1. Tera ae a tangiria kaaro ibukia natiia?

 KAARO, ti ataia ae kam tangiria ni kani buokiia natimi bwa a na kinaa ao n tangira Iehova. Ma e aki kona n noraki te Atua. Ko na kangaa ni buokiia natim bwa a na iangoa te Atua bwa kaanga te Aomata ni koaua ao ni kaania?—Iak. 4:8.

2. A na kangaa kaaro n reireinia natiia taekan aroaron Iehova?

² Te anga teuana ibukini buokaia ataei bwa a na kaania Iehova, bon te reirei n te Baibara ma ngaiia. (2Tim. 3:14-17) Ma e kaotaki te anga riki teuana n te Baibara ae a kona iai rooro n rikirake n reiakina taekan Iehova. N te boki ae Taeka N Rabakau, ao te karo e kauringa natina te mwaane bwa e na aki mwaninga aroaron Iehova aika oti man taiani karikibwai. (TaeRab. 3:19-21) Ti na rinanoi riki aanga tabeua ae a kona iai kaaro ni kamanenai taiani karikibwai ni buokiia iai natiia n reiakina aroaron Iehova.

3. Tera ae a riai ni karaoia kaaro ni buokiia iai natiia?

³ E taekinaki n te Baibara bwa ‘a teretere raoi aroaron te Atua aika aki nonoraki ni moa mani moani karikan te aonnaba ni karokoa ngkai, ibukina bwa a noraki ni baika karikaki.’ (IRom 1:20) Kaaro, kam bae n unga riki ni karekean ami tai ma natimi i tinanikun te auti. Kamanena raoi te tai anne ni buokiia iai natimi bwa a na nora irekerekeni “baika karikaki” ma  aroaron Iehova aika rianako. Ti na nora ngkai reireiaia kaaro man ana katoto Iesu.

4. E kangaa Iesu ni kamanenai taiani karikibwai n reireinia iai taan rimwina? (Ruka 12:24, 27-30)

⁴ Nora aron Iesu ni kamanenai taiani karikibwai n ana angareirei. N te taina ao e tuangia taan rimwina bwa a na taratarai aroia reeben ao kiebu. (Wareka Ruka 12:24, 27-30.) E kona Iesu n taekina riki te man temanna ke te aroka teuana, ma e rinea te mannikiba ao te uee ae a taneiai riki ma ngaia taan rimwina. A bae taan rimwina n nori reeben aika a kibakiba i etaia ao uee aika raure n te tawaana. Ko kona ni kataamneia aron Iesu ni kotei baikai ngke e taetae? Ao tera ae e karaoia imwin taekinani katoto aikai? E reireinia taan rimwina te reirei ae kakawaki ibukin ana tituaraoi ao ana akoi Tamaia are i karawa: E na kaamwarakeia ao ni kunnikainia Iehova ana toro aika kakaonimaki, n aron ae e karaoia nakoia reeben ao ueen te tawaana.

5. Baikara karikibwai aika a kona ni kamanenai kaaro n reireinia iai natiia taekan Iehova?

⁵ Kaaro, kam na kangaa ni kakairi n ana angareirei Iesu? Ko kona n tuanga natim taekan te karikibwai teuana ae ko tatangiria, n aron te man ke te aroka. Ngkana ko karaoa anne, ko riai ni kabwarabwaraa te katoto anne bwa tera reireiara iai ibukin Iehova. Ko kona ni manga tuanga natim bwa tera te man ke te aroka ae e tatangiria. E na bae ni kakauongo riki nakoim ngkana ko maroroakina aroaron Iehova ni kamanenaan te karikibwai teuana ae e tatangiria.

