1-2. (a) Ni kaineti ma I-Ebeto 6:​16, e aera bwa ti kainnanoa te “otanga ae bubura ae te onimaki”? (b) Baikara titiraki aika ti na rinanoi?

IAI am “otanga ae bubura ae te onimaki”? (Wareka I-Ebeto 6:16.) E boni bae n iai. N aron te otanga ae bubura ni kamanoi angiini bwain te rabwata, e kamanoko naba am onimaki man te wene ni bure, te iowawa, ao baike e ribai te Atua n te waaki ae buakaka ae ngkai.

² Ma ti a maeka ngkai ni “kabaneani boong,” ao e na bon teimatoa ni kataaki ara onimaki. (2Tim. 3:1) Ko na kangaa n tuoa am otanga ae te onimaki bwa e aonga n teimatoa korakorana? Ao ko na kangaa n teimatoa n taua raoi am otanga? Ti na rinanoi kaekaan titiraki akanne.

3. Tera ae a kakaraoia tautia nakon aia otanga, ao bukin tera?

³ N taai ake a karakinaki n te Baibara, n angiin te tai ao e rabunaki aia otanga tautia n te kunniman. A kakabira aia otanga tautia bwa e aonga n teimatoa raoiroin te kunniman ao n aki raraa bwaina ake taiani biti. Ngkana e noria te tautia bwa iai uruakin ana otanga, e taraia raoi bwa e na karaoaki bwa e aonga n tauraoi imwain te buaka are imwina. E kangaa n irekereke te katoto anne ma am onimaki?

4. E aera bwa ko riai n tutuoa am otanga ae te onimaki, ao n te aro raa?

⁴ N aroia tautia rimoa, ko riai ni katoatai n tuoa ao ni kateimatoa raoiroin am otanga ae te onimaki bwa ko aonga n tauraoi n taai nako imwain te buaka. Ngkai Kristian ngaira, ti ira te buaka n te onimaki ao aiara taamnei aika buakaka.  (IEbe. 6:​10-12) Akea ae kona ni kateimatoa raoiroin am otanga ibukim. Ko na kangaa n ataia bwa ko a tauraoi ni kaaitarai kataaki? Te moan, ko riai n tataroa ana ibuobuoki te Atua. Imwina ko riai ni kamanena Ana Taeka te Atua bwa ko aonga n ataia bwa tera ana iango ibukim. (Ebera 4:12) E taku te Baibara: “Onimakina Iehova ma nanom ni kabane, ao tai onimakina oin am ataibwai.” (TaeRab. 3:​5, 6) Ni kaineti ma anne, e aera bwa ko aki rinanoi am motinnano ake ko karaoi n taai aika tibwa nako? N te katoto, ko a tia ni kaaitara ma te kangaanga n te mwane? Ko uringa iai ana berita Iehova n Ebera 13:5 are kangai: “N na bon aki kaakiko ao N na bon aki kitaniko”? Ko kakoauaa man te berita anne bwa e na boni buokiko Iehova? Ngkana ngaia anne, e oti raoi bwa ko kateimatoa raoiroin am otanga ae te onimaki.

5. Tera ae ko na bae n noria ngkana ko tuoa am onimaki?

⁵ Ko na bae ni mimi n te bae ko na noria ngkana ko tuoa raoi am onimaki. Ko bae n nori mamaaram tabeua aika ko aki atai. N te katoto, ko kona n noria ae a a uruana am onimaki te raraoma ae aki riai, rongorongo aika kewe, ao te bwarannano. Ngkana e riki anne, ko na kangaa ni kamanoa am onimaki bwa e na aki manga rotakibuaka riki?

6. Baikara katoto tabeua ibukin te raraoma ae riai?

⁶ E raoiroi raraomaeakinani bwaai tabeua. N te katoto, e raoiroi bwa ti na raraomaeakina arora ni kakukureia Iehova ao Iesu. (1Kor. 7:32) Ngkana ti karaoa te bure ae kakaiaki, ti raraomaeakina arora ni kaoka ara iraorao ma te Atua. (TaiAre. 38:18) Ti raraomaeakina naba arora ni kakukureia buura ao n tabeakinia kaain ara utu ma raora n te onimaki.​—1Kor. 7:33; 2Kor. 11:28.

7. Ni kaineti ma Taeka N Rabakau 29:​25, e aera bwa ti aki riai ni maakuia aomata?

⁷ N te itera are teuana, te raraoma ae aki riai e kona n uruana ara onimaki. N te katoto, ti kona n raraoma n taai nako ibukini karekeani kanara ae tau ao karabaara. (Mat. 6:​31, 32) Ibukini katokan raraomara anne, ti a kona ni kaatuua ara iango i aoni karekean te kaubwai. Ti a kona naba ni karikirakea tangiran te mwane. Ngkana ti kariaia rikin anne, e na mamaara onimakinan Iehova iroura, ao e na rotakibuaka ara iraorao ma ngaia. (Mareko 4:19; 1Tim. 6:10) Ke ti kona ni manga taonakinako n te raraoma riki teuana ae aki riai, ae kani kakukureiaia aomata. Ti a kona iai ni maaka riki te kakanikoaki ke te bwainikirinaki irouia aomata, nakoni maakakin ae ti na aki kakukureia Iehova. Ibukini kamanoara man anne, ti riai ni butiia Iehova bwa e na anganira te onimaki ao te ninikoria ae ti kainnanoia ibukini kaitaraan anne.​—Wareka Taeka N Rabakau 29:25; Ruka 17:5.

