Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

‘Kaotiota Ami Oota’ Bwa E Aonga n Neboaki Iehova

‘Kaotiota Ami Oota’ Bwa E Aonga n Neboaki Iehova

“Kam na kaotiota naba ami oota i mataia aomata, bwa a na . . . neboa iai Tamami.”—MAT. 5:16.

ANENE: 77, 59

1. Tera bukini kukureira ae okoro?

AI KAKUKUREIRA ongoraean rikiraken aia mwakuri ana aomata Iehova! N te ririki ae nako, ti katoatai ni kairi reirei n te Baibara ma aomata aika raka i aon 10,000,000. E kaotaki n aei bwa a kaotiota aia oota ana toro te Atua! Ao iangoia mirion ma mirion aika kan ongora ake a roko n te Kauring ao n reiakina ana tangira te Atua ae kaotaki ngke e katauraoa te karea ni kaboomwi.—1Ioa. 4:9.

2, 3. (a) Baikara bwaai aika aki tuka ‘raneaneara ngkai taani kaotaa te oota ngaira’? (b) Ni kaineti ma ana taeka Iesu ni Mataio 5:14-16, tera ae ti na rinanona?

2 A kamanenai taetae aika kakaokoro ana aomata Iehova ni katobibia te aonnaba. Ma e ngae n anne, ti aki tukaki n aei mani katiteuanaakira n neboa Tamara ae Iehova. (TeKao. 7:9) N aki ongeia bwa tera oin ara taetae ke ti maeka ia, ma ti kona n tibwaa nako ara oota “ngkai taani kaotaa te oota [ngaira] n te aonnaba.”—IBir. 2:15.

3 Te rikirake ae ti noria, katiteuanaakira, ao teimatoara n tantani, a bane ni karekea neboan Iehova. N te kaongora aei, ti na maroroakina iai aroni kakororaoan anne.—Wareka Mataio 5:14-16.

BUOKIIA AOMATA BWA A NA TAROMAURIA IEHOVA

4, 5. (a) Tera te anga teuana riki ae ti kona ni kaotaa iai ara oota irarikin te uarongorongo? (b) Baikara kakabwaia man arora ni kaotiota te akoi? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

4 “Akea ae kona ni kakaonimaki ni koaua nakon te Uea i nanon nikirani boong aikai . . . ngkana e aki kamanena raoi ana tai ni kaotiota ana oota.” Anne ae taekinaki n te kaongora ae “Light in the Darkness,” ae boreetiaki n Te Taua-n-Tantani ae bwain Tun 1, 1925 n te taetae n Ingiriti. E kabwarabwaraaki iai ae kangai: “E riai ni karaoa aei rinanon tataekinan te rongorongo ae raoiroi nakoia aomata n te aonnaba, ao ni maiuakinan ana kaetieti Iehova aika raraoi.” E teretere te anga teuana ibukini kaotiotan ara oota bwa bon rinanon tataekinan te rongorongo ae raoiroi ao karekeaia taan rimwini Kristo. (Mat. 28:19, 20) Irarikin anne, ti kona n neboa Iehova n aroarora ni Kristian. A tirotiroi aroarora kaain auti nako ma naake a rirarikira. A karaoiroa taekara ao Atuara ae ti taromauria arora ni wingare ao ni kamauri nakoia aomata.

5 E tuangia taan rimwina Iesu ni kangai: “Ngkana kam rin n te auti, kamauriia kaaina ni kangai, ‘Te raoi iroumi.’” (Mat. 10:12) N te tabo are a aki toki n uarongorongo iai Iesu ma ana abotoro, a kakarinaki iruwa i nanon te auti. Ni boong aikai, e aki kakaraoaki aei n taabo aika bati. Ma ngkana ti taetae ma te akoi ao te kan rena n te tai are ti kaota iai bukin rokora irouia, n angiin te tai e katoka raraomani kaain te auti ma ana riribai. N angiin te tai, te wingare bon te anga ae moan te raoiroi ibukini moanakin ara maroro. E noraki naba koauan anne ngkana a uarongorongo taari n ana tabo te botannaomata ma te kaa ni boki. Ngkana ko uataboa te aeka n uarongorongo anne, ko na bae n noria bwa a kai roko riki aomata n anai aia boki ngkana ko moangare ao ni kamauri. E kona naba ni bebete moanakin am maroro ma ngaiia man arom ni kaota te akoi.

