1, 2. (a) Tera ae kona n riki man te aki taubaang? (b) E aera ngkai e manena maroroakinan te taubaang ni boong aikai?

TE TAUBAANG bon te aroaro ae e kona ni buokira te Atua ni karikirakea. (IKar. 5:​22, 23) E kororaoi Iehova ni kaotiotan te taubaang. Ma a aki kororaoi aomata, ao a kakorakoraia ni kateimatoa te taubaang. Ni koauana, a bati kangaanga aika a kaaitarai aomata ni boong aikai aika reke man te aki taubaang. Ibukina bwa a aki taubaang, a kona ni katikui tabeia aika kakawaki ao a aki nakoraoi aia kekeiaki n te reirei ke n te tabo ni mwakuri. E kona naba ni kairiri nakon te taetae ae kammaraki, te koro ni manging, te iowawa, te buuraure, te taarau ae aki riai, te tautoronaki n te bwai teuana, te kabureaki, te rawawatannano, aorakin te wene ni bure, te bikoukou ae aki kantaningaaki, ao a a bati riki.​—TaiAre. 34:​11-14.

² E teretere bwa aomata aika aki taubaang a boni karekei aia kangaanga ao aia kangaanga naba tabeman. Ao e a ririkirake riki ngkai n aki bwainaki te taubaang. E a tia ni karaoaki te kakaae n 1940 tabun ibukini bwainan te taubaang, ma e oti n te kakaae n taai aika tibwa nako bwa e a rikirake riki mwaitiia aomata aika aikoa bwaina te taubaang. A aki mimi iai naake a reiakina Ana Taeka te Atua, ibukina bwa e a kaman taekinna te Baibara bwa a na riki aomata bwa “taan aki taubaang” ae kanikinaean ae ti a maeka ni “kabaneani boong.”​—2Tim. 3:​1-3.

3. E aera ngkai a riai Kristian ni karikirakea te taubaang?

 ³ E aera bwa ko bon riai n taubaang? Iangoi uoua bukina aika kakawaki. Te moan, e kakoauaaki bwa e karako riki aia kangaanga naake a kona n taobarai aia namakin. A aki kai taonakinako n aia namakin, a karekei aia iraorao aika raraoi, ao a aki kiunun ao ni kai raraoma ke n rawawata n aroia naake a aki kona n taobarai aia namakin. Te kauoua, arora ni kona n rarawa nakon te kariri ao n taobarai ara namakin aika aki riai, e rangi ni kakawaki ibukini kateimatoaan akoakira iroun te Atua. A kabwaka ni karaoa anne Atam ma Ewa. (KBwaai 3:6) N aron anne, a bati aika kaaitara naba ma kangaanga aika kakaiaki ibukina bwa a aki taubaang.

4. Tera te bwai ae kaunganano nakoia naake a kabokorakora ni bwaina te taubaang?

⁴ A aki kororaoi aomata ao akea ae e kona n taubaang n te aro ae kororaoi. E nori Iehova aia kakorakora ana toro n te itera aei, ao e kani buokiia bwa a na aki taonakinako ni baike a tangiri aika bure. (1Uea 8:​46-50) Ngkai te Rao ae tatangira Iehova, e kaungaia naake a kani beku irouna ma nanoia ni koaua ake a kabokorakora ni bwaina te taubaang n iterani maiuia tabeua. Ti na rinanon ana katoto ae kororaoi Iehova. Imwina, ti na karekei reireiara mani katoto aika raraoi ao aika bubuaka man te Baibara, ao n rinanoi aanga aika manena aika kona ni buokira ni kakorakoraa te taubaang.

5, 6. Tera te katoto are e kateia Iehova ibukin te taubaang?

⁵ E taubaang Iehova n te aro ae kororaoi ibukina bwa a kororaoi ana mwakuri nako. (TuaKau. 32:4) Ma ti aki kororaoi ngaira. E ngae n anne, ngkana ti na ota raoi n te aroaro ae te taubaang, ti riai n nenera ana katoto Iehova bwa ti aonga ni kona ni kakairi riki irouna. Baikara ana katoto Iehova ake e kaota iai te taubaang?

⁶ Iangoa aron Iehova ni bwaina te taubaang ngke e karitei Tatan. E bon riai ni kaetaki ana bukibuki te Riaboro are kauekea iai te marakinnano, te un, ao te kairiribai, irouia kaaini karawa ake a kakaonimaki ni koaua nakon te Atua. Tao ko kona naba n namakina anne ngkana ko iangoi rawawata nako ake e karekei Tatan. Ma e aki waekoa n un Iehova. E iangoa raoi ana kaeka ao e bon riai. E iremwe n un ao e kaetitaeka n te aro ae riai ni kaineti ma ana karitei Tatan. (TeOti. 34:6; Iobi 2:​2-6) Bukin tera? E kariaia Iehova waakinakon te tai bwa e aki tangira kamaunaan temanna, ma e “tangiriia aomata nako bwa a na rairi nanoia.”​—2Bet. 3:9.

