1. Tera are e kaotia Iehova i Eten ibukin te tia kairiribai nakoira?

E BON ataia Atam bwa a aki kona n taetae naeta. Ngaia are e bae n ataia ae bon te anera ae taetae nakon Ewa rinanon te naeta. (KBwaai 3:1-6) Akea te bae a ataia Atam ma Ewa ibukin te anera aei. Ma e ngae n anne, e motinnanoia Atam bwa e na tannako mairoun Tamana ae tatangira, ao n raona te ianena n rawa n ira nanon te Atua. (1Tim. 2:14) Ni bon te tai naba anne ao Iehova e a kaota taekan te tia kairiribai aei are e mwamwanaa Atam ma Ewa, ao e berita bwa n tokin te tai e na boni kamaunaaki. Ma e anga naba te kauring Iehova bwa i nanon tabeua te tai, e na bon iai mwaakan te anera are taetae rinanon te naeta ni kaaitaraia naake a tangira te Atua.—KBwaai 3:15.

2, 3. E aera bwa e karako taekinan Tatan imwain rokon te Mesia?

² Ibukina bwa e wanawana Iehova, e aki kaota aran natina ae te anera are karitei nakoina. * E rineia naba te Atua bwa e na aki kaota te ara ae kabwarabwaraan te tia kairiribai anne ni karokoa tao  2,500 te ririki imwin te moani karitei. (Iobi 1:6) Bon tii tenua bokin te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera bwa 1 Rongorongo, Iobi, ao Tekaria, aika taekina Tatan, ae nanona “te tia Kakaaitara.” E aera bwa e karako taekinan te tia kairiribai aei imwain rokon te Mesia?

³ E taraa n ae Iehova e aki kan angan Tatan te karineaki ae aki tau n reke irouna, ni korean taekana ma ana mwakuri aika bati n te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera. Oin ana kantaninga Iehova n te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera, bwa a na buokaki iai aomata ni kinaa te Mesia ao ni kakairi irouna. (Ruka 24:44; IKar. 3:24) Ngke e roko te Mesia, ao Iehova e a kamanena Iesu ma taan rimwina bwa a na kaotii rongorongo aika bati ake ti a atai ibukin Tatan ma anera ake a raonna. * E riai anne ibukina bwa Iehova e na kamanena Iesu ma raona n tautaeka aika kabiraki bwa a na kamanatuaa Tatan ma raona.—IRom 16:20; TeKao. 17:14; 20:10.

4. E aera bwa ti aki riai ni maaka te Riaboro n te aro ae riao?

⁴ E kabwarabwaraaki Tatan te Riaboro iroun te abotoro Betero bwa ‘te raian ae bekorara,’ ao Ioane e aranna bwa te “naeta” ao te “rakon.” (1Bet. 5:8; TeKao. 12:9) Ma ti aki riai ni maaka te Riaboro n te aro ae riao bwa iai tiani mwaakana. (Wareka Iakobo 4:7.) Ti boni boutokaaki iroun Iehova, Iesu, ao anera aika kakaonimaki. Man aia ibuobuoki, ti a kona n rarawa nakon te tia kairiribai aei. Ma ti riai n atai kaekaan titiraki aika kakawaki aikai: Tera aroni korakoran ana kariri Tatan? Tera aron Tatan ni kataia ni kariria aomata n tatabemania nako? Ao iai tiani mwaakana? Ti na kaekai titiraki aikai ao ni karekei reireiara iai.

5, 6. E aera ngkai a aki kona aia tautaeka aomata ni karokoi bitaki aika ti rangi ni kainnanoi?

⁵ A raona Tatan n ana karitei anera aika rangi ni bati. Imwain te Ieka ao Tatan e kariria tabeman i buakoia bwa a na wene ni bure ma natiia aomata aika aine. E kaotaki n te Baibara te koaua aei n te aro ni kaikonaki ngke e taekina te rakon bwa e uaakina katenimwakoron itoini karawa ngke e tewenakoaki. (KBwaai 6:1-4; Iuta 6; TeKao. 12:3, 4) Ngke a kitana ana utu te Atua anera akanne, a a karaoa iai ae a na tautaekanaki iroun Tatan. Ma e ngae n anne, a aki tii riki taani karitei aikai bwa taani karikii kangaanga. E a tia Tatan ni katea oin ana tautaeka ni katotonga Ana Tautaeka n Uea te Atua, ao e kaueaa i bon irouna iai. N te aba n taamnei aei ao Tatan e baireiia taimonio, e angania mwaakaia, ao e kairiia bwa a na taua taekan te aonnaba.—IEbe. 6:12.

