1. Tera te “rau are mairoun te Atua,” ao ti kangaa ni kakabwaiaaki mai iai? (I-Biribi 4:6, 7)

 IAI te aeka n rau ae a aki ataia kaain te aonnaba aei. Bon te “rau are mairoun te Atua,” ae te rau ae reke man te iraorao ae kakawaki ma Tamara are i karawa. Ngkana iai iroura te rau are mairoun te Atua, ti namakinna bwa ti mano raoi. (Wareka I-Biribi 4:6, 7.) Ti karekea ara iraorao ae kaan ma naake a tangiria. Ao ti karekea naba ara iraorao ae kaan ma “te Atua ae karekea te rau.” (1Tet. 5:23) Ngkana ti kinaa Tamara, ti onimakinna, ao n ongeaba irouna, e kona ngkanne te rau are mairoun te Atua ni kabebetea nanora ae tabeaianga ngkana ti a kaaitara ma kangaanga aika kakaiaki.

2. E aera bwa ti kona ni kakoauaa ae e kona n reke te rau are mairoun te Atua?

² E kona n reke te rau are mairoun te Atua ngkana ti kaaitara ma kangaanga, n aron butinakon te aoraki, te kabuanibwai ae karina, te kiriwe irouia aomata ke te bwainikirinaki? A kona kangaanga aikai ni kakamaakuira. Ma e anga te reirei ni kairiri Iesu nakoia taan rimwina ni kangai: “Tai kariaia nanomi bwa a na rawawata ke ni maaku.” (Ioa. 14:27) E kakukurei bwa a ongeaba taari nakon ana taeka n reirei Iesu. Man ana ibuobuoki Iehova, a kona ni karekea te rau ribuakoni kataaki aika korakora.

3. E kangaa butinakon te aoraki n urua te rau are iroura?

³ E kona n rangi ni bitaki maiuia aomata ni butinakon te aoraki. Iangoa rotakia aika a bati n te COVID-19. N te kakaae teuana, ao e ribootinaki bwa e raka i aon iteraia aomata aika aki matu raoi ni butinakon te aoraki aei. Ni butinakon te aoraki aei ao e a rikirake irouia aomata te tabeaianga, te rawawatannano,  kamanenaan te kamanging ao te drug n te aro ae riao, te iowawa ao iangoan te bakabure. Ngkana e butinako te aoraki n am tabo, ko na kangaa ni kauarerekea tabeaiangam ao ni karekea te rau are mairoun te Atua?

4. E aera bwa e karekea te rau nakoira ataakin ana taetae ni burabeti Iesu ibukini kabaneani boong?

⁴ E a kaman taekinna Iesu ae i nanoni kabaneani boong, ao e na iai aoraki aika kamamate, ke butinakon te aoraki, “n te tabo teuana ma teuana.” (Ruka 21:11) E kangaa ataakin anne ni karekea te rau nakoira? Ti aki mimi ni butinakon te aoraki. Ti ataia ae a riki bwaai n aron are e taekinna Iesu. Ngaia are ti riai n ongeaba n ana taeka n reirei Iesu are e anga nakoia naake a maiu n tain te toki: “Taraia bwa kam na aki maaku iai.”—Mat. 24:6.

5. (a) Ni kaineti ma I-Biribi 4:8, 9, tera ae ti riai n tataroia ngkana ti kaaitara ma butinakon te aoraki? (b) Ko na kangaa ni kakabwaiaaki ngkana ko kakauongo nakoni bwanaa aika raweaki man te Baibara?

⁵ E kona butinakon te aoraki ni kai karekea te raraoma ao te maaku. E riki anne nakon te tari te aine ae Desi. b Imwini maten ai tamana, ai tarina ao te taokita man te COVID-19, ao e a maaku mwina e na manga ituaki n te aoraki ao ni kabutia nakon tinana ae e a kara. E rotaki naba iai ana mwakuri ni kareketianti, ngaia are e a raraomaeakina booni kanaia ao aia auti. E rangi n raraoma ni baikai ao e aki mamatu iai n te bong. Ma e a manga karekea rauna Desi. N te aro raa? E bubutiia Iehova buokana bwa e na rau nanona ao n iangoi baika a raraoi. (Wareka I-Biribi 4:8, 9.) E kakauongo nakon Iehova ngke e taetae nakoina rinanoni bwanaa aika raweaki man te Baibara. E taku, “E bebete raraomau mani bwanaaia taani wareware aika kabebetenano, ao I a kauringaki iai ana nanoanga Iehova.”—TaiAre. 94:19.