6. A kangaa te taanga teuana ni karababaa aia mwakuri ni minita?

6 Iai te taanga teuana ae a a kara i Engiran, ae a aikoa kona n uarongorongo man te auti teuana ma teuana ibukin aorakia. A iangoia bwa a na kaotaa aia oota i tinanikun aia auti. A katokai booki i aon aia taibora n te tai are a roko iai kaaro n anaiia natiia man te tabo n reirei ae uakaan ma aia auti. A bati kaaro aika anaa katoton te boki ae Questions Young People Ask—Answers That Work, Volume 1 ao 2, ao boroutia naba bwa a kan atai kanoaia. Iai te tari te aine ae te bwaiania n aia ekaretia te taanga aei ae e raoraonia n aia anga n uarongorongo aei. E butimwaea te reirei n te Baibara temanna te karo man ana momoaaomata neiei ao aia kakorakora te taanga aei.

7. Ko na kangaa ni buokiia taani birinako mai abaia aika mena n am tabo?

7 N ririki aika tibwa nako, a bati aika birinako mai abaia ao a a maeka ngkai n aaba tabeua. Tera ae ko kona ni buokiia iai aomata aikai bwa a na kinaa Iehova ao n ataa ana kantaninga? Te moan, e aera ko aki reireiniko te kamauri n aia taetae? Te JW Language app bon te bwai ni mwakuri ae kona ni buokiko n anne. E aera ko aki reireiniko naba taeka tabeua ake a kona iai n anaaki nanoia bwa a na kan ongora? Imwina ko a bae ni kona ni kairiia nakon te jw.org ao ni kaotii nakoia taamnei aika kakaokoro ao ara boki aika tauraoi n aia taetae.—TuaKau. 10:19.

8, 9. (a) Tera te ibuobuoki ae manena ae ti karekea n ara bobotaki n te wiki? (b) A na kangaa kaaro ni buokiia natiia bwa a na anga aia kaeka n taiani bobotaki?

8 E tatangira Iehova ni katauraoa ara botaki ae Maiura ao Ara Mwakuri ni Minita, bwa ti aonga ni mwaatai riki n ara uarongorongo. A bati i buakora aika buokaki n reirei aika manena ake ti karerekei n te botaki aei bwa a na rabakau n okiokiriia aomata ao ni kairi reirei n te Baibara ma ngaiia.

9 A bati aika boou aika roko n ara botaki ake a noria bwa a anganga aia kaeka natira aika uarereke n ara taromauri. Kaaro, buokiia natimi bwa a na kaotaa aia oota n aromi n reireinia bwa a na anga aia kaeka n oin aia taeka. A a tia tabeman ni katikaki nakon te koaua ngke a ongo aia kaeka ataei ae bebete ae nako mai nanoia.—1Kor. 14:25.

BOUTOKAA TE KATITEUANAAKI

10. E na kangaa te taromauri n utu ni boutokaa te katiteuanaaki?

10 Te anga teuana naba ibukini kaotiotan am oota boni boutokaan te katiteuanaaki n am utu ao n am ekaretia. Te anga teuana ae a kona ni karaoa iai anne kaaro boni bairean te kaetieti ibukin te Taromauri n Utu ae katoatai. A bati aika karina naba iai Ana Kanakobwanaa JW ao ni mataku iai teuana te tai n te namwakaina. Imwini matakumi iai, e aera bwa kam aki karekea ami tai ni maroroakin aromi ni kona ni maiuakin reirei aika kakawaki iai? Ni kairan te taromauri n utu, e riai n uringnga te karo bwa te kairiri ae riai nakon te ataei ae uarereke e kaokoro ma te kairiri ae riai ibukin ane tebwi tabun ana ririki. Karaoa am kabanea ni konaa ni buokiia kaain am utu ni kabane bwa a na kakabwaiaaki iai.—TaiAre. 148:12, 13.

E karekea te kaungaunga te iraorao ma aika ikawai riki (Nora barakirabe 11)

11-13. Ti na kangaa ngaira ni kabane ni boutokaa te katiteuanaaki n te ekaretia ao ni buokiia tabemwaang bwa a na kaotaa aia oota?