7. Tera reireiara man ana katoto Iehova?

⁷ Ti reireinaki n aron Iehova n taubaang bwa ti riai n iangoi raoi moa ara taeka ao mwaneka ake ti na karaoi, ao ti aki riai n ienikuri ni karaoi bwaai. Ngkana ko kaaitara ma te motinnano ae kakawaki, karekea am tai n iangoia raoi, bwa ko aonga ni karaoa ae riai. Tataroa te wanawana bwa ko aonga n taekina ke ni karaoa te bwai ae eti. (TaiAre. 141:3) Ngkana ti un, ti kai taonakinako n ara namakin. A bati i buakora ake a a tia n uringaaba ni baike a waekoa n taekin ke ni karaoi n aki iango moa!​—TaeRab. 14:29; 15:28; 19:2.

8. (a) A na reke ia katoto aika raraoi ibukin te taubaang? (b) Tera ae buoka Ioteba bwa e na rawa nakon te kariri ngke e kataia buuni Botiba n anaa nanona? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

⁸ Baikara katoto man te Baibara aika kaota kakawakin taobaraaean ara namakin? Ko bae n uringia tabeman n te Baibara ake a bwaina te taubaang ngke a kataaki. Temanna bon natin Iakoba are Ioteba. E bwaina  te aroaro aei ngke e mwakuri n ana auti Botiba ae mataniwia taan tantani irouni Barao. E a moanna buuni Botiba n tataana Ioteba ae “teiraoi rabwatana ma ni botonimwaane,” ao e kataia n anaa nanona. Tera ae buoka Ioteba bwa e na aki mwane ngke e okioki neiei n anaa nanona? E boni bae ni karekea ana tai n iaiangoi baike a kona n riki ngkana e mwane iroun neiei. Ao ngke e a bon roko ni korakorana te kataaki, e a birinako mairoun neiei. E taku ana taeka: “N na kangaa ni karaoa te buakaka ae korakora aei ao ni bure nakon te Atua?”​—KBwaai 39:​6, 9; wareka Taeka N Rabakau 1:10.

9. Ko na kangaa ni katauraoiko bwa ko aonga n rawa nakon te kariri?

⁹ Tera reireiara man ana katoto Ioteba? Ti bon riai ni birinako ngkana ti kaririaki bwa ti na urua teuana mai buakon ana tua te Atua. Tabeman aika riki ngkai bwa taani Kakoaua, a a tia ngkoa ni kabokorakora ma te kakaiun, te koro ni manging, te moko, kamanenaan te drug n te aro ae aki riai, te wene ni bure, ao tabeua riki. Imwini bwabetitoakia, a kona naba ni kaririaki n tabetai bwa a na okiri aroia ake rimoa. E ngae ngkana ko kaririaki bwa ko na urua ana tua Iehova, kakorakorako ni karekea am tai n iaiangoi baika kona n riki aika karuanikai nakon am onimaki, ake ko na kaaitarai ngkana ko aki taobarai am namakin aika bure. Ko kona ni kataia ni kaman iangoi baike a kona n ueke iai kariri, ao baireia bwa ko na kangaa ni kararoai. (TaiAre. 26:​4, 5; TaeRab. 22:3) Ngkana ko kaaitara ma te aeka ni kataaki anne, butiia Iehova te wanawana ao te taubaang bwa ko aonga n rawa nako iai.

10, 11. (a) Tera te bwai ae a rinanona rooro n rikirake aika bati n aia tabo n reirei? (b) Tera ae kona ni buokiia Kristian aika rooro n rikirake bwa a na rawa nakon te aroaro ae bure?

¹⁰ A bati rooro n rikirake aika Kristian aika kaaitara naba ma te kataaki n aron Ioteba. Iangoa Nei Kim. A wewene n taanga raona n reirei n te wikeen ao a kamoamoa ni karakina aroia aei. Ma akea ana karaki Kim ae aron akanne. E kaotia neiei ae n tabetai e a namakina ae kaanga ai tii ngaia ao e tebe ngkai e kaokoro arona ao a iangoia tabonrorona bwa e nanobaba ngkai akea raona. Ma e wanawana Kim ngkai akea raona bwa e ataia ae e rangi ni korakora te kariri nakon te wene n taanga irouia rooro n rikirake aika bati. (2Tim. 2:22) A bati raona n reirei ake a aki toki n titirakinna bwa te teinnaine ngaia ke tiaki. Ma e a reke iai ana tai ni kabwarabwaraa bwa e aera ngkai e aki kariaia bwa e na wene n taanga. Ti kakatonga irouia rooro n rikirake aika Kristian ake a nanomatoa n rarawa nakon te kariri ae te wene ni bure, ao e kakatonga naba Iehova irouia!