8. Tera arora ae riai nakon rongorongo aika kewe?

⁸ Tatan ae “taman te kewe,” e kamanenaia aomata ake a mena i aani mwaakana, bwa a na kabutiinako keewe ibukin Iehova ao raora n te onimaki. (Ioa. 8:44) N te katoto, a taekini keewe taan tannako man te koaua ao ni kabwaouai rongorongo aika koaua ibukin ana botaki Iehova, rinanon atureti n te intanete, te terewitin, ao waaki ni kanakorongorongo riki tabeua. Keewe akanne boni kanoan naba ana “kainikatebe aika uramwaaka” Tatan. (IEbe. 6:16) Tera arora ngkana ti aitara ma keewe akanne? Ti na rawa n ongoraei! Bukin tera? Ibukina bwa ti onimakina Iehova ao ti onimakinia tarira. Ti na bon rarawa n reitaki naba  teutana ma taan tannako man te koaua. Ti aki kariaia temanna ke te bwai teuana, n ikotaki ma kiriuriun nanora, bwa e na kairira bwa ti na kaborabakau ma ngaiia.

9. Tera aron rotakira n te bwarannano?

⁹ E kona te bwarannano ni kamamaraa ara onimaki. Ti aki riai n tarariaoi ara kangaanga. Ngkana ti kataia ni karaoa anne, ti kaotia iai bwa ti aki tabe ma ruanikain arora. N tabetai, ti kona n namakina te bwarannano. Ma ti aki riai ni kariaia ara kangaanga bwa e na taonakinako iai ara iango. Ngkana e riki anne, ti a kona ni mwaninga taekan te kantaninga ae tamaroa are e anganira Iehova. (TeKao. 21:​3, 4) E kona te bwarannano ni kakerikaaka korakorara ao ni kairira bwa ti nang aki beku ibukin Iehova. (TaeRab. 24:10) Ma e aki riai n riki anne nakoira.

10. Tera reireiam n ana reta te tari te aine temanna?

¹⁰ Iangoa aron te tari te aine temanna n te United States ni kateimatoa ana onimaki ngke e tabeakina buuna ae kakaiaki aorakina. E taku n ana reta nakoni kautun ara botaki: “N tabetai, e rangi ni karawawata ao ni kabwaranano te bae ti rinanona, ma e nene ara kantaninga. E rangi n anaaki nanou n te reirei ae ti kakarekea ibukini kakorakoraan ara onimaki ao kaungaakira. Ti rangi ni kainnanoa te reirei ni kairiri ao te kaungaunga aei. E kateimatoaira ao e buokira n nanomwaaka i aani kataaki ake e kamamaaraira iai Tatan.” Ti noria n ana taeka te tari aei bwa ti boni kona n tokanikai i aon te bwarannano! N te aro raa? Iangoi am kangaanga bwa kataakim iroun Tatan. Kakoauaa ae Iehova bon Nibwan te kabebetenano. Ao kakaitau n amwarake n taamnei ake e kakatauraoi.

11. Ibukin tuoan raoiroin ara onimaki, baikara titiraki ake ti na titirakinira iai?

¹¹ Ko nori itera tabeua n am otanga ae te onimaki ae kainnanoa katamaroaana riki? N namwakaina aika nako, ko a tia n tokanikai i aon te tabeaianga ae aki riai? Ko rarawa n ongora irouia taan tannako man te koaua ao ni kaborabakau ma ngaiia ibukini keewe ake a kabutiinako? Ko a tia n tokanikai i aon te bwarannano? Ngkana ngaia  anne, e teimatoa raoiroin am onimaki. Ma ti riai n taratara raoi ibukina bwa iai riki ana bwai ni buaka Tatan i rarikin rongorongo aika kewe. Ti na rinanon teuana mai iai.

12. Tera ae kona n riki n te kanibwaibwai?

¹² E kona te kanibwaibwai ni katikiiranako ao ni kairira bwa ti na aki tabeakina ara otanga ae te onimaki. E taku te abotoro Bauro: “Akea te aomata ae mwakuri bwa te tautia ae e katabetabea ni waaki ni bitineti aika akea irekerekeia ma ana mwakuri n tautia, bwa e aonga ni kakukureia teuare karina arana bwa te tautia.” (2Tim. 2:4) A bon aki kariaiakaki tautian Rom bwa a na irekereke ma te mwakuri riki teuana. Tera ae kona n riki ngkana e aki ongeaba n te kaetieti anne te tautia?

