1. E aera bwa iai tabeman aika aikoa kani karaoa aia ukeuke n reirei?

E KAINNANOAKI te kakorakora ni boong aikai ibukini karekeani boon te maiu. A bati tarira aika kabanei aoa aika bati ni mwakuri ni kareketianti ibukini karekeani baike a kainnanoi aia utu. Tabeman a kabanei aoa aika bati ni katoabong ibukini mwamwanangaia nakon aia tabo ni mwakuri ao n oki. A bati naba aika a boni bekutata ni mwakuri korakora ibukini boutokaaia aia utu. N tokin te bong, a a rangi ni kua taari aika mwakuri korakora aikai! Ngaia are a bati aika aikoa kani karaoa aia ukeuke n reirei.

2. N ningai am tai ni karaoa am ukeuke n reirei?

² Ma ti bon riai ni karekea ara tai n ukeuke n reirei raoi man Ana Taeka te Atua ao booki ni Kristian. Ti kona iai ni karekea ara iraorao ma Iehova ao e boboto naba iai rekeni maiura ae akea tokina! (1Tim. 4:15) Tabeman a utimwaaka ni katoabong ni karaoa aia ukeuke n reirei kioina ngkai akea te karongoa iai, ao e marurung raoi aia iango imwini matuia n te tairiki. Tabeman a kabanea tabeua te miniti n te tairiki ngkana akea tabeia ni karaoa aia ukeuke n reirei man te Baibara ao booki tabeua.

3-4. Baikara bitaki aika a tia ni karaoaki ni kaineti ma mwaitini baika katauraoaki ibukira, ao bukin tera?

³ Ko bae ni kakoauaa bwa e kakawaki karekean te tai ibukin te ukeuke n reirei. Ma tera ae ti na ukeuke n reirei iai? Ko bae ni kangai: ‘A a rangi ni bati baika a na warekaki, ao I a aki kona ni kabanei ni wareki.’ Tabeman taari a kona ni wareki booki ni kabane ao ni mataku n taamnei ni kabane, ma a bati naba aika e kangaanga irouia anne. E ataa aei te  Rabwata n Tautaeka. Ibukin anne, e a kanakoaki te kaetieti n taai aika tibwa nako ibukini kauarerekeani mwaitini baika boreetiaki ao ake n te intanete.

⁴ N te katoto, ti aikoa boreetia te boki ae te Yearbook of Jehovah’s Witnesses, kioina ngkai a bati rongorongo aika kaunganano aika tauraoi n te jw.org^® ao ni kanoan Ana Kanakobwanaa JW^® ni katoa namwakaina. E a boreetiaki ngkai te Taua-n-Tantani ao te Taratara! ake maekatin ibukia aomata nako tii tenua te tai n te ririki. A aki karaoaki bitaki aikai bwa e aonga ni bati riki ara tai ibukini baika akea irekerekeia ma ara taromauri. Ma a karaoaki bwa ti aonga ni kaatuui riki iangoani “bwaai aika kakawaki riki.” (IBir. 1:10) Ti na maroroakina ngkai arora ni moanibwai baika kakawaki riki, ao arora ni kona ni kakabwaiaaki man ara ukeuke n reirei n te Baibara.

5-6. Baikara baika katauraoaki aika ti riai n ukeuke n reirei iai?

⁵ Tera ae ti riai moa n ukeuke n reirei iai? E bon riai n reke ara tai n ukeuke n Ana Taeka te Atua ni katoabong. E a kauarerekeaki mwaitin te wareware n te Baibara n te wiki n te ekaretia bwa e aonga ni bati riki ara tai ni kananoa ara iango n te baere ti warekia ao ni karaoa riki ara kakaae iai. Tiara bwa ti na aki tii wareki kiibu akanne ma ti na kariaia ana taeka te Baibara bwa e na ringi nanora ao ni kaanira riki ma Iehova.​—TaiAre. 19:14.

⁶ Tera riki ae ti riai n ukeuke n reirei iai? Ti bon riai ni katauraoi raoi imwain te Reirei n te Taua-n-Tantani ao te Reirei n te Baibara n te Ekaretia n ikotaki naba ma kanoan te botaki n te wiki. Ti riai naba ni wareki kanoan taian Taua-n-Tantani ao te Taratara!

7. E na bwara nanora ngkana ti aki kona ni wareki ke ni mataku ni bwaai ni kabane ake n te jw.org ao n Ana Kanakobwanaa JW?