11 A na kangaa rooro n rikirake ni boutokaa te katiteuanaaki n te ekaretia ao ni kaungaia naba tabemwaang bwa a na kaotiota aia oota? Ngkana te roro n rikirake ngkoe ae te Kristian, e aera bwa ko aki katea tiam ae te iraorao ma naake a ikawai riki? Ko kona n tuangia ma te karinerine bwa a na karakina rongorongon aia beku i nanon ririki aika bati. Ane ko na noria bwa e rangi ni kaungaunga aei, ao ko na kaai ni kaungaaki ma ngaiia bwa kam na kaotii ami oota ibukin te koaua. Ao ti riai n uringnga ngaira ni kabane bwa ti na butimwaeiia raoi naake a kaei ara bobotaki. Ni karaoan anne, ko a boutokaa iai te katiteuanaaki ao a kona ni kaungaaki naba iai aika boou bwa a na kaotaa aia oota. Te bae ko kona ni karaoia bon te wingare ao te kamauri, ao tao kairakia naba nakon aia tabo n tekateka. Kataia ni kairiia nakoia tabeman bwa a aonga n namakina ae a butimwaeaki raoi.

12 Ngkana ko mwiokoaki bwa ko na kaira te botaki ibukin te mwakuri ni minita, ko kona ni buokiia kaara bwa a na uataboa naba te mwakuri ni minita. Iai aia aono ae tau ma korakoraia? N tabetai, ko kona ni katoaia ma aika ataei riki aika kona ni buokiia n aia kangaanga nako. Ko kona naba ni kaota te atataiaomata nakoia ake iai aorakia ke e a karako korakoraia. Eng, a kona ni buokaki ataei, kaara, aika boou, ao ake a a maan, n am mwamwannano ao am ataibwai bwa a na tataekina te rongorongo ae raoiroi ma te ingaingannano.—NakIbo. 19:32.

13 E kaungaaki te tia areru bwa e na kangai: “Ai raoiroira ao ai rereira ikotakia taari ni maeka ma te katiteuanaaki!” (Wareka Taian Areru 133:1, 2.) Ngkana a katiteuanaaki tibun Iteraera, a bati kakabwaiaaia n reitakia ma naake a taromauria Iehova. E kabotauaki aei ma te bwaa ae boiarara ae kamaraua te kun. N aron naba anne, ti kona ni karekea ungan nanoia tarira ngkana ti akoiia ao ni kakukureiia. Ngkana ko a kamani karaoa aei, ko riai n kamoamoaaki. Kam kona ni “kamwaawawaingkami,” ae nanona bwa kam na karaoia n te aro ae raababanako riki ao n teimatoa iai?—2Kor. 6:11-13, kbn.

14. Tera ae ko kona ni karaoia bwa ko aonga ni kaotaa am oota n am kaawa?

14 Ma tera arom ni kakorakorako riki ni kaotaa te oota ae ana koaua te Baibara n am kaawa? A kona n atikaki nanoia kaain am kaawa nakon te koaua n am taetaenikawai ao am mwakuri n akoi. Titirakiniko ni kangai: ‘Tera aia iango kaain au kaawa ibukiu? I kateimatoa itiakini mwengau ao ni bairei raoi bwaina n te aro are I a buoka riki taraaraoin te kaawa? I biririmoa ni buokiia tabemwaang?’ Ngkana ko maroro ma taani Kakoaua tabeman, e aera bwa ko aki titirakinia aron rotakia aia koraki, kaain aia kaawa, raoia ni mwakuri ke raoia n reirei n aia mwakuri n akoi ao aroaroia aika raraoi? Ko na bae n ongoraei rongorongo aika kakukurei.—IEbe. 5:9.

TEIMATOA N TANTANI

15. E aera bwa e rangi ni kakawaki te teimatoa n tantani?

15 Ngkana ti tangiria bwa e na teimatoa n otamwaaka ara oota, ti riai n ataa te tai ae ti a mena iai ngkai. E okioki Iesu ni kaumakiia taan rimwina ni kangai: “Teimatoa n tantani.” (Mat. 24:42; 25:13; 26:41) Ngkana ti iangoia bwa e kiriaria n roko te “rawawata ae korakora” ao e na aki roko n ara tai ni maiu, e na bon akea nanora n umaki n tataekina te rongorongo. (Mat. 24:21) N oneani mwin are e na otamwaaka ara oota n ara kaawa, e na kekerikaaki ootana ao n tokina e na bua.

16, 17. Tera ae ko kona ni karaoia bwa ko aonga n teimatoa n tantani?

