1-2. Tera te anga ae te kabanea n tamaroa ibukini warekan te Baibara ao te ukeuke n reirei iai? Taekina te katoto.

 IANGOIA bwa ko nang kabooa am auti. Tera ae ko kan noria moa imwaini karaoan am motinnano? Tii taamneini moan te auti anne? Ko boni bae ni kan nora te auti anne ni matam bwa ko aonga n ririaki ni katobibia, n rinnako iai ao n tuoi ni kabane ruuna, ao bwain te auti ni kabane. Ko bae n tangiria naba ni kan nenera raoi taamnein te auti anne bwa ko aonga n ataa raoi aroni kateana. E teretere raoi bwa ko kan nori bwain rabwatan te auti ni kabane ae ko na kabooa.

² Ti kona ni karaoa ae aron naba anne ngkana ti wareware ao n ukeuke n te Baibara. E kabotaua te rongorongo ae n te Baibara te tia kororongorongo temanna ma te “kateitei ae bubura ao n rangi n rietata ae matoatoa aana.” Ngaia are ti na kangaa ni karekea otara raoi ni bwaai ni kabane ake n te Baibara? Ngkana ko a tii warekia nako naba, ko kona n tii reiakini koaua aika bebete ae taekani “moan rongorongo ake mairoun te Atua.” (Ebera 5:12) Ma n aron ae ko riai n rinnako n te auti bwa ko aonga n ataa raoi arona, ko riai naba n ukeuke raoi n te Baibara bwa ko aonga n ota raoi iai. Te anga ae tamaroa ibukin ukeran te Baibara boni kakaaean ae a kangaa n irekereke rongorongo aika kakaokoro ake iai. Tai tii kataia ni kaotako bwa baikara koaua aika ko kakoauai, ma kataia naba n ota bwa bukin tera ngkai ko kakoauai.

3. Tera te bwai are e kaumakiia iai Kristian te abotoro Bauro bwa a na karaoia, ao bukin tera? (I-Ebeto 3:14-19)

³ Ngkana ti na ota raoi ni kanoan te Baibara ni kabane, ti riai n reiakini koaua aika nano ake iai. E kaumakiia Kristian te abotoro Bauro bwa a na ukeuke n reirei raoi n te Baibara bwa a aonga ni “mataata raoi . . . n raababan ao n abwakin ao n rietan ao n nanon” te koaua. Ao ngkanne ane a nang ‘kateimatoaaki  ma ni kaneneaki wakaaia’ n aia onimaki. (Wareka I-Ebeto 3:14-19.) Ti riai ni karaoa naba anne. Ti na nora arora n reiakina Ana Taeka te Atua bwa ti aonga ni karekea otara ae tabwanin raoi.

4. Tera ae ti kona ni karaoia bwa ti aonga ni kaanira riki ma Iehova? Anga katoto.

⁴ Ngkai Kristian ngaira, e aki riai n rau nanora n otara i aon tii moan reirei man te Baibara. Man ana ibuobuoki taamnein te Atua ae raoiroi, ti a ingainga n reiakin “ana bwai naba te Atua aika nano.” (1Kor. 2:9, 10) E aera ko aki moana am ukeuke n reirei i aon te bwai teuana ae e na kaaniko riki iai ma Iehova? N te katoto, ko kona n reiakina arona ni kaotiota ana tangira nakoia ana toro ake rimoa ao e kangaa n oti man anne bwa e bon tangiriko naba. Ko kona n ukeuke i aon ana babaire Iehova ibukin taromauriana irouia I-Iteraera ao ni kabotaua ma te babaire ibukia Kristian n ara bong aikai. Ke tao ko kona ni karaoa am ukeuke ae nano i aon taetae ni burabeti ake e kakororaoi Iesu ni maiuna ao n ana mwakuri ni minita i aon te aba.

5. Iai te reirei teuana ae ko kani karaoa am ukeuke n reirei iai?

⁵ A titirakinaki tabeman ake a taningamarau n reiakina te Baibara bwa baikara baika nano aika a kan neneri n Ana Taeka te Atua. Tabeua aia kaeka akana karinanaki n te bwaoki ae “ Atun Reirei Ibukin Am Ukeuke n Reirei i Bon Iroum.” Ko na rangi ni kimwareirei n am ukeuke i aoni baikai ma kabonganaan te Watch Tower Publications Index ke te Research Guide for Jehovah’s Witnesses. Karaoan te ukeuke n reirei ae nano n te Baibara e kona ni kakorakoraa am onimaki ao ni buokiko bwa e na “reke iroum ataakin te Atua.” (TaeRab. 2:4, 5) Ti na kaatuua iangoan ngkai tabeua koaua aika nano man te Baibara aika ti kona n reiakin.