⁷ Ko kona ni kangai: ‘E tikiraoi, ma tera aron ake n te jw.org ao n Ana Kanakobwanaa JW? Ai rawatara naba!’ Iangoa te katoto aei: A tauraoi amwarake aika bati aika kakaokoro i aon te taibora n te tabo n amwarake teuana. A aki kona ni katoong ni kabane naake a roko bwa a na amwarake. Ngaia are a a tii rinei naba tabeua mai iai. N aron naba anne, ngkana ko aki kona ni wareki ke ni mataku ni bwaai ni kabane aika katauraoaki ibukira n te intanete, tai kabwaraa nanom. Wareware ke taamnei n aron am konaa. Ti na maroroakina ngkai te bwai ae irekereke ma te ukeuke n reirei ao arora ni karekea kakabwaiaara iai.

8. Baikara mwaneka aika ti na karaoi ngkana ti katauraoa ara Taua-n-Tantani, ao ti na kangaa ni kakabwaiaaki iai?

⁸ E kainnanoaki n te ukeuke n reirei te teimatoa ni wareware ao kananoan te iango iai. Tiaki nanona bwa e a tii warekaki naba te kaongora ao ni kanikinaeaki te reke. N te katoto, ngkana ko katauraoa am Taua-n-Tantani ibukin te Reirei, wareka moa kanoana are oti ni moan te kaongora. Imwina, wareka ao iangoa atun te kaongora, n ikotaki naba ma atuni mwakorona nako ao titiraki ni kauring. Warekia raoi n aki ienikuri. Iaiangoa te boto n iango are taekinaki ni katoaa moan te barakirabe. E na buokiko n ataa te reirei ae maroroakinaki n te barakirabe anne. Ngkana ko wareka te kaongora, iangoi irekerekeni barakirabe nako ma atuni mwakorona nako ao  irekerekeia ma te boto n iango. Korei taeka aika ko aki ota iai ao baika ko kani karaoa riki iai am kakaae.

9. (a) E aera bwa ngkana ti katauraoa ara Taua-n-Tantani, ti riai ni wareki kiibu ake iai ao n te aro raa? (b) Ni kaineti ma Iotua 1:​8, tera ae ti na karaoia irarikini warekani kiibu?

⁹ Te Reirei n Te Taua-n-Tantani bon te ukeuke n reirei n te Baibara. Ngaia are rinanoi kiibu ake a kaotaki iai, moarara riki kiibu ake a na warekaki n tain rinanoakina n te ekaretia. Iaiangoi taeka ao kibuntaeka aika kakawaki ni kiibu akanne aika boutokaa te boto n iango n te barakirabe. Irarikin anne, karekea am tai ni kananoa am iango ni kiibu ake ko wareki, ao iangoia bwa ko na kangaa ni maiuakin.​—Wareka Iotua 1:8.

10. Ni kaineti ma Ebera 5:​14, e aera bwa a riai kaaro ni karekea aia tai n aia taromauri n utu n reireinia natiia aron te ukeuke n reirei ao te kakaae?

¹⁰ Ni koauana, a tangiria kaaro bwa e na kaunga irouia natiia aia Taromauri n Utu ae katoa wiki. E ngae ngke a aki toki kaaro n iangoa te bwai ae a na karaoia n aia taromauri n utu, ma a na aki iangoia bwa a riai ni karaoi ni katoa wiki baika okoro ke a kaunga. E kakawaki naba reiakinaia ataei aron te ukeuke n reirei, irarikini matakuakinani kanoan Ana Kanakobwanaa JW ae katoa namwakaina, ke te bwai riki teuana n aroni katean tein ana aake Noa. A riai n reiakinaki aroia ni katauraoi imwaini bobotaki n te ekaretia, ke aroia ni karaoa aia kakaae ibukin te titiraki teuana ae a boo ma ngaia n aia tabo n reirei. (Wareka Ebera 5:14.) Ngkana a karekea aia tai ni mwengaia ni katauraoi baike a na reiakinaki, a na kona n ota riki ni baike a rinanoaki ni bobotaki n te ekaretia, n ruunga, ao bwabwaro, e ngae ngke akea te taamnei. Ni koauana, maanin te ukeuke n reirei e na boboto i aon aia ririki ataei ao aroaroia.

11. E aera bwa e kakawaki reireinaia ara reirei n te Baibara aron te ukeuke n reirei i bon irouia ae uaana riki?

¹¹ A riai naba aomata aika ti reirei ma ngaiia n te Baibara n reireinia aron te ukeuke n reirei. Ngkai a a tibwa reirei ti kukurei n noriia ngkana a katauraoi aia reke imwain aia reirei n te Baibara ke bobotaki n te ekaretia. Ma ti riai n reireinia aron te kakaae ao te ukeuke n reirei ae uaana riki. N te aro anne, ngkana a boo ma kangaanga a aki waekoa n ukera buokaia mairouia kaain te ekaretia, ma a ataa aroia ni karekea te reirei ni kairiri ae manena mani karaoan aia kakaae n ara boki.

