1. Ni kaineti ma I-Korote 2:​4, 8, e kangaa Tatan ni kataia ni kataenikaia ara iango?

E TANGIRIA Tatan ni katannakoira mairoun Iehova. Ibukin uaiakinan tiana aei, e kataia ni kairi ara iango ao ni kataenikaia n te aro ae a na boraoi ma nanona. E kataia n anai nanora ke ni mwamwanaira bwa ti na katotongnga, n arona ni kabonganai baika ti tatangiri.​—Wareka I-Korote 2:​4, 8.

2-3. (a) E aera bwa ti riai ni mutiakina te taeka ni kauring n I-Korote 2:8? (b) Tera ae ti na rinanona n te kaongora aei?

² Ma te koaua bwa ti kona ni burebureaki iroun Tatan? Eng! Uringnga are e aki anga te kauring Bauro n I-Korote 2:8 nakoia aika tiaki kaain te onimaki. E koreia nakoia Kristian aika kabiraki n te taamnei ae raoiroi. (IKoro. 1:​2, 5) A boni kona ni burebureaki Kristian akanne n te tai anne, ao e a korakora riki nakoira n ara bong aikai. (1Kor. 10:12) Bukin tera? E a tia ni karenakoaki Tatan nakon te aonnaba ao e a kakorakoraa ni burebureiia ana toro te Atua aika kakaonimaki ni koaua. (TeKao. 12:​9, 12, 17) Irarikin anne, ti a maeka n te tai ae a a “ririkirake riki [iai] ni buakaka” aomata aika buakaka ma taani mwamwanaa te aba.​—2Tim. 3:​1, 13.

³ N te kaongora aei, ti na maroroakina aron Tatan ni kabongana te “mwamwanaa te aba ae akea uaana” ni kataia ni kairi iai ara iango. Ti na nori ana “bwai n nanowanawana” ke ana “kamwane” aika tenua. (IEbe. 6:11; kbn.) N te kaongora are imwina, ti na nora iai arora ni kanakoi mwin ana kamwane ake a rotakibuaka iai ara iango. Ma ti na maroroakina  moa reireiara ni kaineti ma aron Tatan ni burebureiia tibun Iteraera imwin rinia n te Aba ni Berita.

4-6. Ni kaineti ma Te Tua-Kaua 11:​10-15, tera te bitaki n te ununiki ae a riai n reiakinna tibun Iteraera ni menaia n te Aba ni Berita?

⁴ E wanawana Tatan ni kariria tibun Iteraera nakon taromauriani bouannanti. N te aro raa? E ataia ae a kainnanoa te amwarake, ngaia are e kataia ni kamanena aei bwa a na karaoa iai nanona. Ngke a rin tibun Iteraera n te Aba ni Berita, a a riai ni bita aroia n ununiki ibukini kanaia. Ni menaia i Aikubita, a taneiai tibun Iteraera n teboka aia tawaana n te ran are man te Naire. Ma te ununiki n te Aba ni Berita, e aki boboto i aon te ran are anaaki man te Karaanga ae bubura, ma e boboto i aon te karau are bwabwaka n taina, n ikotaki ma te aoi are kamwaimwai aroka. (Wareka Te Tua-Kaua 11:​10-15; Ita. 18:​4, 5) Ngaia are a riai tibun Iteraera n reiakin aanga n ununiki aika boou. E aki bebete aei ibukina bwa angiina ake iai rabakauia n te ununiki, a a tia ni mate n te rereua.

⁵ E tuangia ana aomata Iehova bwa e a bitaki aroni maiuia. Ao imwina e angania te kauring aei, ae a bae n iangoia n te moantai bwa akea irekerekena ma te ununiki: “Taratara raoi bwa kam na aki kariaia bwa a na anaaki nanomi, ao n rairakinako n taromaurii atua riki tabeman, ao ni bobaraaki nakoia.” (TuaKau. 11:​16, 17) E aera bwa e anga te kauring Iehova ibukin taromaurian atua aika kewe ao e taekina naba reiakinan aanga n ununiki aika boou?

⁶ E ataia Iehova ae a na kaririaki tibun Iteraera bwa a na kan reiakin aanga n ununiki tabeua mairouia kaain rarikia ake beekan. A mwaatai riki naakai nakoia tibun  Iteraera, ao a kona ana aomata te Atua ni karekea rabakauia mairouia, ma iai te kangaanga iai. A kakoauaa Baara taan ununiki ake kaaini Kanaan, ao a kairaki aia iango n aia koaua anne. A iangoa Baara bwa ana bwai karawa ao te tia anga te karau. E aki tangiria Iehova bwa a na mwamwanaaki ana aomata ni keewe aikai. Ma a okioki tibun Iteraera n rinea ae a na taromauria Baara. (WarIte. 25:​3, 5; MotiTae. 2:13; 1Uea 18:18) Nora aron Tatan ni kona ni kataenikaiia tibun Iteraera.

7. E kangaa ni kataaki aia onimaki tibun Iteraera ngke a rin n te Aba ni Berita?

⁷ Ana anga Tatan teuana ae kabongana bon tangiran te bwai ae riai, ae tangiran te karau bwa e na kamaiua aon te aba. E karako bwakan te karau n te Aba ni Berita man raabanen Eberi ni karokoa Tebetembwa ni katoa ririki. E boto maiuia ao maiun arokaia n te karau are bwabwaka tao i nanon Okitobwa. E mwamwanaiia tibun Iteraera Tatan bwa a na kakoauaa ae ngkana a na maiuraoi, a riai ni kakairi n aia katei beekan ake i rarikia. A kakoauaa beekan aikai bwa iai waaki n taromauri tabeua ake a riai ni karaoi bwa a aonga ni kabwakaa te karau atuaia. Naake a aki onimakina Iehova a kakoauaa bwa tii aei te anga ae e na totokoa te mwautakataka ae maan, ngaia are a a karaoi waaki n taromauri ni beekan ni karinea iai te atua ni kewe ae Baara.