6. Ko na kangaa ni buokaki man te ukeuke n reirei i bon iroum ao ni bobotaki n te ekaretia?

⁶ A na bon uruanaki iterani maium tabeua ni butinakon te aoraki, ma tai kariaia bwa e na uruana am ukeuke n reirei i bon iroum ke kakaaeani bobotaki n taromauri. Rongorongoni maiuia taari aika n ara boki aika boreetiaki ao n taamnei, a na kauringko ae a kateimatoa etin aroia taari n aki ongei kangaanga ae aron aikai. (1Bet. 5:9) Ko na buokaki ni bobotaki n te ekaretia bwa ko na iaiangoi baika kaungaunga man te Baibara. E na reke naba am tai ni kaungaia tabemwaang ao ni kaungaaki naba. (IRom. 1:11, 12) Ngkana ko iaiangoa aron Iehova ni boutokaia taani taromauria ngke a aoraki, a maaku, ke a namakina te maroaa, e na boni kakorakoraaki am onimaki ao ko na boni kakoauaa ae e na boutokaiko naba.

7. Tera reireiam ae reke mairoun te abotoro Ioane?

⁷ Rereitaki ma taari n te onimaki. Ni  butinakon te aoraki ao e kainnanoaki bwa ti na taua raroara e ngae ngke ti mena i rarikia raora n te onimaki. N taai akanne, e bae n titeboo am namakin ma te abotoro Ioane. E tangiria n nora raoraona are Kaio n itaramata ma ngaia. (3Ioa. 13, 14) Ma e ataia Ioane ae e aki kona nora Kaio n te tai anne. Ngaia are e a karaoa are e konaa Ioane ao e a kororeta nakoni Kaio. Ngkana e a kangaanga iroum kawaraia taari n itaramata ma ngaiia, kataia n tarebooniia, itaramata ma ngaiia rinanon te intanete, ke ni kanakoa am rongorongo rinanon te tareboon. Ngkana ko teimatoa n reitaki ma raom ni Kristian, ko na namakina riki te kamanoaki ao te rau. Reitaki ma unimwaane ngkana ko a rangi n raraoma, ao butimwaea aia kaungaunga aika tatangira.—Ita. 32:1, 2.

8. E kangaa te kabuanibwai ae karina n urua te rau are iroum?

⁸ Ngkana ko a tia n rinanon te ieka, te mwaeiei, ke te urarake, e bae ni wenemaan raraomam imwin rikin te kangaanga. Ngkana e mate ae tangiraki iroum, ke n uruaki mwengam, ko bae n namakina te rawawata, te bwarannano, ke te un. Tiaki nanon aei bwa ko a mataai ni kanibwaibwai ke akea am onimaki. Ko rinanon te kataaki ae kangaanga, ao a bae ni kantaningaiko tabeman bwa ko na karaoa ae aki raoiroi. (Iobi 1:11) Ma n aki ongei baike ko rinanoi aika karawawata ma ko kona ni karekea te rau. N te aro raa?

9. Tera are e taekinna Iesu ae ti a tauraoi iai imwaini kabuanibwai aika karina?

⁹ Uringa ana taetae ni burabeti Iesu. Tabeman aomata a aki iangoia ae a na bon rotaki n rikin te kabuanibwai ae karina, ma ngaira ti boni kantaningaia bwa a na rikirake rikini kabuanibwai ao tabeua mai buakoia ti kona n rotaki iai. E tuangia Iesu taan rimwina bwa a na bon riki imwain rokon te toki “mwaeiein te aba aika kokorakora” ao kabuanibwai aika karina. (Ruka 21:11) E taetae ni burabetinna naba bwa e na ‘rikirake te buakaka,’ n aron te urutua, te mwakuri n iowawa, ao aia kamangao taani kakeru. (Mat. 24:12) E aki taekinna Iesu bwa a na rotaki ni kabuanibwai aikai tii naake e kitania Iehova. Ni koauana, a bati ana toro Iehova aika a kakaonimaki aika rotaki ni kabuanibwai aika karina. (Ita. 57:1; 2Kor. 11:25) E bae n aki kamanoira Iehova n te aro ni kakai, ma e na anganira baika ti kainnanoi bwa ti aonga n teimatoa n rau.

