aon (1) aia kangaanga ake a kaaitarai ao (2) arora ni kakairi n aia katoto ni kaineti ma te onimaki ao te ongeaba.

4, 5. Baikara kangaanga ake e kaaitarai Noa, ao bukin tera bwa e kamimi nanomwaakana?

⁴ Kangaanga ake e kaaitarai Noa. N ana tai ni maiu tibutorun Noa are Enoka ao a rangi ni buakaka aomata. A taekin naba taeka aika “rangi ni kamatauninga” nakon Iehova. (Iuta 14, 15) E a ririkirake te iowawa. Ni koauana, n ana bong Noa, “e onrake [te aonnaba] n te iowawa.” A karikiia n aomata anera aika buakaka ao a karekeia buuia ma ni karikiia natiia aika kaokoro ao n rangi n iowawa. (KBwaai 6:2-4, 11, 12) Ma e rangi ni kaokoro aron Noa. “E reke akoan Noa i matan Iehova . . . ao e eti arona i buakoia ana roro. E nakonako Noa ma te Atua ae koaua.”—KBwaai 6:8, 9.

⁵ Iangoia bwa tera ae kaotaki ibukin te mwaane ae raoiroi anne n taeka akanne. Te moan, imwain rokon te Ieka n te aonnaba ae buakaka e nakonako Noa ma te Atua tiaki tii i nanon 70 ke 80 te ririki, ae abwakini maiuia aomata aika bati ni boong aikai, ma e kaania 600 te ririki! (KBwaai 7:11) Te kauoua, e kaokoro ma ngaira bwa akea ana ekaretia ao raona n taromauri ake a na buokia ni kaungaa n arora ni boong aikai. E taraa n ae a aki boutokaia n ana onimaki mwaanena ma tarina. *

6. E kangaa Noa ni kaotiota te ninikoria ae korakora?

⁶ E aki iangoia Noa bwa e a tau naba tii kakaraoan ae raoiroi ni maiuna. E bon riki naba bwa “te tia uarongorongoa taekan te raoiroi,” ao e kaotiota onimakinan Iehova i mataia aomata. (2Bet. 2:5) E korea ae kangai ibukina te abotoro Bauro: “E kabuakakaia kaain te aonnaba n ana onimaki.” (Ebera 11:7) Akea te nanououa bwa e aitara Noa ma te kakaniko, katokan ana mwakuri, ao mwakuri n iowawa naba. Ma bon akea “maakakia aomata” irouna. (TaeRab. 29:25) Bon iai irouna te ninikoria are e anganga Iehova nakoia ana toro aika kakaonimaki.

7. Tera ana kangaanga Noa ngke e kabaa te aake?

⁷ Imwin nakonakon Noa ma te Atua i nanon nimabubua tabun te ririki, e a tuangnga Iehova bwa e na kabaa te aake ibukini kamaiuaia aomata ao maan man te Ieka. (KBwaai 5:32; 6:14) Ai boni kangaangara kabaan te aake ae totoakaei! Tiaki tii anne ma e ataia naba Noa bwa e nang kakanikoaki riki iai, ao ni kaitaraaki. Ma e onimakina Iehova ao e ongeaba. “E boni karaoi n aron tuangana.”—KBwaai 6:22.

8. E kangaa Noa n onimakina Iehova bwa te tia Katauraoi Bwaai ibukina?

⁸ Iai riki ana kangaanga Noa bwa e riai ni katauraoi baika a kainnanoi buuna ma natina. Imwain te Ieka, a riai aomata ni mwakuri korakora riki n ununiki ibukini kanaia ao ai aron naba Noa. (KBwaai 5:28, 29) Ma e ngae n anne, e aki kaatuua ana iango Noa i aoni bwaai n rabwata ma e kakawaki riki irouna ana beku ibukin te Atua. E ngae ngke e kabaa te  aake tao i nanon 40 ke 50 te ririki, ma e teimatoa ni kaatuua ana iango i aon ana beku ibukin Iehova. Ao e teimatoa ni karaoa anne i nanon 350 riki te ririki imwin te Ieka. (KBwaai 9:28) Bon te banna ni katoto ae raoiroi Noa ibukin te onimaki ao te ongeaba!

9, 10. (a) Ti na kangaa ni kakairi n ana katoto Noa ni kaineti ma te onimaki ao te ongeaba? (b) Tera ana iango te Atua ibukia aomata aika boutokai ana kaetieti?