6. (a) Tera kaokoron te babaire ao te kantaninga? (b) E aera bwa e kona n taekinaki ae ‘akea tokin’ ana kantaninga Iehova ibukia aomata ao te aonnaba? (I-Ebeto 3:11)

⁶ N te katoto, iangoa te bae e taekinaki n te Baibara ibukin ana kantaninga te Atua. Iai kaokoron te babaire ma te kantaninga. Te  babaire kaanga ai aron te kawai ae tii teuana ae kona ni kairiko nakon te tabo are ko kan nako iai. Ma e kona n aki nakoraoi te babaire anne ngkana iai te bwai ae tutuki i nanon te kawai anne. Ni kaitaraan anne, ti kona ni kabotaua te kantaninga ma te tabo are ti kan roko iai. Ti ataa raoi te tabo ae ti kan nako iai, ma ti kona n toui kawai aika kakaokoro bwa ti aonga n roko iai. Ngkana e bono kawaira teuana, ti kona n toua te kawai riki teuana. Ti kakaitau bwa e a tia Iehova teutana imwin teutana ni kaota ana “kantaninga ae akea tokina” n te Baibara. (IEbe. 3:11) E kona Iehova n rinei kawai aika kakaokoro ni kakororaoa iai ana kantaninga ibukina bwa “e kaangaraoi bwaai nako . . . ibukin ana kantaninga.” (TaeRab. 16:4) Ao a na teimatoa n aki toki mwini baika e karaoi Iehova. Tera ana kantaninga Iehova ao baikara bitaki ake e karaoi bwa e aonga ni kakororaoia?

7. Imwin aia karitei ara moan aomata, e kangaa Iehova ni bita ana anga are e na kakororaoa iai ana kantaninga? (Mataio 25:34)

⁷ E tuangia ara moan aomata te Atua bwa tera ana kantaninga ibukia. E tuangia bwa a ‘na kabatiaia aia kariki ao ni kamwaitia, a na kaona te aonnaba, ao n taua arona, ao n taui aroia . . . maan ni kabane’ n te aonnaba. (KBwaai 1:28) Ngke a karitei Atam ao Ewa ao ni karekea te bure nakoia aomata ni kabane, e a kamangaoaki iai ana kantaninga Iehova. E bita ana anga Iehova bwa e aonga ni kona ni kakororaoia. N te tai ae waekoa, e motikia bwa e na katea te Tautaeka n Uea i karawa ae e na kakororaoa ana moani kantaninga ibukia te botannaomata ao te aonnaba. (Wareka Mataio 25:34.) N ana tai are e a tia n namatia, ao e kanakoa Iehova Natina are te moanibung nakon te aonnaba, bwa e na reireinia aomata taekan te Tautaeka n Uea ao n anga maiuna bwa ti aonga ni kamaiuaki man te bure ao te mate. Imwina e kautaki Iesu nako karawa bwa e na kairiri bwa te Uea n Ana Tautaeka n Uea te Atua. Ma a bati riki baika ti kona n iaiangoi raoi ibukin ana kantaninga te Atua.

8. (a) Tera te boto n iango n te Baibara? (b) N aron ae kabwarabwaraaki n I-Ebeto 1:8-11, tera oin ana kantaninga Iehova? (Nora te taamnei ni moan te maekatin.)

⁸ Te boto n iango n te Baibara bwa e na katabuaki aran Iehova, ngkai e tabe ni kakororaoa ana kantaninga ibukin te aonnaba rinanon ana Tautaeka n Uea i aan ana kairiri Kristo. E aki kona ni bitaki ana kantaninga Iehova. E berita bwa a na boni koro bukini bwaai n aron are e a tia n taekinna. (Ita. 46:10, 11, kbn.; Ebera 6:17, 18) Ni waakinakon te tai, e nang riki te aonnaba bwa te bwaretaiti ike a nang “karekea te maiu n aki toki” iai kanoan Atam ao Ewa aika kororaoi ma n raoiroi. (TaiAre. 22:26) Ma tiaki tii aio te bwai ae e na kakororaoia Iehova. Oin raoi ana kantaninga bwa e na katiteuanaia ana toro ni kabane i karawa ao i aon te aonnaba. Ao ngkanne ane a nang bane kaain te iuniweeti n ongeaba nakoina bwa aia tia Tautaeka. (Wareka I-Ebeto 1:8-11.) Ko aki ngkanne mimi n tamaroan ana anga Iehova ni kakororaoa ana kantaninga?