6. Tera reireiara man ana katoto tinan Christopher?

⁶ A riai kaaro ni kabanea aia tai ae bati n ukeuke i aon te man ke te aroka teuana, imwain ae a maroroakinna bwa tera aroaron Iehova ae oti man te karikibwai anne? A aki. E aki anga Iesu te kabwarabwara ae abwabwaki ni kaineti ma aron amwarakeia reeben ke rikirakeia kiebu. E ngae ngke e kukurei natim n reiakin ana karikibwai Iehova, ma n tabetai te taeka ae uarereke ke te titiraki, e rangi n tau ibukini buokan natim bwa e na ota n am reirei. Nora te bae e uringnga te tari te mwaane ae Christopher mani uarerekena: “E anga ana taeka n reirei tinau aika a bebete ni buokira bwa ti na ataa kakawakin te karikibwai. N te katoto, ngkana ti roko i rarikini maunga, e a kangai naba: ‘Nora buburan ao tamaroan taiani maunga! Tiaki e rangi n tamaroa Iehova?’ Ke ngkana ti a uakaan ma taari, e a taku naba: ‘Nora korakoran taian nao! Tiaki ngkanne e rangi ni mwaaka te Atua?’” E taku Christopher: “Ti rangi ni buokaki tii man taeka aika uarereke aikai ma a kammwakura te iango.”

7. Ko na kangaa ni kataneiaia natim bwa a na iaiangoa te karikibwai?

⁷ Ngkana a ikawai riki natim, ko kona ni kataneiaia bwa a na iaiangoi riki taiani karikibwai, ao n reiakina taekan Iehova mai iai. Ko kona n taekina teuana ana karikibwai te Atua ao titirakinia natim aei, “Tera reireiam iai ibukin Iehova?” Ko na bae ni mimi ngkana ko ongo te bae a taekinna.—Mat. 21:16.

8. Tera ae a kona ni karaoia kaaro aika tibun Iteraera ngkana a nakonako “i nanon te kawai”?

⁸ A tuangaki kaaro aika tibun Iteraera bwa a na reireinia natiia ana tua nako Iehova n nakonakoia “i nanon te kawai.” (TuaKau. 11:19) A mena kawai akanne n aonon Iteraera. A kona n noraki iai maan aika kakaokoro, mannikiba, ao uee. Ngkana a mwananga ni kawai akanne utu, e a reke iai aia tai kaaro ni karina i nanoia natiia tangiran ana karikibwai Iehova. E bae naba n reke ami tai ae ai aron anne ngkami kaaro ni kamanenai karikibwai n  reireinia iai natimi. Iangoa aroia kaaro tabeman ni karaoa anne.

9. Tera reireiam mairoun Punitha ao Katya?

⁹ E taku te tina ae Punitha, ae maeka n te kaawa ae bubura i Inria: “Ngkana ti kawariia ara utu aika maeka n raroanako ma te kaawa, e a reke iai ara tai ni buokiia natira n reiakina taekan ana karikibwai Iehova aika rangi n tamaroa. I namakinna bwa a a ota riki natiu n taiani karikibwai ngkana a raroanako ma te kaawa ae kaberoro ao ni mwaiti kaaina.” Kaaro, a na boni bae natimi n aki mwaninga te tai are a kabanea ma ngkami n te tabo ae rangi n tamaroa. E taku Katya ae te tari te aine mai Moldova: “Te bwai ae I rangi n ururingnga man uarerekeu boni kabanean au tai i rarikia au karo n aia tabo ae raroanako ma te kaawa. I rangi ni kaitauia ibukin reiakinau man uarerekeu ni karekean au tai n tarataraa te bwai ae e a tia ni karaoia Iehova ao ni kinaa riki rinanon ana karikibwai.”

10. Tera ae a kona ni karaoia kaaro ngkana e kangaanga irouia kawaran te tabo ae raroa ma te kaawa? (Nora te bwaoki ae “ Buokaia Kaaro.”)