10. Bukin tera bwa te katauraoi ngkai e oti iai ara onimaki? (Taeka N Rabakau 22:3)

¹⁰ Ti na kai karekea te rau n rikin te kangaanga ae karina ngkana ti a kamani katauraoira nako iai. Ma ngkana ti katauraoira, nanona ngkanne bwa ti aki onimakina Iehova? Tiaki ngaia anne. Ni koauana, te katauraoi imwain te kabuanibwai ae karina e oti iai bwa ti onimakinna ae e bon tabeakinira. N te aro raa? E kauringira Ana Taeka te Atua bwa ti na katauraoira imwaini kabuanibwai aika karina. (Wareka Taeka N Rabakau 22:3.) E okioki ana botaki te Atua ni kaumakira bwa ti na katauraoi imwain te kangaanga ae karina, c rinanon kaongora ni maekatin, bobotaki n te ekaretia, ao katanoata aika roko raoi n taia. Ti onimakina Iehova? Ngkana eng, ti na kakairi n te taeka n reirei anne ngkai imwain rikin te kabuanibwai ae karina.

11. Tera reireiam man ana katoto Margaret?

¹¹ Iangoa te bae e rinanona te tari te aine ae Margaret. E tuangaki bwa e riai ni kitana mwengana imwin uraraken te buakonikai n ana aono. Ibukina bwa a kataia aomata ni birinako  n te tai ae tii teuana, e a bae te kawai ni kaa aika bati. E a korakora bubun te ai n te ea, ao e a bae teutana te tai Margaret i nanon ana kaa. Ma e reke maiuna ibukina bwa e a kamani katauraoia. Iai te mwabe ae e kakawakinna i nanon ana bwauti are e a kona iai ni kakaaea kawaina riki teuana. E a kaman totoua te kawai aei mai imwaina bwa e aonga n ataa kawaina n rikin te kangaanga ae karina. E rabwa ana katauraoi Margaret bwa e a maiu iai.

12. E aera bwa ti kakairi ni kaetieti ake ti anganaki?

¹² Ibukini kamanoara ao kamanoaia tabemwaang, e kona te tautaeka n tuangira bwa ti na ira tuan te aki ririaki, ti na kitana te tabo teuana, ke n irii kaetieti tabeua. Iai tabeman a iremwe n ongeaba ke a tautaui aroia, bwa a aki kani kitani aia bwaikoraki. Tera aroia Kristian iai? E tuangira aei te Baibara: “Kam na aantaeka ibukin te Uea, nakoni bwaai nako aika kateaki irouia aomata, ae tao nakon te embera ae kakannato, ke nakoia kowana ngkai kaanga a kanakoaki irouna.” (1Bet. 2:13, 14) Ti anganaki naba te kairiri man ana botaki te Atua bwa ti aonga ni kamanoaki raoi. Ti kakauringaki bwa ti na angania unimwaane nambwan ara tareboon ae ti kabongana, bwa ti aonga ni kai reke irouia n tain te kangaanga ae karina. Ko a tia ni karaoa anne? Ti bae naba ni karekea te kairiri ibukini kamanoara n te tabo teuana, kitanan te tabo teuana, ao karekeani bwaai n ibuobuoki, ke ti na kangaa ao n ningai ae ti na buokiia iai tabemwaang. Ngkana ti kabwaka n ongeaba iai, e kona ngkanne ni kabuanibwai maiura ao maiuia naba unimwaane. Uringnga are mwaane aika a kakaonimaki aikai a teimatoa n tantani ni kawakini maiura. (Ebera 13:17) E taku Margaret, “I kakoauaa raoi bwa e reke maiuu man irirakin aia kairiri unimwaane ao ana botaki te Atua.”

13. Tera ae karika kimwareireia ao rauia Kristian aika bati ake a kitani mwengaia?

¹³ A bati taari ake a kitani mwengaia ibukin te kabuanibwai ae karina, ke te buaka, ke te kakeru, ake a kabanea aia konaa ni kaangaraoiia ma bitaki aika boou ao ni karaoa ae bati riki n aia beku ibukin Iehova. N aroia Kristian rimoa ake a kamaenakoaki ibukin te bwainikirinaki, ma a bon teimatoa naba n “tataekina te rongorongo ae raoiroi ae ana taeka te Atua.” (Mwa. 8:4) E buokiia te uarongorongo  ni kaatuua aia iango i aon te Tautaeka n Uea ao tiaki i aoni kangaanga ake a rinanoi. Ibukin anne, a kateimatoa kimwareireia ao rauia.

14. E kangaa te bwainikirinaki ni kona n urua raura?

¹⁴ E kona te bwainikirinaki n anai baika bati mairoura aika karekea te rau. Ti kukurei ao a rau nanora ngkana ti bane n ikotaki, ti uarongorongo, ao ni karaoi baike ti taneiai ni kakaraoi ni katoabong, ao n aki maaka te kabureaki. Ngkana a anaaki inaomatara akanne, ti kona n namakina te raraoma, ao ni maaku bwa tera ae e na riki imwina. A riiriki namakin aikai, ma ti bon riai n taratara raoi. E kaotia Iesu ae e kona te bwainikirinaki ni kabwakaia taan rimwina. (Ioa. 16:1, 2) Ngaia are ti na kangaa ni kateimatoa raura ngkana ti bwainikirinaki?