9. Ngkana ti wareka te Baibara, baikara bwaai aika ti kona n atai ibukin taai aika imwaira?

⁹ Iangoa te taetae ni burabeti are e taekinna Iehova n te onnaroka are i Eten, ae koreaki ni Karikani Bwaai 3:15. b E kaineti nakoni baika a na riki aika a na kakororaoa ana kantaninga ma a na riki iraua tenga te ririki imwina. Teuana mai buakoni baikai boni karekeani kanoan Aberaam, are e na riki mai iai te Kristo. (KBwaai 22:15-18) Imwina n 33 C.E., ao e kaikoakaki bukini waen Iesu n aron are e a kaman  taekinaki. (Mwa. 3:13-15) Ao te kabanea ni bwai ae e na riki n te taetae ni burabeti anne are kamanatuaan atun Tatan, e na koro bukina teuana tabun riki tenga te ririki mangkai. (TeKao. 20:7-10) Ao e kaotaki n te Baibara bwa a bati riki baika a na riki, ngkai e a roko ni korakorana te kairiribai i marenan ana waaki Tatan ao ana botaki Iehova.

10. (a) Baikara bwaai aika a na riki n taai aika imwaira ae i aoni kawaia n riki? (b) Ti na kangaa ni katauraoa ara iango ao nanora? (Nora te kabwarabwara mai nano.)

¹⁰ Iangoi baika a na riki aikai aika kaman taekinaki n te Baibara. Te moan, e na katanoataaki irouia te natannaomata taekan ‘te rau ao te mweraoi!’ (1Tet. 5:2, 3) E na “rina” ni moanaki te rawawata ae korakora ngkana a buakani Aaro aika kewe ni kabane te natannaomata. (TeKao. 17:16) Imwin anne, ao e na bae n iai te kanikina ae kamimi ae kaota “Natin te aomata n roko i aon nangini karawa ma te mwaaka ao te mimitong ae korakora.” (Mat. 24:30) E na karaoa te motikitaeka Iesu i aoia aomata ni kaokoroia tiibu ma kooti. (Mat. 25:31-33, 46) Ma e na bon teimatoa naba Tatan ni kakaaitara. Ibukin ana kairiribai, ao e na kairiia natannaomata aika ikotaki are e aranaki n te Baibara bwa Koka man te aba ae Makoka bwa a na buakania taan taromauria Iehova. (Etek. 38:2, 10, 11) Bon iai te tai ae a na bane iai n ikotaki nikiraia taani kabiraki n nako karawa, n raona Kristo ma ana taanga ni buaka n te buaka are Aremaketon, ae kabanean raoi iteran te rawawata ae korakora. c (Mat. 24:31; TeKao. 16:14, 16) E nang moana ngkanne ana tai Kristo n Tautaeka ae Maanna Tenga te Ririki n tautaekana te aonnaba.—TeKao. 20:6.

11. Tera ae e nanonaki n te maiu are aki toki ibukim? (Nora naba te taamnei.)

¹¹ Manga iangoi ngkai taai aika imwaim ake imwin tenga te ririki. E taekinaki n te Baibara bwa ara tia Karikiriki “e karina naba i [nanora] te iango ni kaineti ma te maiu n aki toki.” (TeMin. 3:11) Iangoa te bae nanonaki n anne ibukim ao ibukin am iraorao ma Iehova. N te boki ae Kaaniko Riki ma Iehova n iteraniba 319, e koreaki iai ae kangai: “Imwin maiura  i nanon te maan ae bubua, ngaa, mirion, ke tao birion taian ririki, e nang bae n rikirake riki ngkanne ataakin Iehova ae te Atua iroura nakon ataakina iroura n te tai moa aei. Ma ti na bon teimatoa naba ni kantaningaia bwa moan te rangi ni bati riki bwaai aika kamimi ake ti riai n reiakinna. . . . E na rangi ni manena maiuia aomata n aki toki ao akea tokin bwaai aika kakaokoro aika a na namakinaki iai. Ma te kabwaia ae te kabanea ni kakawaki iai, bon teimatoan kaanian riki Iehova.” Ma ngkai moa, tera riki ae ti kona n reiakinna ngkai ti teimatoa n ukeuke n ana taeka te Atua?

