1. Tera tabeia kaaro mairoun Iehova?

E KARIKIIA te moan taanga Iehova ma tangiran ae a na karikiia natiia. E bon eti ana taeka te Baibara aei: “Bon te tibwanga mairoun Iehova naati.” (TaiAre. 127:3) Tera ae nanonaki iai? Iangoia bwa e butiiko raoraom temanna bwa ko na kawakina ana mwane ae rangi ni bati. Tera am namakin iai? Ko boni bae ni kakatonga ngkai e onimakiniko. Ma tao ko raraoma naba bwa ko na kangaa ni kawakina te mwane ane rangi ni bati anne. Iehova ae Raoraora ni koaua, e angania kaaro te bwai ae a na kawakinna ae rangi ni kakawaki riki nakon te mwane. E angania tabeia ae tararuaaia natiia bwa a na mwengaraoi ao ni kukurei.

2. Baikara titiraki aika ti na maroroakin?

² Antai ae riai ni baireia bwa a riai taanga ni karikiia natiia ke a aki, ao n ningai? Ao tera ae a kona ni karaoia kaaro ni buokiia iai natiia bwa a na kukurei ni maiuia? Iangoi tabeua booto n reirei man te Baibara aika kona ni buokiia taanga aika Kristian ni karaoi aia motinnano aika raraoi.

3. (a) Antai ae riai ni bairea aroia taanga bwa a na kariki ke a na aki? (b) Tera ana boto n reirei te Baibara ae a riai n iaiangoia raoraoia ke aia utu te taanga ni mare?

³ N aaba tabeua, a kantaningaaki taanga aika tibwa mare bwa a na waekoa ni kariki. A kona ni kairoroaki irouia aia utu ao tabeman riki bwa a na kakairi n te katei anne. E taku te tari te mwaane ae Jethro ae mena i Atia: “N te ekaretia, tabeman ake iai natiia a kairoroiia taanga ake akea natiia bwa a na kariki.” E taku te tari te mwaane riki temanna ae Jeffrey ae mena i Atia: “Tabeman a tuangia naake akea natiia  bwa akea ae e na tabeakinia ngkana a a kara.” Ma a bon riai taanga ni baireia i bon irouia bwa a na kariki ke a na aki. Bon aia motinnano anne ibukina bwa bon tabeia. (IKar. 6:5, kbn.) Ni koauana, raoraoia ao aia utu te taanga ae boou, a tangiriia naakai bwa a na kukurei. Ma a riai ni bane n uringnga ae bon tabeia te taanga aei bairean ae a na kariki ke a na aki.​—1Tet. 4:11.

4-5. Baikara baika uoua aika kakawaki ake a riai ni maroroakinna taanga, ao n ningai te tai ae tamaroa riki ibukin anne? Kabwarabwaraa.

⁴ Taanga ake a baireia bwa a na kariki, a wanawana ngkana a maroroakin titiraki aika kakawaki aikai: Te moan, n ningai ae a kani kariki iai? Te kauoua, iraman natiia? N ningai te tai ae te kabanea n tamaroa ae a na maroroakina iai anne? Ao e aera ngkai a rangi ni kakawaki titiraki akanne?

⁵ N angiin te tai, e raoiroi riki maroroakinan ae a na kariki te taanga ke a na aki, imwain te mare. E aera bwa e raoiroi riki anne? Bukina teuana, e rangi ni kakawaki bwa a na uaia ni boraoi n iango iai. Irarikina, a riai naba n iangoia bwa a tauraoi ni kaitaraa tabeia anne ke a aki. Tabeman taanga a baireia bwa a na aki kariki moa i nanon teuana ke uoua te ririki imwini mareia, ibukina bwa ngkana e a reke naba natiia, e nang bane riki angiin aia tai ao korakoraia ibukin tabeakinana. A iangoia bwa e na reke moa aia tai ni kataneiaia n te maiu n taanga ao ni kaania riki i bon irouia.​—IEbe. 5:33.

6. Tera ae a baireia taanga tabeman ibukini karuanikaini boong aikai?

⁶ Kristian ake tabeman a baireia bwa a na kakairi irouia natin Noa mwaane ake teniman ma buuia. A aki waekoa ni kariki natin Noa akanne. (KBwaai 6:18; 9:18, 19; 10:1; 2Bet. 2:5) E kabotaua Iesu ara bong aikai ma “ana bong Noa,” ao akea te nanououa bwa ti a boni maeka n “taai aika okoro aika karuanikai.” (Mat. 24:37; 2Tim. 3:1) Ibukin anne, a baireia taanga tabeman bwa a na aki waekoa ni kariki bwa a aonga ni kabatiaa riki aia tai n uataboa te mwakuri ni minita ni Kristian.

