1-2. Ni kaineti ma Mwakuri 8:​27-31, 35-38, tera are kaira te iunaki ae te I-Itiobia bwa e na bwabetitoaki?

KO TANGIRIA ni bwabetitoaki ao n riki naba bwa te tia rimwini Kristo? A bati aika kairaki n te tangira ao te kakaitau bwa a na karaoa anne. Iangoa ana katoto te mataniwi temanna ae ana tia mwakuri ueannainen Itiobia.

² E waekoa te I-Itiobia aei ni maiuakina te baere e reiakinna man te Koroboki ae Tabu. (Wareka Mwakuri 8:27-31, 35-38.) Tera ae e kairia bwa e na karaoa anne? E oti bwa e kakawaki irouna Ana Taeka te Atua bwa e wareware ni mwakoron te boki ae Itaia ngke e toka n te kaa ni buaka. Ao ngke e maroro ma Biribo, e rangi ni kakaitau teuaei n te baere e a tia ni karaoia Iesu ibukina. Ma e aera ngke e mwananga te mataniwi aei nako Ierutarem? Ibukina bwa e a kaman rikirake tangiran Iehova i nanona. Ti kangaa n ataia? E a tibwa tia n taromauria Iehova i Ierutarem. N taraana, e a tia teuaei ni kitana ana Aro are ikawairake iai ao e a raona te natannaomata are katabuaki nakon te Atua ae koaua. Bon tangiran naba Iehova irouna ae kairia bwa e na karaoa te mwaneka ae kakawaki riki teuana. E a bwabetitoaki ao n riki bwa te tia rimwin naba Kristo.​—Mat. 28:19.

3. Tera ae kona n tuka temanna man te bwabetito? (Nora te bwaoki ae “ Aekakira Nanom?”)

³ E kona ni kairiko tangiran Iehova bwa ko na bwabetitoaki. Ma e kona naba te tangira n tukiko mani karaoan anne. N te aro raa? Nori katoto tabeua. Tao ko rangi n tangiriia am utu ao raoraom aika tiaki kaain te onimaki, ao ko raraoma bwa a na ribaiko ngkana ko bwabetitoaki. (Mat. 10:37) Ke  tao ko rangi n tatangiri aroaro ake ko ataia bwa e ribai te Atua, ao ko noria bwa e kangaanga katokaia. (TaiAre. 97:10) Ke tao i nanoni ikawairakem ao ko bubukamarui boongi n toa aika irekereke ma te Aro ae kewe. Tao ko rangi n ururingi baika kakukurei ni bobotaki akanne. Ibukin anne, e a kona ni kangaanga iroum kitanakin katei aika aki kakukureia Iehova. (1Kor. 10:20, 21) Ngaia are ko riai n titirakiniko ni kangai, “Tera ke antai ae I riai n tangiria riki?”

4. Tera te bwai ae moan te kakawaki ae e na kairiko nakon te bwabetito?

⁴ E bae n iai baika kakawaki aika ko tangiri ao ni kakaitau iai. N te katoto, imwain ae ko reirei ma Ana Tia Kakoaua Iehova tao ko a kamani karinea te Baibara, ao iai naba tangiran Iesu iroum. Ao ngkai ko a kinaia Ana Tia Kakoaua Iehova, tao ko a tatangiria naba n ikoikotaki ma ngaiia. Ma tangirani baikana raraoi akanne, tiaki nanona bwa a na kairiko bwa ko na kani katabua maium nakon Iehova ao ni bwabetitoaki. Te bwai ae moan te kakawaki ae e na kairiko nakon te bwabetito, bon tangiran Iehova ae te Atua iroum. Ngkana ko tangira Iehova nakoni bwaai ni kabane, ko na bon aki kariaia te bwai teuana ke temanna bwa e na tukiko man am beku ibukina. Ko kona n iangoa tangiran Iehova bwa te kawai n rin nakon te bwabetito ao oon te kawai ae e na buokiko n tiku i nanon te kawai anne, ae taekan te beku ibukin te Atua.