¹⁰ Ma tera arona ngkana ko aki kona n nako n te tabo ae raroanako ma te kaawa? E taku Amol ae maeka i Inria: “A riai kaaro ni kabanea te aoa ae bati n aia kareketianti n te tabo are I maeka iai, ao te mwananga nakon te tabo ae raroanako ma te kaawa e kona ni kabanemwane. Ma e kona naba n riki te tabo ni kamaangang ae uarereke ke bwarantan te auti mai i eta, bwa te tabo ibukin tarataraan taiani karikibwai ao maroroakinan aroaron Iehova.” Ngkana ko karaua raoi n taraia ao ane ko na bae n nori naba karikibwai aika bati i rarikini mwengam aika ko kona ni kaotia nakoia natim. (TaiAre. 104:24) Ko na bae n nori mannikiba, maan aika uarereke, aroka ao a bati riki. E taku Karina mai Tiaman: “E mamate nanon tinau n taian uee, ngaia are ngke I uarereke, e a bon kokotei naba uee aika rangi ni  kan ngkana ti kaai n rianna.” Kaaro, kam kona naba ni kamanenai taamnei ao booki aika a tia ni katauraoaki man ara botaki ni kaineti ma te karikibwai n reireinia iai natimi. N aki ongeia bwa ko maeka ia, ma ko kona ni buoka natim n tarataraa te bae e a tia ni karaoia te Atua. Ti na rinanoi ngkai tabeua aroaron Iehova aika ko kona n taekinna nakoia natim.

11. A na kangaa kaaro ni buokiia natiia bwa a na ota n ana tangira Iehova?

¹¹ Ibukini buokaia natimi bwa a na ataa ana tangira Iehova, ko kona n taekina aroia maan aika bati n tabeakinia bunia ma te akoi. (Mat. 23:37) Ko kona naba n taekina tamaroani kakaokoroni baika karikaki, aika ti kukurei iai. E taku Karina are e taekinaki mai imwaina: “Ngkana ti nako n rianna, ao tinau e kakaungaai bwa N na tei moa ao n taratarai teini uee aika okoro ao aron tamaroaia ae oti iai ana tangira Iehova. Iraua te ririki imwina, I bon teimatoa naba ni mamatakuakin taian uee ma kakaokoroia, teia, ao ai karaia. A teimatoa ni kauringai korakoran tangirara iroun Iehova.”

12. A na kangaa kaaro ni buokiia natiia n ota ni wanawanan te Atua? (Taian Areru 139:14) (Nora naba te taamnei.)

¹² Buokiia natim bwa a na ota ni wanawanan te Atua. E boni wanawana riki Iehova nakoira. (IRom 11:33) N te katoto, ko kona ni kaota aron te ran are e riki bwa te nang ao ni mwaing man te tabo teuana nakon teuana. (Iobi 38:36, 37) Ko kona naba n taekina kamimin rabwatan te aomata. (Wareka Taian Areru 139:14.) Nora aron te karo temanna ae Vladimir ni karaoa anne. E taku: “N te taina ao e a bwaka natira te mwaane man ana bwatika ao e ikoaki. Imwin tabeua te bong ao e a mao ikoakina. I kabwarabwaraa ma buu ae e karikii taian cell Iehova aika kona ni manga oneiia i bon irouia. Ti kaotia ae ti aki kona n nora ae ai aron aei ni baike a karaoi aomata. N te katoto, e aki kona te kaa ni manga oneia i bon irouna imwin te kabuanibwai ae riki. E buokaki natira n te rongorongo aei n ota ni wanawanan Iehova.”

13. A na kangaa kaaro ni buokiia natiia n ota ni mwaakan te Atua? (Itaia 40:26)

¹³ E kaoira Iehova bwa ti na euti matara nako karawa ao n iangoa aroni mwaakana ae  kamimi ni kateimatoa te iuniweeti ni nnena. (Wareka Itaia 40:26.) Ko kona ni kaungaia natim bwa a na taraa karawa ao n iangoa te baere a noria. Nora ana taeka te tari te aine mai Taiwan ae Tingting ngke e uringa uarerekena: “Ti nori itoi aika bati n te tairiki ngke ti kaembwa n te tabo teuana ngai ma tinau. N te tai anne ao I raraomaeakina aia kariri tabonrorou, bwa I kona n teimatoa ni kakaonimaki nakon Iehova iai ke I aki. E kaungaai tinau bwa N na iaiangoa mwaakan Iehova ni karikii itoi akanne ni kabane ao n ururingnga ae E kona ni kamanena mwaakana anne ni buokai ni kaaitarai kataaki nako. Imwin tarataraan te karikibwai anne ni mwanangara, I a kairaki bwa N na karekea kinaakin riki Iehova ao ni kakorakoraa riki au motinnano ae N na beku ibukina.”