⁹ Arora ni kakairi n ana katoto Noa ni kaineti ma te onimaki ao te ongeaba. Ti karaoa aei ngkana ti boutokaa raoiroin te Atua, n arora n aki arona aroia kaain ana aonnaba Tatan, ao n teimatoa ni moanibwaia te Tautaeka n Uea. (Mat. 6:33; Ioa. 15:19) Ngkana ti karaoa anne, a na bon ribaira kaain te aonnaba. N te katoto, ibukina bwa ti ongeaba n ana tua te Atua ibukin te mare ao te wene n taanga, a na bae ni kabuakakaira aomata n aia waaki ni kanakorongorongo. (Wareka Maraki 3:17, 18.) N aron Noa, ti maaka Iehova ao tiaki aomata. Ti ataia ae bon tii ngaia ae e kona n anganira te maiu ae aki toki.—Ruka 12:4, 5.

¹⁰ Ma tera arom? Ko na teimatoa n ‘nakonako ma te Atua,’ n aki ongea kakanikoam ke kabuakakaam, ke ngkana e a kataaki onimakinan te tia Katauraoi Bwaai ibukim n am kangaanga ma te mwane? Ngkana ko kakairi n ana katoto Noa ibukin te ongeaba ao te onimaki, ko na aki raraoma bwa e na tabeakiniko Iehova.—IBir. 4:6, 7.

11. Baikara kataaki aika kangaanga ake a kaaitarai Taniera? ma raona ake teniman i Baburon? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

¹¹ Kangaanga ake e kaaitarai Taniera. E maeka Taniera bwa te taenikai i Baburon, ae te kaawa ae korakora iai taromauriani bouannanti ao te tabunea. Irarikin anne, a riribaaki I-Iutaia irouia kaaini Baburon ao a kakanikoia ma Atuaia ae Iehova. (TaiAre. 137:1, 3) E boni bae ni maraki iai Taniera ao I-Iutaia ake a tangira Iehova! A mamatakuakinaki naba Taniera ma raona ake Aanania, Mitiaera, ao Ataria, ibukina bwa a nang kataneiaaki ibukin te beku iroun te uea. E baireaki naba aroni kanaia. N te tai ae waekoa, e a riki te amwarake ma te moi bwa ana kangaanga Taniera, bwa e rawa ni “kamwaraea ni kanan te uea.”—Tan. 1:5-8, 14-17.

12. (a) Baikara aroaron Taniera aika raraoi ake e kaotiotii? (b) Tera ana iango Iehova ibukin Taniera?

¹² Iai riki ana kangaanga Taniera ae e taraa n aki kangaanga n te moantai. E rangi ni wanawana ngaia are e a anganaki mwioko aika okoro. (Tan. 1:19, 20) N oneani mwin are e na kainikatonga ao n etimatoa, e teimatoa n nanorinano ao n nimamannei. E aki toki n taekinna bwa e reke wanawanana mairoun Iehova. (Tan. 2:30) Bon te rorobuaka n ataei Taniera ngke e taekinna Iehova bwa te banna ni katoto ibukin te raoiroi, n ikotaki ma Noa ao Iobi ake a a kamani kakaonimaki nakon Iehova. E kairua onimakinan Taniera iroun te Atua? E bon aki! E teimatoa Taniera ni kakaonimaki ao n ongeaba n uaa tokini maiuna. Ngke e a kaani koro 100 ana ririki, e a taekin taeka n akoi aikai nakoina ana anera te Atua: “Ngkoe ae Taniera ae te mwaane ae rangi ni kakawaki.”—Tan. 10:11.

13. E kangaa Taniera ni karekei kakabwaiaaia raona n I-Iutaia?

¹³ Ibukina bwa e boutokaaki Taniera iroun te Atua, e a rangi ni kakannato n te tautaeka ni Baburon ao ni Miria ma Botia. (Tan. 1:21; 6:1, 2) Tao e boni kaangaraoa reken nakoan Taniera ae rietata Iehova bwa a aonga ni kakabwaiaaki Ana aomata, n aron naba are e karaoia nakon Ioteba i Aikubita ao Etita ma Moretekai i Botia. * (Tan. 2:48) Ko kona n iangoa aroni kabebetean nanoia I-Iutaia ake a kataenikaiaki ao Etekiera naba, ngke a a nora aron Iehova ni kabongana Taniera ibukini buokaia?