5. Baikara titiraki aika ti na rinanoi?

⁵ E taku Iesu bwa ti riai n tangira Iehova ma nanora, maiura, ara iango, ao korakorara ni kabane. (Mareko 12:30) Ko na kangaa ni karikirakea tangiran ao karinean Iehova n aron anne? Iaiangoan ana tangira Iehova ibukira e na kairira bwa ti na manga tangiria. (1Ioa. 4:19) Baikara riki namakin ao mwakuri ake ko na kani karaoi ngkana e a rikirake iroum tangiran Iehova? *

6. Ni kaineti ma I-Rom 1:​20, tera te anga teuana ae ko kona iai n reiakina taekan Iehova?

⁶ Reiakina taekan Iehova man ana karikibwai. (Wareka I-Rom 1:20; TeKao. 4:11) Kananoa am iango n te wanawana are oti man aroni karaoan aroka ao maan. Reiakina teutana aroni kamimin karaoan rabwatam. (TaiAre. 139:14) Ao iangoa aroni mwaakan Iehova ae ti kona n noria n taai, ao n ataakin ae taai bon tii teuana i buakon itoi aika birion ma birion mwaitiia. * (Ita. 40:26) Ngkana ko karaoa anne, e na rikirake riki karinean Iehova iroum. E kakawaki ataakin ae e wanawana Iehova ao e korakora mwaakana. Ma ngkana ko na karikirakea tangiran Iehova ao ni kaaniaki ma ngaia, ko riai n reiakina taekana ae bati riki.

7. Tera ae ko riai ni kakoauaa raoi bwa e aonga n rikirake riki tangiran Iehova iroum?

⁷ Ko riai ni kakoauaa raoi ae e rangi n tangiriko Iehova. E kangaanga iroum kakoauaan ae e noriko te tia Karika karawa ma te aonnaba ao e mutiakiniko? Ngkana ngaia anne, uringnga ae Iehova e “bon aki raroa mairoura n tatabemanira nako.” (Mwa. 17:26-28) E “tirotiroi naano ni kabane” ao e beritana aei nakoim, n aron ana taeka Tawita nakon Toromon: “Ngkana ko ukoukoria, ao ane e na kariaia bwa ko na kunea.” (1Rong. 28:9) Ni koauana, ko reirei n te Baibara ngkai ibukin ana taeka Iehova are kangai: “I katikiko nakoiu.” (Ier. 31:3) Ngkana ko a atai riki baika bati ake e karaoi  Iehova ibukim, e na bon rikirake riki tangirana iroum.

8. Ko na kangaa ni kaota am kakaitau ibukin ana tangira Iehova?

⁸ Te anga teuana ae ti kaota iai ara kakaitau ibukin ana tangira Iehova, boni man arora ni mamaroro ma ngaia n te tataro. E na rikirake tangiran te Atua iroum ngkana ko tuangnga baika ko tabeaianga iai, ao ni kaitaua ibukini bwaai ni kabane ake e karaoi ibukim. E na rikirake naba am iraorao ma Iehova ngkana ko a nora arona ni kaekai am tataro. (TaiAre. 116:1) Ko nang kakoauaa ae e ataa raoi arom. Ma ngkana ko na kaania Iehova, ko riai n ota n arona n iaiangoi bwaai. Ao ko riai n atai baike e tangiri mairoum. Te anga ae ko tii kona iai ni karekea te atatai anne, boni man reiakinan ana Taeka ae te Baibara.

9. Ko na kangaa ni kaotia bwa ko kakaitau n te Baibara?

⁹ Karikirakea am kakaitau ibukin Ana Taeka te Atua ae te Baibara. Bon tii te Baibara ae kaotaki iai te koaua ibukin Iehova ma ana kantaninga ibukim. Ko kaotia bwa ko kakaitau n te Baibara mani wawarekana ni katoabong, am katauraoi imwain am reirei ma am tia reirei n te Baibara, ao maiuakinani baike ko reiakin. (TaiAre. 119:97, 99; Ioa. 17:17) Iai am babaire ibukin am wareware n te Baibara? Ko irira am babaire anne ao ko taraia raoi bwa ko na warekia ni katoabong?