15. E aera bwa ti aki riai ni maaka te bwainikirinaki? (Ioane 15:20; 16:33)

¹⁵ Ti tuangaki ae kangai n Ana Taeka te Atua: “A na bane naba ni bwainikirinaki te koraki ake a kani maiuakina tangiran te Atua ngkai taan rimwini Kristo Iesu ngaiia.” (2Tim. 3:12) E kangaanga butimwaean te koaua anne iroun te tari te mwaane ae Andrei imwini katabuan te mwakuri i abana. E taku: ‘A rangi ni bati taani Kakoaua ikai. E na kangaa te tautaeka ni katikira ngaira ni kabane?’ Ma n onean mwin are e na reke irouna te rau, e a raraoma n iaiangoan aei. Tabeman taari a onimakina Iehova, ao a aki iaiangoia ae a na bon aki katikaki. A ataia ae a kona ni katikaki, ma e karako riki raraomaia nakon Andrei. Ngaia are e a iangoia Andrei bwa e na kakairi n aroia ao n onimakina raoi Iehova. E a waekoa n namakina te rau ao te kimwareirei n aki ongei kangaanga. E kona naba n riki anne nakoira. E ngae ngke e tuangira Iesu bwa ti na kantaningaa te bwainikirinaki, ma e kaungaira naba bwa ti kona n teimatoa ni kakaonimaki.—Wareka Ioane 15:20; 16:33.

16. Tera te kairiri ae ti riai n ongeaba iai ngkana ti a bwainikirinaki?

¹⁶ Ngkana e a katabuakaki ke n tiatianaki ara mwakuri, ti bae ni karekei kaetieti man te aobiti n tararua ao mairouia unimwaane. Ti kamanoaki ni kaetieti aikai, ti kakarekei iai amwarake n taamnei, ao ti buokaki iai bwa ti na teimatoa n uarongorongo. Karaoa am kabanea ni konaa n ongeaba ni kairiri ake ko  anganaki, e ngae ngkana ko aki ota raoi iai. (Iak. 3:17) Tai kaotii naba rongorongoia taari ke baika kakaraoaki n te ekaretia nakoia naake a aki riai n ataia.—TeMin. 3:7.

17. N aroia abotoro n te moan tienture, tera ae ti motinnanoia bwa ti na karaoia?

¹⁷ Teuana bukina ngkai e buakania ana aomata te Atua Tatan bwa a karaoa “te mwakuri ni kaotiota taekan Iesu.” (TeKao. 12:17) Tai kariaia Tatan ma ana waaki ae ngkai bwa a na kakamaakuko. Ti karekea te kimwareirei ao te rau ngkana ti uarongorongo ao n reireinia aomata n aki ongea te kakaaitara. N te moan tienture ngke a tua taani kairiri aika I-Iutaia nakoia abotoro bwa a na katoka aia uarongorongo, ao a rineia mwaane aika a kakaonimaki aikai bwa a na ongeaba iroun te Atua. A teimatoa n uarongorongo, ao a kukurei n te mwakuri anne. (Mwa. 5:27-29, 41, 42) Eng ngkana e tiatianaki ara mwakuri, ti riai n taratara raoi ngkana ti uarongorongo. (Mat. 10:16) Ma ngkana ti karaoa ara kabanea ni konaa, e na reke iroura te rau ae reke mani kakukureian Iehova ao man tibwaan te rongorongo ni kakamaiu.

18. Ti na karekea mairoun antai te rau ni koaua?

¹⁸ Kakoauaa raoi ae e ngae ngke ti mena i nanon taai aika rangi ni karuanikai, ma ti kona ni karekea te rau. N taai akanne, ti riai n uringnga ae te rau are ti kainnanoia bon te rau are mairoun te Atua, ae te rau are e tii kona Iehova n anga. Onimakinna ngkana ko kaaitara ma butinakon te aoraki, te kabuanibwai ae karina, ke te bwainikirinaki. Nimta ana botaki. Tarai taai aika kakukurei aika imwaim. Ngkana ko karaoa anne, ao “e na memena iroumi te Atua are reke mairouna te rau.” (IBir. 4:9) N te kaongora are imwina, ti na noria bwa ti na kangaa ni buokiia raora ni Kristian ake a kaaitara ma te rawawata ae korakora ni karekea te rau are mairoun te Atua.