7. E na kangaa te boto n reirei n Ruka 14:​28, 29 ao Taeka N Rabakau 21:​5, ni buokiia taanga?

⁷ Taanga aika wanawana aika baireia bwa a na kariki ke a na aki ao iraman natiia, a maiuakina te boto n reirei n Ruka 14:28, 29. (Warekia.) A ataia kaaro ake  iai natiia bwa e aki tii kabanemwane kaikawaakia naati ma e kainnanoa naba te tai ao te kakorakora. Ngaia are e kakawaki irouia taanga bwa a na iangoi titiraki aikai: ‘Ti riai n uaia ni mwakuri ibukini karekeani baika a kainnanoi ara utu? Ti boraoi n iango bwa baikara raoi baika ti kainnanoi n ara utu? Ngkana ti uaia ni mwakuri, antai ae e na taraiia natira? Antai ae e nang kairi aia iango ao baike a karaoi?’ Taanga aika maroroakin titiraki aikai ma te akoi, a iaiangoi taeka ake n Taeka N Rabakau 21:5.​—Warekia.

8. Baikara kangaanga ake a na kantaningai rikia taanga, ao tera ae e na karaoia te buu te mwaane ae tatangira?

⁸ E kainnanoa te tai ao te kakorakora ae bati te teei mairouia ana karo ni kauoman. Ngaia are ngkana a itamwaroro naati, e kona ni kangaanga irouia kaaro bwa a na tabeakina natiia temanna ma temanna n aron are e kainnanoia. A taekinna taanga tabeman ake a bati natiia aika uarereke, bwa a a namakina ae a aikoa konaa uotaia. E kona te tina n namakina te kua n taai nako. E kona n rotaki arona n ukeuke n reirei, n tataro, ao n uataboa te mwakuri ni minita? E kona naba ni kangaanga irouna te kakauongo n taai ni bobotaki ao ni karekea kakabwaiaana mai iai. E na boni karaoa are e konaa te buu te mwaane ae tatangira ni boutokaa buuna ngkana a kainnanoa tabeakinaia natiia n taai ni bobotaki ke ni mwengaia. N te katoto, e kona ni buoka buuna ni karaoi tabena n te mwenga. E na kakorakoraa teuaei n taraia raoi bwa a na bane kaain ana utu ni kakabwaiaaki n aia Taromauri n Utu ae katoatai. Ao taama aika Kristian, a na katoatai n irira te mwakuri ni minita ma aia utu.

9-10. Tera ae kakawaki ibukia kaaro ake a kani buokiia natiia?

⁹ Baikara bwaai tabeua ake a kona ni karaoi kaaro ni buokiia iai natiia bwa a na tangira Iehova? A na kangaa ni kamanoia natiia mani baika karuanikai n te aonnaba aei? Iangoi aanga tabeua ake a kona ni karaoi kaaro.

¹⁰ Tataroa ana ibuobuoki Iehova. Nora aia katoto Manoa ma buuna ake ana karo Tamton. Ngke e a ataia Manoa bwa e nang reke natiia, e butiia Iehova ana kairiri ibukin aroni kaikawaan natiia.

11. A na kangaa kaaro ni kakairi n ana katoto Manoa are kaotaki n Taani Motikitaeka 13:⁠8?

¹¹ A reke reireiaia Nihad ao Alma aika kaaini Bosnia ao Herzegovina, man ana katoto Manoa. A kabwarabwaraa ni kangai: “N aroni Manoa, ti butiia Iehova  bwa e na reireinira arora ae ti na riki iai bwa kaaro aika raoiroi. Ao e kaekai ara tataro Iehova n aanga aika kakaokoro rinanon te Baibara, booki aika aanaki mai iai, bobotaki n te ekaretia, ao bwabwaro.”​—Wareka Taani Motikitaeka 13:8.