10. Tera te bwai teuana ae okoro iai te Baibara?

¹⁰ Te bwai teuana ae okoro iai te Baibara bwa a koreaki iai rongorongon Iesu ake a bon noraki irouia aomata. Bon tii aei te boki ae kabwarabwaraaki iai n te aro ae eti te baere e karaoia Iesu ibukim. Ngkana ko reiakin ana taeka Iesu ao baike e karaoi, ane ko na kani karekea am iraorao ma ngaia.

11. Ko na kangaa ni karikirakea tangiran Iehova?

¹¹ Karikirakea tangiran Iesu, ao e na korakora riki tangiran Iehova iroum. Bukin tera? Ibukina bwa e kaotiotii aroaron Tamana Iesu n te aro ae kororaoi. (Ioa. 14:9) Ngaia are ngkana ko kabatiaa reiakinan taekan Iesu, ko nang ota riki n aron Iehova n iaiangoi bwaai ao ni kaaniaki ma  ngaia. Iangoa te nanoanga are e kaotiotia Iesu ibukia aomata aika kakeaaki bongaia, n aroia aika maiu ni kainnano, a aoraki, ao akea korakoraia. Iangoa naba te taeka n reirei ae manena ae e anganiko, ao aron nakoraoini maium ngkana ko ongeaba irouna.​—Mat. 5:1-11; 7:24-27.

12. Tera ae ko kona ni kairaki bwa ko na karaoia man reiakinan taekan Iesu?

¹² E na boni bae n rikirake tangiran Iesu iroum ngkana ko iaiangoa raoi te karea are e anga ibukini kabwaraan ara bure. (Mat. 20:28) Ngkana ko a ataia ae e kukurei Iesu ni mate ibukim, ko kona ni kairaki iai bwa ko na raira nanom ao n ukera kabwaraan am bure mairoun Iehova. (Mwa. 3:19, 20; 1Ioa. 1:9) Ao ngkana ko a tangira Iesu ao Iehova, ko na boni kan raonia naake a namakina naba anne.

13. Tera ae e karekea Iehova ibukim?

¹³ Karikirakea tangiraia ana utu Iehova. Tao a aki ota am utu ao raoraom aika tiaki kaain te onimaki, bwa e aera ngkai ko kani katabua maium nakon Iehova. A kona naba ni kaaitarako. Ma e na buokiko Iehova man arona ni karekeia am utu n te onimaki. Ngkana ko kaania am utu n te onimaki akanne, a na bon tangiriko ao ni boutokaiko n aron ae ko kainnanoia. (Mareko 10:29, 30; Ebera 10:24, 25) Imwina riki, a kona kaain am utu n raoniko ni beku ibukin Iehova ao ni maiuakin ana kaetieti.​—1Bet. 2:12.

14. Ni kaineti ma 1 Ioane 5:​3, tera ae ko a tia n noria ibukin ana kaetieti Iehova?

¹⁴ Karikirakea am kakaitau ibukin ana kaetieti Iehova ao maiuakini. Imwain ataakin Iehova, ko boni bae ni katei oin am kaetieti ibukini baika eti ao aika bure, ma ko a ataia ngkai bwa a tamaroa riki ana kaetieti Iehova. (TaiAre. 1:1-3; wareka 1 Ioane 5:3.) Iangoa te reirei ni kairiri man te Baibara ibukia buumwaane, buuaine, kaaro, ao ataei. (IEbe. 5:22–6:4) Ngkana ko maiuakinna, ko nora nakoraoin riki iai am utu? Ngkana ko ongeaba n ana kaetieti Iehova ibukin rineaia raoraom ma te wanawana, ko nora nakoraoin riki iai aroarom? Ko a kukurei riki? (TaeRab. 13:20; 1Kor. 15:33) E na boni bae n eng te kaeka nakon titiraki akanne.