14, 15. (a) N aaro raa ae titeboo iai arora ma Taniera? (b) Tera reireiaia kaaro ni boong aikai mairouia ana karo Taniera?

 ¹⁴ Arora ni kakairi n ana katoto Taniera ni kaineti ma te onimaki ao te ongeaba. E a rangi ni korakora te wene ni bure ao te taromauri ae kewe n te aonnaba ae ti maeka iai ni boong aikai. A kairaraangaki aomata irouni Baburon ae Kakannato ae te botaki n Aro ae kewe ae katobibia te aonnaba, are e aranna te Baibara bwa “aia tabo ni maeka taimonio.” (TeKao. 18:2) Mangaia are titeboo ngaira ma ianena n te aonnaba aei. Ibukin anne, ti a kaokoro iai ao ti aki toki ni bwainingareaki. (Mareko 13:13) N aron Taniera, ti bia kaanira ma Iehova ae Atuara. Ngkana ti nanorinano, ti ongeaba, ao n onimakinna, ti na rangi ni kakawaki naba i matana.—Akai 2:7.

¹⁵ A kona kaaro ni karekei reireiaia aika kakawaki n aia katoto ana karo Taniera. N te aro raa? E ngae ngke e taabangaki te buakaka i Iuta ngke e ataei Taniera, ma e rikirake ni korakora tangiran te Atua irouna. E manennanti n riki aei? E bon aki. E oti iai bwa a reireinna ana karo taekan Iehova. (TaeRab. 22:6) E kaotaki naba n nanon aran Taniera ae “Au Tia Motikitaeka te Atua,” bwa a mamaaka te Atua ana karo. (Tan. 1:6, kbn.) Ngaia are kaaro, tai kabwarai nanomi irouia natimi, ma reireinia ma te taotaonakinnano. (IEbe. 6:4) Tataro ma ngaiia ao tataro naba ibukia. Ngkana kam kakorakoraingkami ni karina i nanoia ana koaua te Baibara, e na kakabwaiaingkami Iehova.—TaiAre. 37:5.

16, 17. Baikara kangaanga ake e kaaitarai Iobi?

¹⁶ Kangaanga ake e kaaitarai Iobi. E rinanoni bitaki aika korakora Iobi ni maiuna. Imwaini kataakina, bon “te aomata ae te kabanea ni kakannato i buakoia kaaini Mainiku ni kabane.” (Iobi 1:3) E kaubwai, e rangi ni kinaaki, ao e rangi ni karineaki. (Iobi 29:7-16) E ngae ngke a reke baikai ni kabane iroun Iobi, ma bon akea ana iango ni kani karietataa ao e aki naba iangoia bwa e aki kainnanoa te Atua. Ti ataa aei bwa e taekinna Iehova ni kangai, “au toro,” ao e taku riki: E “raoiroi ao e eti arona, e mamaaka te Atua ao e rarawa nakon te bwai ae buakaka.”—Iobi 1:8.

¹⁷ I nanon te tai ae kimototo, e a riki te bitaki ae korakora ni maiun Iobi. A bua ana bwai ni kabane, e a rangi n rawawata, ao e a kukurei riki ni mate. Ti ataia bwa e riki aei mairoun te tia uarao are Tatan, are e bukibuki ni kewe bwa Iobi e taromauria te Atua ibukini kakabwaiaana. (Wareka Iobi 1:9, 10.) E aki tarariaoa te bukibuki ni kewe anne Iehova.  Ma e angan Iobi ana tai are e na kaotia iai bwa e boto ana taromauri man te nano ae itiaki ae aki bangaomata.

18. (a) Tera ae e anaaki iai nanom iroun Iobi? (b) Tera ae kaotaki ibukin Iehova ni baike e karaoi nakon Iobi?