12. Tera te katoto are a kateia Ioteba ao Maria ibukia natiia?

¹² Reireinia n am katoto. E kakawaki te bwai ae ko taekinna. Ma e na bon rotaki riki natim n te bwai ae ko kakaraoia. Ti kona ni kakoauaa ae a katea te katoto ae tamaroa Ioteba ma Maria nakoia natiia, n ikotaki ma Iesu. E mwakuri korakora Ioteba ni boutokaa ana utu. Irarikin anne, e kaungaia naba bwa a na tangira te beku ibukin Iehova. (TuaKau. 4:9, 10) E ngae ngke e aki kabaeaki Ioteba i aan te Tua bwa e na mwananga ma ana utu nako Ierutarem “ni katoa ririki” ni bukamarua te Toa ae te Riao, ma e boni karaoia. (Ruka 2:41, 42) Tao tabeman kaaro ake n ana bong, a iangoa te mwananga ma aia utu ibukin te Toa anne bwa e kangaanga, e kabanea te tai ae bati, ao e kabanemwane. Ma e kakawaki iroun Ioteba taromaurian Iehova ao e reireinia natina bwa na karaoa naba anne. E ataa raoi naba te Koroboki ae Tabu Maria. Akea te nanououa bwa e reireinia natina n ana taeka ao n ana mwakuri bwa a na tangira naba Ana Taeka te Atua.

13. A kangaa te taanga teuana ni kakairi n aia katoto Ioteba ao Maria?

¹³ A kani kakairi Nihad ao Alma ake a taekinaki mai mwaina, n aia katoto Ioteba ao Maria. A kangaa ni buokaki n anne ni kaikawaa natiia te mwaane bwa e na tangira te Atua ao ni beku ibukina? A taku: “Ti kataia ni kaotia n aroaroni maiura nakon natira bwa e rangi n tamaroa maiuakinan ana boto n reirei Iehova.” E reitia ni kangai Nihad: “Kakaraoi baike ko tangiria bwa e na kakaraoia naba natim.”

14. E aera bwa a riai kaaro n ataiia raoraoia natiia?

¹⁴ Buokiia natim bwa a na rineiia raoraoia aika raoiroi. A riai kaaro n ataia bwa antai raoraoia natiia ao tera ae a kakaraoia ma ngaiia. E irekereke naba anne ma ataakia raoraoia ake a rereitaki ma ngaiia n te intanete ao n aia mobwaao. A kona ni kairaki aia iango natiia ao aia mwakuri, irouia raoraoia akanne.​—1Kor. 15:33.

15. Tera reireiaia kaaro man ana katoto Jessie?

¹⁵ Tera ae a kona ni karaoia kaaro ngkana a babanga ni kabongana te kaombiuta ke te mobwaao? E taku te karo ae Jessie ae maeka i Biribin: “E aki bati ara atatai ni karaobwai aika boou. Ma ti aki tukaki iai man reireinakia natira karuanikaini baikanne.” E kariaia Jessie bwa a na kabonganai baikanne natina e ngae ngke e babanga ni kabonganai. E kabwarabwaraa ni kangai: “I kaungaia natiu bwa a na kabonganai baikai ibukin reiakinan te taetae ae boou, te katauraoi imwaini bobotaki, ao warekan te Baibara ni katoabong.” Ngkana te karo ngkoe, ko a tia ni wareka ao ni maroroakina ma natim te reirei ae tamaroa ibukini kanakoan rongorongo ao katokaan taamnei n te intanete, ae reke i aan “Teenagers” n te jw.org^®? Ko a tia n rinanoi ma natim taamnei aika Antai ae Taua Arom​—Ngkoe ke Am Tareboon? ao Kawanawanako ni Kamanenaan te Intanete? * A kona n rangi ni manena reirei aikai ngkana ko reireinia natim aroia ni kamanenai raoi aia mobwaao ke aia tablet.​—TaeRab. 13:20.

16. Tera ae a a tia ni karaoia kaaro aika bati, ao tera mwina?

 ¹⁶ A bati kaaro aika kakorakoraia ni karekei aia tai natiia bwa a na reitaki ma naake a katea te katoto ae raoiroi n aia beku ibukin Iehova. N te katoto, a katoatai taangaia N’Déni ao Bomine aika mena i Côte d’Ivoire, ni kaoa te mataniwi n te aono bwa e na tiku ni mwengaia. E taku N’Déni: “E rangi n uaana aei nakon natira te mwaane. E beku bwa te bwaiania ao e a riki ngkai bwa te bonomwi ni mataniwi n te aono.” Ko kona naba ni karaoa am babaire ibukini karekean reitakia natim n aron anne?

17-18. N ningai ae a riai iai kaaro n reireinia ni kataneiaia natiia?