15. Tera ae ko kona ni karaoia ngkana ko kainnanoa buokam ibukini maiuakinan ana boto n reirei te Baibara?

¹⁵ N tabetai, e kona ni kangaanga ataakin ae ko na kangaa ni maiuakin ana boto n reirei te Baibara ake ko reiakin. Anne bukina ae e kamanena ana botaki Iehova ibukini katauraoani kaongora aika boto i aon te Baibara, ake a kona ni buokiko n ataa ae eti ao ae kairua. (Ebera 5:13, 14) Ngkana ko wareki ao n ukeuke n reirei ni kaongora akanne, ane ko na nori manenaia ao arom ni maiuakin, ao ko na bae ni kani kaaina ana botaki Iehova.

16. E kangaa Iehova ni baireiia ana aomata?

¹⁶ Karikirakea tangiran ao boutokaan ana botaki Iehova. E baireiia ana aomata Iehova nakon ekaretia aika kakaokoro, ao Natina ae Iesu bon atun ekaretia aikai. (IEbe. 1:22; 5:23) E rinea Iesu te koraki ae uarereke ae kaainaki irouia mwaane aika kabiraki, bwa a na kairiri n te mwakuri are e tangiria bwa e na katiaaki ni boong aikai. E arania te koraki aei Iesu bwa “te toro ae kakaonimaki ma ni wanawana,” ao a karaoa raoi tabeia ni kanuaiko ao ni kamanoko n am onimaki. (Mat. 24:45-47) Te anga teuana ae e tabeakiniko iai te toro ae kakaonimaki, boni man arona n taraia raoi bwa a na rineaki unimwaane aika tau ake a na kawakiniko. (Ita. 32:1, 2; Ebera 13:17; 1Bet. 5:2, 3) A kukurei unimwaane ni kabanea korakoraia ibukim ni kabebeteko ao ni buokiko ni kaania riki Iehova. Ao te bwai  naba teuana ae rangi ni kakawaki ae a kona ni karaoia ibukim, boni buokam bwa ko na manga reireinia aomata taekan Iehova.​—IEbe. 4:11-13.

17. Ni kaineti ma I-Rom 10:​10, 13, 14, e aera ngkai ti tataekina taekan Iehova nakoia aomata?

¹⁷ Buokiia tabemwaang bwa a na karikirakea tangiran Iehova. E tuangia taan rimwina Iesu bwa a na reireinia aomata taekan Iehova. (Mat. 28:19, 20) Ti boni kona n ongeaba n te tua anne ibukina bwa bon tabera. Ma ngkana e a rikirake riki tangiran Iehova iroum, ko na namakina naba are irouia abotoro ake Betero ma Ioane, ake a taku: “Ti aki kona ngaira ni katoka tataekinani baike ti nori ma n ongo.” (Mwa. 4:20) Ti na boni karekea kukureira ngkana ti buoka temanna bwa e na tangira Iehova. Iangoa kimwareirein te tia tataekina te euangkerio are Biribo ngke e buoka te I-Itiobia n reireinna te koaua man te Koroboki ae Tabu, ao e a bwabetitoaki! Ngkana ko katotonga Biribo ao n ongeaba n ana tua Iesu are ti na uarongorongo, ko kaotia iai bwa ko kan riki bwa temanna Ana Tia Kakoaua Iehova. (Wareka I-Rom 10:10, 13, 14.) Ngkana e riki anne, ko na boni bae n tabeka naba ana titiraki te I-Itiobia are kangai: “Tera ae tukai man te bwabetito?”​—Mwa. 8:36.

18. Tera ae ti na rinanona n te kaongora are imwina?

¹⁸ Ko na boni karaoa te motinnano ae te kabanea ni kakawaki ngkana ko motikia bwa ko na bwabetitoaki. Kioina ngkai bon te mwaneka ae kakawaki, ko riai n iaiangoi raoi baika irekereke iai. Tera ae ko riai n ataia ibukin te bwabetito? Tera ae ko riai ni karaoia imwain ao imwini bwabetitoam? A na kaekaaki titiraki akanne n te kaongora are imwina.