⁶ E kamanena Tatan ana botaki n taamnei aei n taua iai taekan aia tautaeka aomata ni kabane. Ti kona ni kakoauaa anne bwa ngke e kaotii nakon Iesu “tautaeka n uea nako n te aonnaba ni kabutaa,” ao e taku: “N na anganiko te mwiokoaki i aoni baikai ni kabane ma tamaroaia, bwa I a tia n anganaki, ao N na angan ane I kan anganna.” (Ruka 4:5, 6) N aki ongei ana kariri aika buakaka Tatan, ma a boni bati naba tautaeka aika karaoi baika raraoi ibukia aia aomata, ao iai taani kairiri tabeman ake a kani buokiia raoi aia aomata. Ma akea te tautaeka teuana ke te tia kairiri temanna ae kona ni karokoi bitaki aika ti rangi ni kainnanoi.—TaiAre. 146:3, 4; TeKao. 12:12.

7. Tera aron Tatan ni kamanenai tautaeka, Aaro aika kewe, ao te waaki ni bitineti? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

⁷ A kamanenai naba Aaro aika kewe ao te waaki ni bitineti Tatan ma taimonio ni burebureiia iai “kaain te aonnaba ni kabutaa.”  (TeKao. 12:9) E boutokai keewe ibukin Iehova Tatan rinanon Aaro aika kewe, ao e kataia naba ni karabaa aran te Atua. (Ier. 23:26, 27) Ibukin anne, a a iangoia aomata aika raoiroi nanoia bwa a taromauria te Atua ma a bon taromauria taimonio. (1Kor. 10:20; 2Kor. 11:13-15) E boutokai naba keewe Tatan rinanon te waaki ni bitineti. N te katoto, n angiin te tai ao a reireinaki aomata n te waaki ae ngkai bwa te anga ae moan te tamaroa ibukini karekean te kukurei, boni karekean te mwane ma te kaubwai. (TaeRab. 18:11) A kabanei maiuia naake a kakoauaa aei n toronaki n te “Kaubwai” ao a aikoa toro iroun te Atua. (Mat. 6:24) Teutana imwin teutana, e a kona ni karibwaaki tangiran te Atua are irouia n tangirani bwaikoraki.—Mat. 13:22; 1Ioa. 2:15, 16.

8, 9. (a) Taekin reireiara aika uoua man rongorongon Atam, Ewa, ao anera aika karitei. (b) Tera kakabwaiaara n ataakini korakoran ana kariri Tatan?

⁸ A reke reireiara aika uoua aika kakawaki n ana katoto Atam, Ewa, ao anera aika karitei. Te moan, iai itera aika uoua ao tii teuana ae ti riai n rineia. Ti na teimatoa ni kakaonimaki ni koaua nakon Iehova ke ti na tei n ana itera Tatan. (Mat. 7:13) Te kauoua, iai tiani kakabwaiaaia naake a raona Tatan. E reke aia tai Atam ma Ewa ni katei oin aia kaetieti ibukin te bwai ae raoiroi ao ae buakaka, ao taimonio a anganaki mwaakaia teutana i aoia tautaeka n aomata. (KBwaai 3:22) Ma rinean ana itera Tatan e karekei mwina aika bubuaka n taai nako. Bon akea te kakabwaia ni koaua iai.—Iobi 21:7-17; IKar. 6:7, 8.

⁹ Tera kakabwaiaara n ataakini korakoran ana kariri Tatan? Ti buokaki iai n teimatoa ni kaetii ara iango ibukin taian tautaeka, ao e kaungaira nakon tataekinan te rongorongo ae raoiroi. Ti ataia bwa e tangirira Iehova bwa ti na karineia taani kairiri n te tautaeka. (1Bet. 2:17) Ao e kantaningaira bwa ti na ongeaba n aia tua tautaeka n aomata ngkana a aki kauntaba ma ana kaetieti. (IRom 13:1-4) Ma ti ataia naba ae ti riai n tei i nuka n taai nako ao ti na aki boutokaa te bwaatei teuana ke te tia kairiri temanna. (Ioa. 17:15, 16; 18:36) Ibukina bwa ti ataia ae e kataia Tatan ni karabaa aran Iehova ao ni kabuakakaa taekana, ti a kaumakaki riki bwa ti na reireinia tabemwaang te koaua ibukin Atuara. Ti kakatonga ngkai ti uouota arana ao ni kamanena, ngkai ti ataia ae moan te kakawaki riki tangiran te Atua nakon tangiran te mwane ke bwaikoraki.—Ita. 43:10; 1Tim. 6:6-10.