12. Baikara tiia aika ti kona ni katei ngkana ti karaoa ara ukeuke n reirei?

¹² Ngkana ko aki taatangira te ukeuke n reirei, ko bae n iangoia bwa ko aki kona n unga iai. Ma ko boni kona n unga iai. Ko kona ni moana am ukeuke n reirei n te tai moa ae uarereke ao teutana imwin teutana ko a kamaanna riki. Iaiangoa tiam n am ukeuke n reirei. Ni koauana, tiara ae moan te kakawaki bwa ti na kaaniaki riki ma Iehova. Ma tiara ae ti kona n uaiakinna moa boni kaekaan ana titiraki temanna ke karaoan ara kakaae i aon te kangaanga ae ti rinanona.

13. (a) Taekin aanga ake e kona iai te roro n rikirake n tei ibukin te koaua n ana tabo n reirei. (b) Ti na kangaa ni maiuakina te reirei ni kairiri n I-Korote 4:6?

¹³ N te katoto, te roro n rikirake ngkoe ae ko reirei? A bae raom n reirei ni kakoauaa te ewarutin, ae te reirei ae a riki bwaai i bon irouia. Ko kani boutokaa ana reirei te Baibara ma tao ko iangoia bwa ko aki konaa. Ngaia are e a reke bwa kanoan am ukeuke n reirei! Tiam ni karaoan anne bwa (1) e na kamatoaa am koaua bwa te Atua bon te tia karikii bwaai ni kabane ao (2) ko na karikirakea riki rabakaum n tei ibukin te koaua. (IRom 1:20; 1Bet. 3:15) Ko bae n titirakiniko moa ni kangai: ‘Baikara aia koaua raou n reirei ake a boutokaa iai te ewarutin?’ Karaoa raoi am kakaae ni baika katauraoaki n ara botaki. E kona n aki kangaanga kateani bukin am koaua n aron are ko iangoia. A kakoauaa te ewarutin angia aomata ibukina bwa naake a tuangia bwa e koaua te reirei aei, bon aomata aika a karineia. Ngkana e reke teuana ke uoua te bwai ni kakoaua ae ko kona ni maroroakinna, ko a kona ni buoka temanna ae kan reiakina raoi taekan te koaua.​—Wareka I-Korote 4:6.

14-16. (a) Ko na kangaa n ataa riki bokin te Baibara ae ko aki ataa raoi taekana? (b) Ni kamanenaani kiibu aika kaotaki, kabwarabwaraa bwa ko na kangaa n ataa riki kanoan te boki ae Amota. (Nora naba te bwaoki ae “ Kamaiua Am Wareware n te Baibara!”)

¹⁴ Iangoia bwa aongkoa e nang rinanoaki n te botaki n te ekaretia, teuana mai buakon taetae ni burabeti n te Baibara aika uarereke riki ae ko aki ataa raoi taekana. Te moani mwaneka, kaingaingaa nanom ni kan ataa riki te baere e koreia te burabeti ane korea te boki anne. Ma ko na kangaa ni karaoia?

¹⁵ Titirakiniko moa ni kangai: ‘Tera ae I ataia ibukin te tia korea te boki aei? Antai ngaia, e maeka ia, ao tera ana mwakuri?’ Ngkana ti a ataa riki rongorongona, ti a kona iai n ota bwa e aera ngkai e kabonganai aeka n taeka tabeua ke kaikonaki. Ngkana ko wareka te Baibara, kakaaei taeka aika a na buokiko n ataa riki aroaron te tia koreia.

¹⁶ Ko na noria naba bwa e ibuobuoki ataakin te tai ae koreaki iai te boki anne. Ko kona ni karaoa anne ngkana ko nakon te atu ae “Taibora Ibukini Bokin te Baibara” mai buki n Te Baibara ae Tabu​—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou. Ko kona naba n nora te taibora ibukia burabeti ao ueea n te Bukinibaa A6. Ngkana bokin te Baibara ae ko ukeuke n reirei iai bon te taetae ni burabeti, e raoiroi bwa ko na atai aroni maiuia aomata n te tai are e koreaki iai. Baikara aroaro ke waaki aika bubuaka ake e kantaningaia te burabeti bwa e na kaetii? Antai aika maiu n ana tai te burabeti anne? Ngkana ko na ataa raoi bwaninin te rongorongo, ko na ukeuke ni booki riki tabeua  man te Baibara. N te katoto, ngkana ko na atai raoi baika riki n ana bong te burabeti ae Amota, ko na buokaki ngkana ko nenera kanoan te boki ae 2 Uea ao 2 Rongorongo, ake a mena n te toma ni kibu n Amota 1:1. Ko kona naba n rinanon ana koroboki Otea, ae bae ni maiu naba n ana tai Amota. A kona n ibuobuoki baikai ni kaotako riki bwa tera aron te maiu n ana tai Amota.​—2Uea 14:​25-28; 2Rong. 26:​1-15; Otea 1:​1-11; Amota 1:1.

