1, 2. (a) E aera bwa a tokanikai Kristian aika rooro n rikirake n aia buaka ma taanga n taamnei aika buakaka? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.) (b) Tera ae ti na neneria?

E KABOTAUA te abotoro Bauro maiura ni Kristian ma te tautia ae aitara ni boo ma aiana. Bon te buaka n taamnei ara buaka ma tiaki te buaka ni koaua. Ma e ngae n anne, bon iai aiara. Bon taani buaka aika mwaatai Tatan ao taimonio bwa a a rangi ni maan ni kakaraoia. Ngaia are ti kona n iangoia n te moantai bwa ti aki kona n tokanikai. A kona n iangoaki rooro n rikirake aika Kristian bwa a na kai konaaki riki. A na kangaa ni kantaningaia bwa a na tokanikai ngkana a kaaitaraia aiaia aika riaoni korakoraia aomata aika taanga n taamnei aika buakaka? Ni koauana, a kona n tokanikai rooro n rikirake ao a bon totokanikai! Bukin tera? Ibukina bwa a “teimatoa ni karekea [korakoraia] iroun te Uea.” Ma a karaoa ae bati riki nakon tii ukerani mwaakan te Atua. A karin naba aia bwai ni buaka. N aroia tautia aika kataneiaaki raoi, a “karini [aia] bwai ni buaka nako ake mairoun te Atua.”—Wareka I-Ebeto 6:10-12.

² Ngke e kamanena te kabotau anne Bauro, tao e iaiangoa te  bwai ni buaka are a bwabwainna tautian Rom. (Mwa. 28:16) Ti na neneria bwa e aera ngkai e tonu raoi te kabotau anne. Ti na noria naba bwa tera ae a taekinna rooro n rikirake tabeman ibukini kangaanga ao kakabwaia aika reke mani karinan aia bwai ni buaka nako.

3, 4. N te aro raa ae titeboo iai kabaean nukan te tautia n Rom ma ana koaua te Baibara?

³ Wareka I-Ebeto 6:14. Iai biiti aika kanimwaki ni kabaean nukaia tautian Rom ibukini kamanoani bebeeia. E karaoaki bwa e na kabebetea rawawatan ana bwai ni kamanomano are i aoni bwabwaana. Iai naba n te kabaea n nuka anne kauna ake e kona ni katineaki iai te kabaang ao te biti. Ngkana e kamatoaaki ni kanimwaki kabaean nukan te tautia, e a kona n tei n nene n tain te buaka.

⁴ N aron naba anne, te koaua ae ti reiakinna n Ana Taeka te Atua e kamanoira man ruanikain ara onimaki n reirei aika kewe. (Ioa. 8:31, 32; 1Ioa. 4:1) Ngkana e korakora riki tangiran ana koaua te Atua iroura, e na bebete riki iai uouotan ‘nangoani bwabwaara,’ ae maiuakinan ana kaetieti te Atua aika raraoi. (TaiAre. 111:7, 8; 1Ioa. 5:3) Ngkana ti ota raoi naba ni koaua aika n Ana Taeka te Atua, ti na rabakau riki n tei ibukin te koaua ao ni kaaitaraia taani kairiribai nakoira.—1Bet. 3:15.

5. E aera ngkai ti riai n taekina te koaua?

⁵ Ngkana e kabaeaki ni kamatoaaki ana koaua te Baibara i aora, ti na kairaki iai bwa ti na kaboraoi maiura ma ngaia ao n taekina te koaua n taai nako. E aera bwa ti na rarawa ni kewe? Ibukina bwa ana bwai ni buaka naba Tatan ae kokona iai bon te kewe. E na ruanikai ane e taekina te kewe ao ane e kakoauaa naba. (Ioa. 8:44) Ngaia are ti kabanea ara konaa n rarawa ni kewe n aki ongea aki kororaoira. (IEbe. 4:25) Ma e kona ni kangaanga anne. E taku Abigail ae tebwi ma wanua ana ririki: “E taraa n akea manenan taekinan te koaua n tabetai, bwa e kona ni kamanoko riki man te kangaanga taekinan te kewe.” Ma e aera ngkai e kataia neiei n taekina te koaua n taai nako? E taku: “Ngkana I tataekina te koaua, e itiaki iai mataniwin nanou i matan Iehova. Ao a a kona iai n onimakinai au karo ao raoraou.” E taku Victoria ae 23 ana ririki: “Ngkana ko taekina te koaua ao n tei ibukin am koaua, ko na bae ni bwainikirinaki. Ma a reke n taai nako kakabwaiaam aika rianako aikai: Ko a onimakinaki riki, ko a namakina kaaniam riki ma Iehova, ao ko a karineaki irouia akana tangiriko.” Ni koauana, iai manenani bwainakin te ‘kabaea n nuka ae te koaua’ n taai nako.