10-12. (a) Tao tera aron Tatan ni kamanena te abea ni kamwaneia iai tarina ake anera? (b) Tera reireiara ngkai a mwane anera aika bati?

¹⁰ E kamanenai Tatan aanga aika anainano ni kariria temanna ma temanna. N te katoto,  e kamanena te abea ae anainano ni kariria iai nakoni karaoan ae e tangiria, ao n tabetai e kataia ni karawawataia bwa a aonga n aantaeka irouna.

¹¹ E kamanena Tatan te abea teuana ni kariria iai anera aika rangi ni bati. E bae ni matakuakinia i nanon te tai ae maan bwa e aonga n ataa te bwai ae a na bwaka nanoia iai. A mwane n te abea anne tabeman i buakoia anera aikai ao a a wene ni bure ma aine, a karikiia natiia aika aintoa ma n iowawa, ao a tautaekania aomata. (KBwaai 6:1-4) E bae n ae e aki tii kariria anera aika aki kakaonimaki aikai Tatan nakon te wene ni bure, ma e berita naba nakoia bwa e na reke mwaakaia i aoia aomata. Tao oin ana kantaninga Tatan bwa e na tuka koroni bukin ana taetae ni burabeti Iehova ni kaineti ma ‘kanoan te aine.’ (KBwaai 3:15) Ma e aki kariaia Iehova bwa e na tokanikai. E karokoa te Ieka bwa e na urui ana babaire Tatan ma taimonio.

¹² Tera reireiara n aei? E rangi ni kokona te abea ae te wene ni bure ao te kani kakannato. A a tia ni beku i rarikin te Atua i karawa i nanon te tai ae rangi ni maan anera ake raon Tatan. E ngae ngke a mena anera aikai n te tabo ae itiaki aei, ma a bati aika kariaia tangirani baika bubuaka bwa e na wakaa i nanoia ao n rikirake. N aron anne, tao ti a tia ni beku naba i nanon ririki aika bati n ana botaki te Atua i aon te aba. Ma a boni kona naba ni wakaa i nanora tangirani baika bubuaka, n te bwaretaiti n taamnei ae itiaki aei. (1Kor. 10:12) Ai kakawakira bwa ti na teimatoa n tuoi nanora, ni kanakoi iango aika kammaira, ao te kainikatonga!—IKar. 5:26; wareka I-Korote 3:5.

13. Tera te abea riki teuana ae e kokona iai Tatan, ao ti na kangaa n rarawa nako iai?

¹³ Te abea riki teuana ae e kamanena Tatan bon anaakin nanom n te tabunea. Ni boong aikai, e karikirakea te anainano nakoia taimonio tiaki tii rinanon Aaro aika kewe ma rinanon naba waaki ni kaakibotu. E kauekea tangiran te tabunea rinanon taamnei, takaakaro n te kaombiuta, ao tabeua riki. Ti na kangaa n rawa ni mwane n te bwai ni kamwane aei? Ti aki riai ni kantaningaa ana botaki te Atua bwa e na karinani kaakibotu aika raraoi ao aika bubuaka. Ti riai ngaira n tatabemanira nako ni kataneia mataniwin nanora n rinei ara kaakibotu aika boraoi ma ana kaetieti te Atua. (Ebera 5:14) Ma ti na karaoi ara motinnano ma te wanawana ngkana ti maiuakina ana reirei ni kairiri te abotoro Bauro ae kairaki koreana n te taamnei, are ti na tangira te Atua n ‘aki mwamwanaa te aba.’ (IRom 12:9) Ti kona n titirakinira ni kangai: ‘I taraa ni mwamwanaa te aba n au kaakibotu ae I rineia? Ngkana a nora au kaakibotu aei naake I reirei ma ngaiia n te Baibara ke naake I okiokiriia, a na iangoia bwa I maiuakina te  bwai ae I angareirei iai?’ Ngkana ti kakairi ni booto n reirei ake ti reireinia iai aomata, ti na kai rarawa riki nakon abean Tatan.—1Ioa. 3:18.