¹⁸ E okioki Tatan ni kataa Iobi. E bairei ana mwakuri n iowawa ake e na kammaraka iai Iobi bwa e aonga ni bukina te Atua iai. (Iobi 1:13-21) Imwin anne, a a roko naake aongkoa taani kabebetenano ake teniman n taekin taeka aika kammaraki nakon Iobi. A tuangnga bwa e buakaka, ngaia are e a katuuaaea te Atua! (Iobi 2:11; 22:1, 5-10) Ma e ngae n anne, e kateimatoa etin arona Iobi. N tabetai e a taekin taeka aika aki riai ma e ota Iehova ni marakina. (Iobi 6:1-3) E noria te Atua bwa e aki kitanna Iobi n aki ongea are e a rangi ni karawawataaki iroun Tatan, kaanga aron ae e karenakoa Iobi i aontano ao imwina e taekin taeka aika kammaraki ao akea koauaia. Ngke a a toki kataakin Iobi, ao Iehova e a kauouaa te tai mwaitin ana bwai ake iai irouna imwaini kataakina, ao e kaabwabwaka maiuna 140 riki te ririki. (Iak. 5:11) E teimatoa Iobi ni beku ibukin Iehova n taai akanne ma nanona ni kabane. Ti kangaa n ataia? Ibukina bwa e korea te kibu ae aanaki iai te kaongora aei Etekiera bubua ma bubua te ririki imwini maten Iobi.

19, 20. (a) Ti na kangaa ni kakairi n ana katoto Iobi ni kaineti ma te onimaki ao te ongeaba? (b) Ti na kangaa ni kaota nanoangaaia tabemwaang n aron te Atua?

¹⁹ Arora ni kakairi n ana katoto Iobi ni kaineti ma te onimaki ao te ongeaba. N aki ongei baika riki nakoira, ma ti bia teimatoa ni moanibwaia Iehova ni maiura, n onimakinna raoi, ao n ongeaba irouna ma nanora ni kabane. Ni koauana, a bati riki bukina ae ti riai ni karaoa iai anne ni kabotauaki ma Iobi! Iangoa aei: A bati baika ti a atai ibukin Tatan ao ana kunemwaan ni boong aikai. (2Kor. 2:11) Ti kakaitau n te boki ae Iobi bwa ti a ataia iai bwa e aera ngkai e tuai ni katoka te rawawata te Atua. Man ana taetae ni burabeti Taniera ti a ataia ae Ana Tautaeka n Uea te Atua bon te tautaeka ni koaua ae e kairiri iai Kristo Iesu. (Tan. 7:13, 14) Ao ti ataia ae e na waekoa ni katoki rawawata ni kabane n aki toki te Tautaeka n Uea aei.

²⁰ E kateretereaki n rongorongon Iobi bwa ti riai ni kaotiota nanoangaaia raora n te onimaki aika karawawataaki. N aron Iobi, a boni kona tabeman n taekin taeka aika aki riai n tabetai. (TeMin. 7:7) N oneani mwin are ti na motiki taekaia, ti bia kaota te wanawana ao te atataiaomata. N te aro anne, ti a kakairi iai iroun Tamara ae Iehova ae tatangira ao n nanoanga.—TaiAre. 103:8.

21. Ti kangaa ni kauringaki n 1 Betero 5:10 rongorongoia Noa, Taniera, ao Iobi?

²¹ E ngae ngke a maiu Noa, Taniera, ao Iobi n taai aika kakaokoro ma aia kangaanga aika kakaokoro, ma a bon nanomwaaka naba ni kaaitarai. Ti kauringaki n rongorongoia ana taeka te abotoro Betero aikai: “Imwini marakimi i nanon tabeua te tai, ao e na katiaa kataneiaakimi te Atua ae nibwan te akoi ae rianako, are e . . . na kateimatoaingkami, e na kakorakoraingkami, ao e na kateingkami ni kaneneingkami n ami tabo.”—1Bet. 5:10.

22. Tera ae ti na rinanona n te kaongora ae imwina?

²² E karaui nanora Iehova rinanon ana taeka Betero ae kairaki koreana n te taamnei bwa E na boni kateimatoaia ana toro ao ni kakorakoraia. A kaineti naba taeka aikai nakoia ana aomata te Atua ni boong aikai. Ti bane n tangiria bwa ti na kakorakoraaki iroun Iehova ao n teimatoa n nene n ara taromauri. Ngaia are ti kani kakairi n aia katoto Noa, Taniera, ao Iobi ni kaineti ma te onimaki ao te ongeaba! N aron ae ti na noria n te kaongora ae imwina, a kateimatoa etin aroia ibukina bwa a kinaa raoi Iehova. Ni koauana, a “ota ni bwaai ni kabane” ake e tangiriia bwa a na karaoi. (TaeRab. 28:5) Ti kona naba ni karaoa anne.