6, 7. E aera bwa e kabotauaki bwainan te raoiroi ma te nangoa ni bwabwaa?

⁶ Te aeka n nangoa ni bwabwaa teuana ae e bwabwainna tautian Rom n te moan tienture, e karaoaki mani mwakorokoro ni biti aika kauaataoaki. A kanimwaki biiti aikai nakon taiani kao aika karaoaki mani kunin te man. E rabunaki aon angan te tautia n taiani biti aika kabaeaki ni kunin te man. E tiatianaki kakammwakurina n aaro tabeua n te aeka ni kunnikai aei, ao e riai n tutuoi biiti aikai bwa a na nim raoi ni nneia. Ma te nangoa ni bwabwaa anne e kamanoa buroona ao bwain rabwatana ake tabeua man te kabaang ke kanoan te kainikatebe.

⁷ E kona ni kabotauaki te nangoa ni bwabwaa ma ana kaetieti Iehova aika raraoi ake a kamanoi nanora! (TaeRab. 4:23) N aron te tautia ae aki kona ni kaaibibita nangoani bwabwaana ae te biti nakon te biti ae maraurau riki, ti na aki naba kaaibibiti ana kaetieti Iehova nakon ae ti iangoia bwa a eti iroura. Bon akea wanawanara ni kamanoi nanora. (TaeRab. 3:5, 6) Anne bukina ngkai ti riai n tutuoa ‘nangoani bwabwaara’ are mairoun  Iehova, bwa e na teimatoa n nim raoi ni kamanoi nanora.

8. E aera bwa e manena nimtan ana kaetieti Iehova?

⁸ Ko namakinna n tabetai bwa a karawawatako ana kaetieti Iehova aika raraoi ke a taua inaomatam? E taku Daniel ae 21 ana ririki: “A bwainingareai taan reirei ao raou n reirei ngkai I maiuakin ana kaetieti te Baibara. I nanon tabeua te tai, I a nanokokoraki ao e a rawawata nanou.” E kangaa ni manga korakora? E taku: “Teutana imwin teutana, I a nori kakabwaia mani maiuakinan ana kaetieti Iehova. A a moanna ni kamanenai taian drug naake aongkoa raoraou tabeman; ao ake tabeman a kabaneaki man te reirei. E kananokawaki noran aron rotakini maiuia. Ma e boni kamanoira Iehova.” E taku Madison ae 15 ana ririki: “I kabokorakora n nimti ana kaetieti Iehova ao n aki iririia tabonrorou nakon te bwai ae a taku bwa e kaunga ke e kakukurei.” E kangaa n tokanikai neiei? “I kakauringai ae I uouota aran Iehova ao te kariri anne bon ana anga Tatan ni kabwakaai. Ngkana I tokanikai, I namakinna bwa I a karaoa ae raoiroi riki.”

9-11. (a) Tera aia kauniwae ni kaikonaki Kristian? (b) Tera ae e kona ni buokira bwa ti na aki maaku riki n tataekina te rongorongo ae raoiroi?

⁹ Wareka I-Ebeto 6:15. E aki tauraoi ni mwaati nakon te buaka te tautia n Rom ae akea ana kauniwae. A matoatoa kauniwae aikai bwa a karaoaki mani kunin te man ae matenten ae tennatao. A kamwengaraoi naba ao e aki kona ni marannako iai te tautia.

¹⁰ Kioina ngkai te kauniwae ae bwainaki irouia tautian Rom e buokiia n tokanikai n te buaka, te kauniwae ni kaikonaki ae a bwabwainna Kristian e buokiia naba n uouota te rongorongo ae taekan te rau. (Ita. 52:7; IRom 10:15) Ma e ngae n anne, e kainnanoaki te ninikoria n uarongorongo n tabetai. E taku Bo ae 20 ana ririki: “I maaku n uarongorongo nakoia raou n reirei. I iangoia bwa I bwainrang iai. Ngkana I uringa arou aei, I aki ataia bwa e aera ngke I namakina anne. Ma ngkai, I a kukurei n uarongorongo nakoia tabonrorou.”