¹¹ E kaotaki n te Baibara aia katoto naake a aki taubaang ni kaineti ma te wene ni bure. E kaotaki naba iai mwina aika kananokawaki, ngkana ti aki taubaang. Ngkana ko kaaitara ma te baere e rinanona Kim, ko karaoa ae raoiroi ngkana ko iaiangoa te rorobuaka n ataei are nanobaba are taekinaki n Taeka N Rabakau mwakoro 7. Iangoa naba te baere e karaoia Amnon ao mwina ae kakaiaki are e a reke irouna. (2Tam. 13:​1, 2, 10-15, 28-32) A kona kaaro ni buokiia natiia ni karikirakea te taubaang ao te wanawana ni kaineti ma te iraorao ni karekenano, n aroia ni maroroakin rongorongo man te Baibara aika tibwa taekinaki aikai, n aia taromauri n utu.

12. (a) E kangaa Ioteba n taobaraa ana namakin nakoia tarina? (b) Itera raa ake ti riai n taobarai iai ara namakin?

¹² E katea riki te katoto teuana ae raoiroi Ioteba ni kaineti ma te taubaang. Ibukini kan ataakin nanoia tarina, e aki kaotia Ioteba nakoia bwa antai ngaia, ngke a kawaria i Aikubita bwa a na kabooi kanaia. Ma ngke e  a rotaki nanona n ana namakin, e birinako nakon te tabo teuana n tang iai. (KBwaai 43:​30, 31; 45:1) Ngkana iai te tari ke am utu ae karaoa te bwai ae e maraki nanom iai, katotonga Ioteba n taobaraa am namakin ao ko na buokaki iai n aki taekina ke ni karaoa te bwai teuana ae ko na uringaaba iai imwina. (TaeRab. 16:32; 17:27) Ngkana iai am koraki ae kabaneaki, ko riai naba n taobarai am namakin bwa ko aonga n aki reitaki ma ngaia n akea bukina ae riai. E kona ni kangaanga taobaraaean ara namakin n itera aikai, ma e na bebete ngkana ti uringnga ae ti kakairi iai n ana katoto Iehova ao n ongeaba n ana tua.

13. Baikara reireiara man rongorongon te Uea ae Tawita?

¹³ E kaotaki naba n te Baibara ana katoto ae tamaroa te Uea ae Tawita. Iai mwaakan teuaei ae korakora ma e aki kabongana buaka ngke a kaunna Tauro ao Timei. (1Tam. 26:​9-11; 2Tam. 16:​5-10) Ma e aki teimatoa ni bwaina te taubaang Tawita. Ti ataia ae e bure ma Batateba ao e un iroun Nabara are nanonrang. (1Tam. 25:​10-13; 2Tam. 11:​2-4) Ma e ngae n anne, ti kona ni karekei reireiara aika kakawaki mairoun Tawita. Te moan, a riai n taratara raoi mataniwi n te ekaretia bwa a na bwaina te taubaang, bwa a aonga n aki kabongana buaka mwaakaia ni kairiri. Te kauoua, akea ae e riai n onimakinna i bon irouna n iangoia bwa e aki kona ni bwaka n te kaririaki.​—1Kor. 10:12.

14. Tera ae e rinanona te tari temanna, ao e aera ngkai e rangi ni kakawaki arora ae riai ngkana ti kaaitara ma te aekaki anne?

¹⁴ Tera ae ko kona ni karaoia ni karikirakea te taubaang? Iangoa te bwai ae bon riki aei. E okaanako bukin ana kaa Luigi te kaa tewaana. E ngae ngke e bure te turaiua arei ma e bon tatakarua naba nakon Luigi ao te kan un irouna. E tataro Luigi ni butiia Iehova te taotaonakinnano, ao e kataia ni karaua nanon te turaiua arei, ma e teimatoa n tatakarua. E korea nambwan te kaa anne Luigi ibukini karekean te kaboomwi ao e a nako naba, ma e teimatoa n tatakarua teuarei. Teuana te wiki imwina ao e a manga okira te aine temanna ae kan ongora Luigi, ao e a kunea bwa buun neiei bon te turaiua arei! E rangi ni maamaa teuarei ao e a kabwaraa ana bure ibukin arona ae buakaka. E kukurei naba n reitaki ma te kambwana are e na karaoa uruakin ana kaa Luigi, bwa e aonga ni waekoa ni karaoaki. E ira aia maroro man te Baibara teuarei, ao e rangi ni kukurei n te baere e maroroakinaki. Ibukin aei, e a ataa Luigi kakawakin arona n taotaona nanona n te baere riki, ao mwina ae buakaka ngke arona bwa e aki taotaona nanona.​—Wareka 2 I-Korinto 6:​3, 4.