14. E na kangaa Tatan ni kataia ni karawawataira, ao ti na kangaa n tokanikai iai?

¹⁴ Irarikini kamwaneara n ana abea Tatan, e kataia naba ni karawawataira bwa ti aonga n urua kakaonimakira ni koaua nakon Iehova. N te katoto, e kona n anai nanoia tautaeka bwa a na katoka ara uarongorongo. Ke e kona ni kairiia raora ni mwakuri ke raora n reirei bwa a na kakanikoira ibukin nanora ni kani maiuakin ana kaetieti te Baibara ibukin te aroaro ni maiu ae riai. (1Bet. 4:4) E kona naba ni kairiia ara utu aika tiaki kaain te onimaki bwa a na kataia n tukira mani kaakaeani bobotaki. (Mat. 10:36) Ti na kangaa n tokanikai iai? Te moan, ti riai ni kantaningaa rikin aei bwa e teimatoa ni buakanira Tatan. (TeKao. 2:10; 12:17) Imwina, ti riai n ururinga te bwai ae kakawaki riki: E bukinira Tatan bwa ti beku ibukin Iehova tii ngkana akea ara kangaanga iai. E taku naba bwa ngkana ti karawawataaki, ti na bon tannako mairoun te Atua. (Iobi 1:9-11; 2:4, 5) Ni kabaneana, ti riai n onimakina Iehova ibukini kakorakoraakira ni kaitaraa anne. Uringnga bwa E na bon aki kitanira.—Ebera 13:5.

15. E kona ni kairoroira Tatan bwa ti na karaoa ae ti aki kani karaoia? Kabwarabwaraa.

¹⁵ E aki kona ni kairoroiia aomata Tatan nakoni karaoan te bwai ae a aki kani karaoia. (Iak. 1:14) A bati aika karaoa ae boraoi ma ana kantaninga Tatan n akea ataakina irouia. Ma imwin reiakinan te koaua, a karaoa aia motinnano n tatabemania nako bwa antai ae a na toro irouna. (Mwa. 3:17; 17:30) Ngkana ti kamatoai nanora bwa ti na kakaraoa nanon te Atua, akea te bwai ae e kona ni karaoia Tatan n urua etin arora.—Iobi 2:3; 27:5.

16, 17. (a) Baikara bwaai riki tabeua ake e aki kona ni karaoi Tatan ma taimonio? (b) E aera bwa ti aki riai ni maaku n tataro ni kabaibati nakon Iehova?

¹⁶ Iai riki baika a aki kona ni karaoi Tatan ma taimonio. N te katoto, akea n te Baibara taekan ae a kona n atai aia iango aomata ke n nori nanoia. Bon tii Iehova ao Iesu ae a kona ni karaoa anne. (1Tam. 16:7; Mareko 2:8) Ma tera arora ngkana ti taetae ke n tataro ni kabaibati? Ti na maaku bwa e kona n ongo te Riaboro ke taimonio ao ni kabongana te bwai ae ti taekinna ni kaaitaraira iai? Ti na aki. Bukin tera? Ti bon aki maaku ni karaoi mwakuri aika raoiroi n ara beku ibukin Iehova e ngae ngke e kona n norira te Riaboro. N aron anne, ti aki riai ni maaku naba n tataro e ngae ngke e kona n ongo te Riaboro. Bon iai n te Baibara aia katoto ana toro te Atua aika bati ake a tataro ni kabaibati ao akea taekaia ae a maaka te Riaboro bwa e kaawa n ongo aia tataro. (1Uea 8:22, 23; Ioa. 11:41, 42; Mwa. 4:23, 24) Ngkana ti karaoa ara kabanea n tamaroa ni kaboraoi ara mwakuri ao ara taetae ma nanon te Atua, ti kona ni kakoauaa iai bwa e na aki kariaia Iehova bwa e na kammarakira n aki toki te Riaboro.—Wareka Taian Areru 34:7.

¹⁷ Ti riai ni kinaa raoi te tia kairiribai nakoira, ao ti aki riai ni maakua. A kona naba aomata aika aki kororaoi n tokanikai i aon Tatan man ana boutoka Iehova. (1Ioa. 2:14) Ngkana ti rarawa nakon Tatan, e na boni birinako mairoura. (Iak. 4:7; 1Bet. 5:9) E taraa n ae e mamatania riki rooro n rikirake. Tera raoi te bwai ae a kona ni karaoia bwa a aonga n tei n nene ni kaitaraa te Riaboro? E na maroroakinaki kaekaan anne n te kaongora are imwina.