¹¹ A bati rooro n rikirake aika noria bwa ngkana a katauraoi raoi imwain te uarongorongo, a namakinna bwa a aikoa maaku riki ni karaoia. Tera ae ko kona ni karaoia bwa ko aonga n tauraoi raoi? E taku Julia ae 16 ana ririki: “I uouotii booki n au baeki n reirei, ao I kakauongo n aia iango ao aia koaua raou n reirei. Imwina I a kona n iangoa te bwai ae e na buokiia. Ngkana I tauraoi raoi, I kona ni maroro ma ngaiia n te bwai ae a na kakabwaiaaki riki iai.” E taku Makenzie ae 23 ana ririki: “Ngkana ko bwaina te akoi ao ni kakauongo raoi, ko na ataa iai te kangaanga ae a rinanona tabonrorom. I taraia raoi bwa N na bane ni wareki kaongora ibukia rooro n rikirake. N te aro anne, I a kona ni kairiia nakon te reirei teuana n te Baibara ke n te jw.org ae a na buokaki iai.” N aron ae kaotaki n aia taeka ataei akanne, ngkana ti tauraoi raoi imwain te uarongorongo ai aron ae a rangi n nim raoi i waera ara kauniwae ni kaikonaki.

12, 13. Baikara tabeua “kanoan nako ana kainikatebe aika uramwaaka” Tatan?

¹² Wareka I-Ebeto 6:16. “Te otanga ae bubura” ae uouotaki iroun te tautia n Rom e rabunaki iai mai tabon angana ni karokoa bubuaniwaena, ao e kamanoaki iai mani bwaai ni buaka ao kanoani kainikatebe.

¹³ Tabeua “kanoan nako ana kainikatebe aika uramwaaka” Tatan ake e kona ni buakaniko iai, bon taiani kewe ibukin Iehova n aron ae E aki tabeakiniko ao e aki tangiriko. E kabokorakora Ida ae tebwi ma ruaiwa ana ririki ma namakinan ae akea uaana. E taku:  “N angiin te tai, I namakinna bwa e aki kaan ma ngai Iehova ao e aki kan riki bwa Raoraou.” Tera ae e karaoia neiei ngkana e namakina aei? E taku: “E rangi ni kakorakoraaki au onimaki n taiani bobotaki. I a bon tetekateka naba ngkoa ao n aki kaekaeka, bwa n au iango akea ae e kan ongo au kaeka. Ma ngkai, I a kakatauraoi ibukini bobotaki ao I kataia n anga au kaeka uatai ke tentai. E boni kangaanga, ma I namakina te kukurei riki ngkana I anga au kaeka. Ao a rangi ni kakaungaai taari. N taai nako ngkana I oki man taiani bobotaki, I a ataia iai ae e tangirai Iehova.”

14. Tera te koaua ae kamatataaki n ana rongorongo Ida?

¹⁴ E kangai te koaua ae kakawaki ae kamatataaki n ana rongorongo Ida: Te otanga are e anganaki te tautia e titiku ni buburana, ma ara otanga ae te onimaki e kona n ririkirake n uarereke ke ni bubura. E a bon nakoira anne. (Mat. 14:31; 2Tet. 1:3) Ai kakawakira karikirakean ara onimaki!

15, 16. E kangaa n titeboo ara kantaninga ma te bwara ni buaka?

¹⁵ Wareka I-Ebeto 6:17. E karaoaki te bwara ni buaka ae e bwainna te tautia n Rom ibukini kamanoan atuna, roroana, ao ubuna. Iai bwaara ni buaka tabeua ake iai bwain uouotakia ao e kona te tautia n uouotia ni baina.

¹⁶ E kamanoaki kaburoron te tautia n te bwara ni buaka, ao ai aron naba te “kantaninga ibukin te kamaiuaki” bwa e kamanoi ara iango ao ara konabwai n iaiango raoi. (1Tet. 5:8; TaeRab. 3:21) E kateimatoaira te kantaninga bwa ti na iaiangoi ana berita te Atua ao  e buokira naba n tarai kangaanga n te aro ae riai. (TaiAre. 27:1, 14; Mwa. 24:15) Ma ngkana ti kani kamanoaki n te “bwara ni buaka,” ti riai ni katokaa i aon atura ao ti na aki uouotia i baira.

17, 18. (a) E na kangaa ni karirira Tatan bwa ti na buuta te bwara ni buaka mai atura? (b) Ti na kangaa ni kaotia bwa ti aki mwane iroun Tatan?