¹⁷ Moantaai n reireinia ni kataneiaia natim. E na rangi n tamaroa riki ngkana a moantaai kaaro n reireinia natiia ni kataneiaia. (TaeRab. 22:⁠6) Iangoa Timoteo are e a riki imwina bwa raon te abotoro Bauro ni mwamwananga. A kataneia Timoteo “mangke te merimeri” tinana ae Eunike ao tibuna ae Nei Roiti.​—⁠2Tim. 1:5; 3:⁠15.

¹⁸ A kaikawaiia natiia ni kabane aika onoman bwa a na tangira Iehova ao ni beku ibukina, te taanga riki teuana i Côte d’Ivoire ae Jean-Claude ma Peace. Tera ae buokiia n tokanikai? A kakairi n aia katoto Eunike ao Nei Roiti. A taku: “Ti moana karinan Ana Taeka te Atua i nanoia natira mangke a a tibwa bungiaki.”​—⁠TuaKau. 6:​6, 7.

19. Tera ae nanonaki ni karinan Ana Taeka te Atua i nanoia natim?

¹⁹ Tera ae nanonaki n ae ko na ‘karina’ i nanoia natim Ana Taeka Iehova? ‘Karina’ i nanoia e nanonaki iai bwa ko na “reireinia ao ni katuruturui nakoia n arom ni kaokiokia.” Ibukini karaoan anne, a riai kaaro ni kabatiaa aia tai ma natiia aika uarereke. E kona ni kabwaranano n tabetai irouia kaaro kaokiokan aia reirei nakoia natiia. Ma a kona ni kataia n iangoa anne bwa aia anga ni buokiia natiia n ota n Ana Taeka te Atua ao ni maiuakinna.

20. E na kangaa ni kamanenaaki Taian Areru 127:4 ni kaineti ma aroni kaikawaakia ataei?

²⁰ Kinaia raoi natim. A kabotauaki naati ma kanoan te kainikatebe n Taian Areru  127. (Wareka Taian Areru 127:⁠4.) N aroni kanoani kainikatebe aika kona ni karaoaki mani baika kakaokoro ao a kakaokoro naba buburaia, ao ai aroia naba ataei aika uoman bwa a aki kona n titeboo aroia. Ngaia are a riai kaaro n ataa aroia n reireina natiia temanna ma temanna. Iai te taanga teuana i Iteraera ni boong aikai ae nakoraoi aroia ni kaikawaiia natiia aika uoman bwa a na beku ibukin Iehova. A taekina te bwai ae a buokaki iai aei: “Ti reirei n te Baibara ma ngaiia ni kamaenakoia.” A na boni baireia atun utu nako bwa e kainnanoaki kairan te reirei n aron anne, ke e aki.

21. Tera buokaia kaaro ae a kona ni karekea mairoun Iehova?

²¹ N tabetai, a kona n taonakinako kaaro ni kangaanga ake a kaaitarai, ma boni bwaai n tituaraoi naati mairoun Iehova. E tauraoi n ibuobuoki n taai nako. E kukurei n ongoraei aia tataro kaaro. Ao e kaekai tataro akanne rinanon te Baibara, ara boki, ao aia katoto ma aia taeka n reirei kaaro n te ekaretia ake a a tia ni kaikawaiia natiia.

22. Baikara bwaai aika taiani kabanea n tamaroa ake a kona kaaro n angania natiia?

²² A taku tabeman bwa kaikawaaia naati bon te mwakuri ae 20 te ririki maanna, ma kaaro e bon aki kona n toki tabeia ibukia natiia. Mai buakoni bwaai aika taiani kabanea n tamaroa ake a kona n angania natiia, bon aia tangira, aia tai, ao aia reirei ni kataneiai man te Baibara. E na boni kaokoro aron te nati temanna ma temanna ni butimwaea te reirei. Ma a bati mai buakoia aika kaikawaaki irouia aia karo aika tangira Iehova, ae titeboo aia namakin ma te tari te aine ae Joanna Mae mai Atia, are e taku: “Ngkana I tanrikaaki n taraa aron reireiau mairouia au karo, I rangi ni kakaitau ngkai a reireinai ni kaetietai ao a reireinai bwa N na tangira Iehova. A aki tii anganai maiuu, ma a anganai te maiu ae manena.” (TaeRab. 23:24, 25) Mirion ma mirion Kristian aika namakina naba anne.