17-18. Ni kaineti ma katoto n te barakirabe ke bon am katoto, taekina kaungan te ukeuke n reirei n te Baibara ngkana ko neneri rongorongo naba aika uarereke.

¹⁷ Ngkana ti wareka te Baibara e riai n ingainga nanora ni kan reiakina ae bati riki. N te katoto, aongkoa ko wareka te taetae ni burabeti n Tekaria mwakoro 12, ae e taetae ni burabetina maten te Mesia. (Tek. 12:10) Ngke ko roko ni kibuna 12, e taekinaki iai bwa e na korakora nanokawakia “te utu are ni batan Natan” ni maten te Mesia. N oneani mwin are ko tarariaoi taeka akanne, ko tei moa ao ko titirakiniko ni kangai: ‘Tera irekerekeni batan Natan ma te Mesia? E na reke riki ia rongorongona?’ Ko a karaoa ngkanne am kakaae n aron te tia kareke rongorongo. E kairiko te toma ni kibu nakon 2 Tamuera 5:​13, 14, ike ko a ataia iai bwa Natan bon natin naba te Uea ae Tawita. Te kauoua n toma ni kibu ae Ruka 3:​23, 31, e kaotaki iai bwa Iesu boni kanoan Natan mairouni Maria. (Nora Te Taua-n-Tantani, Aokati 2017, i. 32, bar. 4) E a ingainga riki nanom! Ko ataia ae e a kaman taekinaki Iesu bwa e na riki man te kanoa are Tawita. (Mat. 22:42) Ma iai natin Tawita mwaane aika 20 tabun. E aki ngkanne kamimi ngkai e kaotia Tekaria  bwa a na tanginiwenei kaaini batan Natan ni maten Iesu?

¹⁸ Iangoa riki te katoto aei. Ni moani mwakoron Ruka, ti wareka iai taekan te anera ae Kabiriera ngke e kawara Maria ao n taekina te nati te mwaane are e na bungia neiei. E taku: “E na kakannato ao e na aranaki bwa Natin Teuare Moan te Rietata, ao Iehova ae te Atua e na anganna ana kaintokanuea tamana are Tawita, ao e na tautaeka bwa te Uea i aon te utu are Iakoba n aki toki.” (Ruka 1:​32, 33) Tao ti bae ni kaatuua ara iango ni moan iteran ana rongorongo Kabiriera, are e na aranaki Iesu bwa “Natin Teuare Moan te Rietata.” Ma e taetae ni burabetinna naba Kabiriera bwa e na “tautaeka bwa te Uea” Iesu. Ngaia are ti kona n iangoia bwa tera ana iango Maria n ana rongorongo Kabiriera. Iroun neiei, e nanonna Kabiriera bwa e nang tautaeka i Iteraera Iesu n onea mwin te Uea ae Erote ke temanna irouia naake a na ruamwina? Ngkana arona bwa e a riki bwa te uea Iesu, e nang riki Maria bwa te ueannaine, ao a nang maeka ana utu n te baareti. Ma e aki kaotaki n te Baibara bwa e taekina anne Maria nakoni Kabiriera. E aki naba taekinaki bwa e bubutii Maria nnena ae rine n te Tautaeka n Uea, n aroia taan rimwin Iesu ake uoman. (Mat. 20:​20-23) Man te rongorongo ae uarereke aei, ti a kakoauaa riki iai bwa bon te aine ae rangi n nanorinano Maria!

19-20. Ni kaineti ma Iakobo 1:​22-25 ao 4:​8, tera tiara ngkana ti karaoa ara ukeuke n reirei?

¹⁹ Ti bia ururingnga ae ngkana ti ukeuke n reirei n Ana Taeka te Atua ao ara boki ni Kristian, tiara ae kakawaki iai bwa ti na kaaniaki riki ma Iehova. Ti kan noria bwa tera ‘aron taraakira’ ao baikara bitaki aika ti na karaoi ibukini kakukureian te Atua. (Wareka Iakobo 1:​22-25; 4:8.) Imwaini moanakin ara ukeuke n reirei, ti riai ni katoatai ni butiia Iehova taamneina. Ti na butiia buokara bwa ti aonga ni kakabwaiaaki raoi man te baere ti ukeuke iai ao n atai bitaki aika ti riai ni karaoi.

²⁰ Ti bia bane ni katotonga ana toro te Atua are e taekinna te tia areru ni kangai: “E rangi ni kimwareirei n ana tua Iehova, ao e wareware n Ana tua ni karauraua bwanaana ni ngaina ao ni bong. . . . A na nakoraoi bwaai nako aika e karaoi.”​—TaiAre. 1:​2, 3.