15, 16. E na kangaa te ukeuke n reirei n te Baibara ni buokiko ma am utu ni karikirakea te taubaang?

¹⁵ E kona te katoatai n ukeuke n reirei n te Baibara ma te taningamarau ni buokiia Kristian ni karikirakea te taubaang. Uringa ana taeka te Atua nakon Iotua ae kangai: “E aki riai n nako bokin te Tua aei mai wim, ao ko riai ni warekia ni karauraua bwanaam ni ngaina ao ni bong, bwa ko aonga ni kakairi raoi ni bwaai ni kabane ake a koreaki i nanona, bwa ane e na nakoraoi arom iai, ao ane ko na bwaina te wanawana iai.” (Iot. 1:8) E na kangaa te ukeuke n reirei n te Baibara ni buokiko ni karikirakea te taubaang?

¹⁶ N aron ae ti a tia n noria, a kaotaki n te Baibara rongorongo aika kaotii raoi kakabwaia ni bwainan te taubaang, ao kangaanga aika kona n riki n te aki taubaang. Bon iai bukini korean rongorongo aikai iroun Iehova. (IRom 15:4) Ai wanawanara ngaira ngkana ti wareki, ti kananoi ara iango iai, ao n ukeuke n reirei iai! Kataia ni karekea otam  iai bwa a kangaa n irekereke ma ngkoe ao am utu. Butiia Iehova bwa e na buokiko ni maiuakina ana Taeka. Ngkana ko noria bwa ko kabwaka n itera tabeua ni kaineti ma te taubaang, tai baka n aki ataia. Tataroakinna ao kataia ni kanakoraoi. (Iak. 1:5) Ko boni kona ni karekei reirei aika manena ake a na buokiko riki, mani karaoan am kakaae n ara boki ni Kristian.

17. N aaro raa ae a kona iai kaaro ni buokiia natiia ni karikirakea te taubaang?

¹⁷ Ko na kangaa ni buokiia natim ni karikirakea te taubaang? A ataia kaaro ae a aki bungiaki natiia ma te aroaro aei. Ngaia are a riai ni katea te katoto ibukin te aroaro aei n ikotaki naba ma aroaro ake a tangiriia natiia bwa a na reiakin. (IEbe. 6:4) Ngkana ko noriia natim bwa e kangaanga irouia te taubaang, titirakiniko bwa ko katea te katoto ae raoiroi iai ke ko aki. Tai kakeaa naba bongan te katoatai n irira te uarongorongo, kaeani bobotaki, ao karaoan te taromauri n utu. Tai maaku ni karautaeka nakon aia bubutii natim, ngkana e riai! E katei naba tuua Iehova ibukin Atam ma Ewa, ake a buokaki iai ni karinea mwaakana ni kairiri. N aron anne, aia reirei ni kaetieti kaaro ao aia katoto, e kona naba n reireinia natiia bwainan te taubaang. Tangirani mwaakan te Atua ni kairiri ao karinean ana kaetieti, boni baika rangi ni kakawaki aika ko kona ni karikirakei i nanoia natim.​—Wareka Taeka N Rabakau 1:​5, 7, 8.

18. E aera bwa ko kakoauaa ae bon te kakabwaia rekeia raoraom aika raoiroi?

¹⁸ E ngae ngke te karo ngkoe ke tiaki, ma ko bon riai ni bwaina te wanawana n rineaia raoraom. Karekea am iraorao ma naake a na kaungako bwa ko na uaiakin tiia aika raraoi ao ni kararoako ma te kangaanga. (TaeRab. 13:20) E na korakora rotakim irouia raoraom aika ikawai n te onimaki, ao ko na kairaki iai bwa ko na kakairi n aroaroni maiuia ae a bwabwaina te taubaang. Ao akea te nanououa bwa a na kaungaaki naba raoraom n aroarom ae raoiroi. Ngkana ti a kona ni bwaina te taubaang, ti nang kukurei iai ni maiura ni katoabong ngkai ti akoaki iroun te Atua, ao ni karekei ara iraorao aika kakukurei ma naake ti tangiriia.