12. Ti na kangaa n tararake nako karawa? Anga te katoto.

¹² E kaotaki teutana n Ana Taeka te Atua bwa tera aron te tei i matan Iehova “n te tabo ae rietata i eta.” (Ita. 33:5) E kaotaki n te Baibara baika kamimi ibukin Iehova ao iteran ana botaki are i karawa. (Ita. 6:1-4; Tan. 7:9, 10; TeKao. 4:1-6) N te katoto, ti kona ni wareki taekani baika kamimi ao ni kakamaaku ake e nori Etekiera ngke “e uki karawa ao [e] a nori miitara mairoun te Atua.”—Etek. 1:1.

13. Tera ae ko kakaitau iai ibukin taben Iesu i karawa n aron ae kabwarabwaraaki n Ebera 4:14-16?

¹³ Iangoa naba taben Iesu i karawa ngkai e kairiri bwa ara Uea ao te Ibonga ae Rietata ae nanoanga. Rinanon Iesu, ti kona ni kaania ana ‘kaintokanuea te Atua are reke iai te akoi ae rianako’ n te tataro, ao ni bubutii nanoangaara ao buokara n “te tai are ti kainnanoia iai.” (Wareka Ebera 4:14-16.) Ti bia katoabong n iaiangoa te baere a a tia ni karaoia Iehova ao Iesu ao baika tabe naba ni karaoia ngkai mai karawa ibukira. E riai n ringaki nanora n aia tangira ibukira ao ni kairira bwa ti na ingainga n ara beku ao n ara taromauri.—2Kor. 5:14, 15.

14. Tera te anga ae te kabanea n tamaroa ae ti kona ni kaota iai ara kakaitau ae bati nakon Iehova ao Iesu? (Nori naba taamnei.)

 ¹⁴ Teuana te anga ae te kabanea n tamaroa ibukini kaotan ara kakaitau ae bati nakon te Atua ao Natina, ngkana ti kakorakoraira ni buokiia tabemwaang n riki bwa Ana Tia Kakoaua Iehova ao taan rimwin Iesu. (Mat. 28:19, 20) Aei te bwai ae karaoia te abotoro Bauro ni kaota iai ana kakaitau nakon te Atua ao Kristo. E ataia ae e kantaningaiia Iehova “aeka n aomata nako bwa a na kamaiuaki, ma ni karekea te atatai ae eti ibukin te koaua.” (1Tim. 2:3, 4) E mwakuri korakora n ana mwakuri ni minita ni buokiia aomata aika bati bwa e aonga “ni kabonganai aanga nako ni kamaiuia tabeman iai.”—1Kor. 9:22, 23.

15. N aron ae e oti n Taian Areru 1:2, tera ae ti na kukurei iai?

¹⁵ E kabwarabwaraa te tia areru taekan te aomata ae kukurei ao n nakoraoi arona, bwa te aomata ae e “rangi ni kimwareirei n ana tua Iehova” ao “e kananoa ana iango i aon Ana tua ni ngaina ao ni bong.” (TaiAre. 1:1-3; kbn.) E kabwarabwaraa te kibu aei te tia raira te Baibara ae Joseph Rotherham n ana boki ae Studies in the Psalms, bwa e riai te aomata “ni korakora irouna tangiran ana kairiri te Atua n te aro ae e na kan ukeria, n reiakinna ao n iaiangoia raoi.” E taekinna naba bwa “ngkana e nako te bong teuana ao e aki wareware temanna n te Baibara, e taonaba ngkanne te bong anne.” Ko kona ni karekea kimwareireim n te ukeuke n reirei n te Baibara ngkana ko kabanea am konaa n ukeri rongorongo ni kabane ake iai aika kakawaki ao n nora aron irekerekeia. Ai kakimwareireira reiakinani bwaai ni kabane ake n Ana Taeka te Atua!

16. Tera ae ti na maroroakinna n te kaongora are imwina?

¹⁶ Ti boni kona n ota ni koaua aika tamaroa aika e reireinira Iehova n ana Taeka. N te kaongora are imwina, ti na rinanon teuana mai buakoni koaua aika nano, ae ana tembora n taamnei ae kakannato Iehova, are e kabwarabwaraa Bauro n ana reta nakoia Kristian ake taian Ebera. E bia karekea kimwareireim reiakinan te reirei anne.