¹⁷ E na kangaa Tatan ni karirira bwa ti na buuta te bwara ni buaka mai atura? Iangoa te baere e karaoia nakon Iesu. E ataia raoi Tatan bwa n tokina ao e na tautaekana te botannaomata Iesu. Ma e riai n tataninga Iesu ni karokoa te tai are e baireia Iehova. Ao imwain anne, e riai ni karawawataaki ao ni mate. Ngaia are Tatan e angan Iesu te anga ae e na waekoa iai n reke te bwai are e kantaningaia. E berita Tatan bwa ngkana e taromauriaki iroun Iesu tii teuana te tai, e a kona n riki bwa te tia tautaeka n te aonnaba ngkekei naba. (Ruka 4:5-7) N aron naba anne, e ataia Tatan ae e berita Iehova bwa e na anganira baika raraoi n te waaki ae boou. Ma ti riai n tataninga, ao mangkai ni karokoa te tai anne, ti na bae n aitara ma kangaanga aika bati. Ngaia are e anganira Tatan baika ti na kaririaki iai ibukini karekeani mwengaraoira ngkai. E tangiria bwa ti na moanibwaia te kaubwai bwa ti aonga ni mwengaraoi ngkai. E kaumakira bwa ti na mwinibwaia Ana Tautaeka n Uea te Atua.—Mat. 6:31-33.

¹⁸ A bati rooro n rikirake aika Kristian aika aki mwane n aei iroun Tatan, ao ai uana naba ma Kiana ae 20 ana ririki. E taku: “I ataia ae bon tii Ana Tautaeka n Uea te Atua ae e na katoki kangaanga ni kabane.” Tera aron rotakin ana iango ao ana mwakuri neiei n ana kantaninga aei? E reitia n taku: “E buokai au kantaninga ibukin te Bwaretaiti bwa N na bita au iango ni kaineti ma tiau ibukin te karekemwane. I aki kataia ni kamanena au tarena ke korakorau ni kabane ibukini karekean te kakannato, ma I kamanena au tai ao korakorau ni beku ibukin Iehova.”

19, 20. Ti na kangaa ni karikirakea riki rabakaura ni kamanena Ana Taeka te Atua?

¹⁹ Aia kabaang tautian Rom n te tai are e korea iai ana reta Bauro, tao 20 te inti (50 te tientemita) abwakina. A rangi ni mwaatai tautia aikai ni kamanenai aia kabaang ibukina bwa a kakataneiai ni katoabong.

²⁰ E kabotaua Bauro Ana Taeka te Atua ma te kabaang ae e anganira Iehova. Ma ti riai n reireinira bwa ti na mwaatai ni kamanena ni kabwarabwarai iai ara koaua ke ni kaetii ara iango. (2Kor. 10:4, 5; 2Tim. 2:15) Ko na kangaa ni karikirakea riki rabakaum ni kamanena? E taku Sebastian ae 21 ana ririki: “I kokorea te kibu teuana mani mwakoro ni kabane ngkana I karaoa au wareware n te Baibara, ao I boboti kiibu ake I tatangiri. Ibukin anne, I a namakinna bwa I a ota riki n aron Iehova n iaiango.” E taku Daniel are taekinaki mai moa: “Ngkana I karaoa au wareware n te Baibara, I rinei kiibu ake I taku bwa a na buokaki iai aomata ake I kaitiboo ma ngaiia n te mwakuri ni minita. I a ataia bwa a kan ongora aomata ngkana a noria bwa ti ingainga n tataekin ana koaua te Baibara ao ni kabanea ara konaa ni buokiia.”

21. E aera bwa ti aki riai ni maaka Tatan ao taimonio?

²¹ E reke reireiara n aia taeka rooro n rikirake aika mwaneweaki n te kaongora aei bwa ti aki riai ni maaka Tatan ao taimonio. A boni korakora ma a aki korakora riki nakon Iehova. A na boni mate n te taina. N te tai ae e a kaan, i aan Ana Tautaeka Kristo ae Maanna Tenga te Ririki, a na kabaeaki n te aro are ai akea te mwakuri ae a kona ni karaoia, ao imwina riki a na boni kamaunaaki. (TeKao. 20:1-3, 7-10) Ti kinaa raoi te tia kairiribai nakoira, ti atai ana kunemwaan, ao te bwai ae e uaiakinna. Ti kona n tei n nene ni kaitaraa man ana ibuobuoki Iehova!