16 Ti riai ngaira ni kabane n teimatoa n tantani ibukina bwa a a rikirake ni buakaka taai aika karuanikai aikai. Ti ataia raoi bwa e na boni karokoa te toki Iehova n taina ae riai. (Mat. 24:42-44) Mangaia are bwaina te taotaonakinnano n aromi n tantani riki nakon are mai mwaina. Wareka Ana Taeka te Atua ni katoabong, ao kamarurungingkami n tatataro. (1Bet. 4:7) Mutiakin raoi aia katoto taari ake a kaotaki ni maiuia bwa a kukukurei ngkai a teimatoa n tantani ao ni kaotiota aia oota. Te katoto teuana iai bon te rongorongo ae “Seventy Years of Holding On to the Skirt of a Jew,” ae boreetiaki n Te Taua-n-Tantani n te taetae n Ingiriti ae bwain Eberi 15, 2012, iteraniba 18-21.

17 Teimatoa ni katabetabeko ni beku ibukin Iehova. Karaoi mwakuri n akoi nakoia tabemwaang ao kabatiaa am tai n ikoikotaki ma taari. Ni karaoan anne, ko na rangi ni kimwareirei ao ane e na taraa ni birimwaaka te tai iroum. (IEbe. 5:16) A a tia taari ni katabetabeia n te mwakuri ao ni kakororaoi baika bati tebubua te ririki n nako. Ma ni boong aikai, ti a kakororaoi baika bati riki i aan ana kairiri Iehova. Ti a kaotiotii ara oota n te aro ae moan te raababa riki nakon ae ti kona n iangoia.

Kawarakira ibukini kaungaakira e reke iai ara tai n ukera te wanawana man Ana Taeka te Atua (Nori barakirabe 18, 19)

18, 19. A na kangaa unimwaane n te ekaretia ni buokira bwa ti na botumwaaka ao n teimatoa n ingainga? Taekina te katoto.

18 A kakorakoraaki ara onimaki n ataakin ae e ngae ngkai ti aki kororaoi, ma e boni kariaia naba Iehova bwa ti na beku ibukina. Ngaia are ti riai ni kaitaua Iehova bwa e a tia ni katauraoiia “mwaane ake a a riki bwa bwaai n tituaraoi,” aika unimwaane n te ekaretia. (Wareka I-Ebeto 4:8, 11, 12.) Ngkana e a manga kawariko te unimwaane, kamanena raoi am tai ni karekea reireiam mani wanawanana ao kakabwaiaam man ana taeka n reirei.

19 N te katoto, iai aia kangaanga te taanga teuana i Engiran ao a bubutii buokaia mairouia uoman unimwaane. E namakinna te buu te aine bwa e aki karaoa mwiokoana ni kairiri ni bwaai n taamnei buuna. E kakoauaa te buu te mwaane bwa bon tiaki ngaia te tia reirei ae rangi ni mwaatai ao e aki karaoa ana babaire ibukin aia taromauri n utu ae katoatai. A kairi aia iango te taanga aei unimwaane nakon ana katoto Iesu. E tabeakinia taan rimwina ao e iaiangoi baika a kainnanoi. A kaungaa te buu te mwaane bwa e na katotonga Iesu, ao te buu te aine bwa e na bwaina te taotaonakinnano. A anga naba unimwaane aia taeka n reirei tabeua ibukin aroia te taanga aei ni kaai n ibuobuoki ni karaoan aia taromauri n utu ma natiia aika uoman. (IEbe. 5:21-29) Imwina, a kamoamoaa te buu te mwaane ibukin ana kekeiaki. A kaungaa bwa e na botumwaaka n onimakina te taamnei ae raoiroi bwa e na buokia n riki bwa atun te utu ae korakora ana onimaki. A buokaki kaain te utu aei bwa a na kaotaa aia oota man aia tangira ao aia boutoka unimwaane aikai.

20. Tera ae ko kona ni kantaningaia ngkana ko kaotiota am oota?

20 E anene ni kangai te tia areru: “A a kukurei aomata nako ake a maaka Iehova, ake a nakonako ni Kawaina nako.” (TaiAre. 128:1) Ngkana ko kaotiota am oota ni buokiia tabemwaang bwa a na beku ibukin te Atua, n arom ni kakaraoi aroaro aika karikirakea te katiteuanaaki, ao n arom n teimatoa n tantani, ane ko na namakina rikirakeni kukureim. A na nori am mwakuri aika raraoi tabemwaang, ao a bati aika a na kan neboa Tamara iai.—Mat. 5:16.