13. E aera bwa e aki riai te tautia n irekereke ma te waaki ni bitineti?

¹³ Iangoa te bwai ae riki aei. A uti ni kataneiai tautia tabeman ma aia kabaang ma e bua raoia temanna. E nakon te kaawa raoia anne bwa e na kaboonakoi amwarake. N te tairiki, a kabanea aia tai tautia akanne n tuoi aia bwai ni buaka ao n taima aia kabaang. Ma teuare iai ana bitineti e tabetabe ni katauraoi ana bwai ni boobwai ibukin te bong are imwina. N te ingabong are imwina, a a rina naba n niniaki iroun aiaia. Te tautia raa ae e na tauraoi ni buaka ao ni kakukureia te mataniwi n te taanga ni buaka? Ao antai ae ko tangiria bwa raom ni buaka, te tautia are tatauraoi ke are e katikakinako ana iango?

14. Ngkai ana tautia Kristo ngaira, tera ae kakawaki iroura?

¹⁴ N aroia tautia aika tatauraoi, ti aki katikakinako man tiara ae kakawaki ae kakukureiaia ara Mataniwi aika Iehova ao Kristo. Ti iangoa anne bwa e kakawaki riki nakoni baika ti kona ni karekei n ana aonnaba Tatan. Ti taraia raoi bwa iai ara tai ao korakorara ibukin ara beku iroun Iehova ao kateimatoaan raoiroin ara otanga ae te onimaki, ao nikiran ara bwai ni buaka n te onimaki ake tabeua.

15. Tera te taeka ni kauring ae e anganira Bauro, ao bukin tera?

 ¹⁵ Ti riai n teimatoa n taratara raoi! Bukin tera? E anga te taeka ni kauring te abotoro Bauro bwa “akana uaiakina te kani kaubwai” a na “kairakinako iai man te onimaki.” (1Tim. 6:​9, 10) Te taeka ae “kairakinako” e kaotaki iai bwa e kona ni katikakinako ara iango ngkana ti kataia ni karekei baika ti aki kainnanoi. Ti a kona iai ni karikirakea i nanora “bwaruani baika nanobaba ma ni kaikoaki.” N oneani mwin ae ti na karikirakea i nanora anne, ti riai n uringnga ae bon ana bwai ni buaka Tatan ibukini kamamaraan ara onimaki.

16. Ni kaineti ma te rongorongo are ni Mareko 10:​17-22, baikara titiraki aika ti riai n iaiangoi?

¹⁶ Iangoia bwa iai ara mwane ibukini kabooani baika bati. Ti karaoa ae bure ngkana ti kabooi baika ti tangiri aika ti bon aki kainnanoi? Tiaki ngaia anne. Ma iangoi titiraki aikai: E ngae ngkana ti kona ni kabooa te bwai teuana, ma te koaua bwa iai ara tai ao korakorara ibukini kamanenaana ao kateimatoaan raoiroina? Ke e a kona naba ni moanna n riao tangiran ara bwai iroura? E kona tangiran ara bwai ni kairira bwa ti na kakairi iroun teuare aki butimwaea ana kakao Iesu ni kaineti ma karababaan riki ana beku ibukin te Atua?  (Wareka Mareko 10:​17-22.) Ai tamaroara riki ngkana ti kabebetei maiura ao ni kabanei ara tai ao korakorara ibukini karaoan nanon te Atua!

17. Tera ae ti aki riai ni mwaninga?

¹⁷ Ti aki riai ni mwaninga ae ti ira te buaka ao ti riai n tatauraoi ni katoabong. (TeKao. 12:17) A aki kona tarira n te onimaki n uouota ara otanga ae te onimaki ibukira. Boni ngaira ae ti riai n teimatoa n taua raoi.

18. E aera ngkai a teimatoa n taua raoi aia otanga tautia n taai ake rimoa?

¹⁸ N taai ake rimoa, e reke karinean te tautia man ninikoriana n te buaka. Ma e na boni kamaamaeaki ngkana e okira mwengana ao akea ana otanga. E korea aei te tia korea rongorongon rimoa mai Rom ae Tacitus: “Bon te bwai ni kabwainrang iroun te tautia katukan ana otanga.” Anne bukina teuana ae a taraia raoi tautia bwa a na teimatoa n taua raoi aia otanga.

19. Ti na kangaa n teimatoa n taua raoi ara otanga ae te onimaki?

¹⁹ Ti teimatoa n taua raoi ara otanga ae te onimaki ngkana ti katoatai n irii bobotaki ni Kristian, ao n tataekina aran Iehova ma ana Tautaeka n Uea nakoia aomata. (Ebera 10:​23-25) Irarikina, ti wawareka Ana Taeka te Atua ni katoabong ao n irianna n te tataro, ao ni maiuakin reirei ni kairiri ma kaetieti ake iai ni bwaai nako ake ti karaoi. (2Tim. 3:​16, 17) Ngaia are akea te bwai ni buaka ae e kamanena Tatan n ekiranako, ae ti na teimatoa n rotakibuaka iai. (Ita. 54:17) E na boni kamanoira ara “otanga ae bubura ae te onimaki.” Ti na bon tei n nene ma tarira n te onimaki. Ti na bon tokanikai n ara buaka ni katoabong. Ao ae kakawaki riki, ti na bon tei n ana itera Iesu ngkana e a tokanikai ni buakana Tatan ma ana aomata.​—TeKao. 17:14; 20:10.