14. A na kangaa kaaro ni kamanenai taiani karikibwai ni buokiia iai natiia n nora Iehova bwa te Atua ae kukukurei?

¹⁴ E oti man ana karikibwai Iehova bwa e kukukurei, ao e tangiria bwa ti na kukurei naba. A kunea taan rabakau ni bwain te aonnaba bwa angia maan a tatakaakaro, n ikotaki ma mannikiba ao iika. (Iobi 40:20) A ngarengare natim ngkana a nora te man ae takaakaro? Tao a bae n nora te katamwa ae kakioa te booro ae te karai ke kamea aika uarereke aika takaakaro i marenaia. N te tai are a manga ngarengare naba iai natim ni matakuakinaia maan aika takaakaro, ko a kauringia naba ae ti beku iroun te Atua ae kukukurei.—1Tim. 1:11.

15. Tera ae kona ni buokiia kaaro n ataa te baere a iaiangoia natiia? (Taeka N Rabakau 20:5) (Nora naba te taamnei.)

¹⁵ N tabetai, ao e kona ni kangaanga irouia kaaro bwa a na kairiia natiia bwa a na taekin aia kangaanga. Ngkana anne ae riki nakoim, ko riai ni kaungaia natim bwa a na kaotii aia iango. (Wareka Taeka N Rabakau 20:5.) Tabeman kaaro a kunea bwa e bebete karaoan anne irouia ngkana a matakuakin taiani karikibwai ma natiia. Bukin tera? Bukina teuana bwa e karako iai katabetabean aia iango ataei ao kaaro. E taekina bukina riki teuana te karo  mai Taiwan ae Masahiko: “Ngke ti kabanea ara tai ma natira i tinanikuni mwengara, n tamwarakea te maunga ke n rianna i aon te bike, a namakina riki iai te kukurei. Ti noria bwa e bebete iai kaotan nanoia ao ataakin aia iango.” E taku Katya are e taekinaki mai imwaina: “E ananaai tinau imwini bwaran au reirei, nakon te tabo ni kamaangang ae rangi n tamaroa. N te tabo ae aron anne, I a kona n tuanga iai tinau te bwai ae riki n te reirei ke te bwai ae I raraoma iai.”

16. A na kangaa utu ni kamanenai ana karikibwai Iehova n te aro ae a na kukurei ao n unga iai?

¹⁶ E kona naba ana karikibwai Iehova ni karekea te kukurei ao te unga nakoia kaain te utu, ao ni kakorakoraa reitakia. E taekinaki n te Baibara bwa iai “te tai ni ngarengare” ao “te tai ni kibakibarake.” (TeMin. 3:1, 4, kbn.) E karaoi Iehova taabo aika tamaroa i aon te aba, ike ti kona iai ni karaoi baike ti tangiri ni karaoi. A bati utu aika a tangiria n ikoikotaki n te tabo ae bati iai maan ma aroka, i tinanikun te kaawa, n te maunga, ke n te bike. Tabeman ataei a tangiria ni kani biribiri n te tabo ni kamaangang, n tarataraiia maan, ke n tebotebo n te karaanga, n te nei, ke i taari. Ai batira baika ti kona ni kukurei iai n ara tai ni kaakibotu i tinanikuni mwengara ao ni baike e a tia ni karaoi Iehova!

17. E aera bwa a riai kaaro ni buokiia natiia ni karekei kukureia n ana karikibwai te Atua?

¹⁷ N ana aonnaba te Atua ae boou, ao a nang kukurei kaaro ao ataei n ana karikibwai Iehova n te aro ae a tuai man nonoria mai imwaina. N te tai anne, ti nang aki maakuia maan, ao maan a nang aki naba maakuira. (Ita. 11:6-9) Ti nang kukurei n aki toki ni baike e karikii Iehova. (TaiAre. 22:26) Ma ngkami kaaro, tai tataningaa rokon te tai anne ao kam nang tibwa buokiia natimi bwa a na karekea kukureia n te karikibwai. Ngkai ko kamanenai karikibwai n reireinia iai natim taekan Iehova, ane a na bae n inanoi ma ana taeka te Uea ae Tawita aei: “Ngkoe ae Iehova, . . . akea mwakuri aika ai aron am mwakuri.”—TaiAre. 86:8.