8. Tera ana anga Tatan ae te kauoua? Kabwarabwaraa.

⁸ E kabongana Tatan ana anga ae te kauoua nakoia tibun Iteraera. E kamanena kaibwabwarun te rabwata. Natannaomata aika beekan, a taromaurii atuaia n aroia ni karaoi mwakuri aika kammaira. I buakon te waaki n taromauri ae kammaira aei, iai naba aine ao mwaane aika kakabooaki n te tembora. E aki tii kariaiakaki te wene ni bure i marenan te mwaane ma te mwaane ao te aine ma te aine ao aaro ni wene ni bure riki tabeua, ma a iangoaki naba bwa a raoiroi! (TuaKau. 23:​17, 18; 1Uea 14:24) A kakoauaa beekan bwa waaki n taromauri aikai a kaungaia iai atuaia bwa a na kamaiureireia te aba. A bati tibun Iteraera aika anaaki nanoia ni katei ni beekan aikai ao a kariaia bwa a na katikakinako iai ao n toro irouia atua aika kewe. A a boni kataenikaiaki iroun Tatan.

9. Ni kaineti ma Otea 2:​16, 17, e kangaa Tatan ni kamaabubua aia iango tibun Iteraera ibukin Iehova?

⁹ E kamanena naba Tatan ana anga ae te katenua. E kamaabubua aia iango tibun Iteraera ibukin Iehova. N ana tai te burabeti ae Ieremia, e taekinna Iehova bwa burabeti ni kewe a kairiia Ana aomata bwa a na mwanuokina arana “ibukini Baara.” (Ier. 23:27) A boni katoka kabonganaan aran Iehova ana aomata ao a onea mwina n te ara ae Baara, ae nanona “te Tia Bwaibwai” ke “te Toka.” Te mwakuri aei e kamaabubua aia iango tibun Iteraera ni kaineti ma te kaokoro i marenan Iehova ao Baara, ao e a bebete riki iai irouia renganan katei n taromauri ibukini Baara ma te taromauri ibukin Iehova.​—Wareka Otea 2:​16, 17 ao te kabwarabwaraa mai nano.

10. Baikara ana bwai ni kamwane Tatan ni boong aikai?

¹⁰ Ni boong aikai, e kabonganai naba bwaai ni kamwane akanne Tatan. E kataenikaiia aomata n arona n anai nanoia nakon  tangirani baika riai, karikirakean te wene ni bure, ao kamaabubuan aia iango aomata ibukin Iehova. Ti na maroroakina moa te bwai ni kamwane are te kabane.

11. E kangaa Tatan ni kamaabubui aia iango aomata ibukin Iehova?

¹¹ E kamaabubua Tatan aia iango aomata ibukin Iehova. Imwini mateia ana abotoro Iesu, a a kabutiinako reirei aika kewe naake a taku bwa Kristian ngaiia. (Mwa. 20:​29, 30; 2Tet. 2:3) A kamaabubua kinaakin te Atua ae tii temanna ae koaua te koraki aei. N te katoto, a katoka kabonganaan aran te Atua ni katoton aia Baibara ao a kabonganai taeka n aron “te Uea.” Mani kanakoan aran te Atua irouia ao oneani mwina n “te Uea,” e a kangaanga iroun te tia wareka te Baibara bwa e na ataa kaokoron Iehova ma “ueea” ake tabeman aika taekinaki n te Koroboki ae Tabu. (1Kor. 8:5) A kabongana naba te taeka ae “te Uea” ibukin Iehova ao Iesu, ike e a kangaanga iai ataakin ae e kaokoro Iehova ma Natina. (Ioa. 17:3) Man te kamangaongao aei e a riki te reirei ae te Temanna n Teniman​—ae bon akea taekana n Ana Taeka te Atua. Ibukin anne, a bati aika iangoa te Atua bwa te miterio ao a kakoauaa bwa ti aki kona ni kinaa. Ai boni buakakara te kewe aei!​—Mwa. 17:27.

12. Tera ae a boutokaia Aaro aika kewe, ao tera mwina n aron ae taekinaki n I-Rom 1:​28-31?

¹² E kamanena kaibwabwarun te rabwata. N aia tai tibun Iteraera, e kabongana Tatan te Aro ae kewe ni boutokaa iai te aroaro ni maiu ae aki riai. E karaoa naba anne ni boong aikai. A butimwaea ao ni boutokaa te aroaro ae kammaira Aaro aika kewe. Ibukin anne, a bati aika taku bwa a beku iroun te Atua, ma a kitan ana kaetieti ibukin te aroaro ni maiu ae riai. E kabwarabwaraa te abotoro Bauro mwin aia mwakuri Aaro akanne n ana reta nakoia I-Rom. (Wareka I-Rom 1:​28-31.) A irekereke “baika aki riai” ma aeka ni wene ni bure nako n ikotaki ma te iein i marenan te mwaane ma te mwaane ao te aine ma te aine. (IRom 1:​24-27, 32; TeKao. 2:20) Ai kakawakira iroura nimtan ana reirei te Baibara aika mataata raoi!

13. Tera riki ana bwai ni kamwane Tatan teuana?

¹³ E anainano Tatan nakon tangirani baika riai. E bon riai tangiran reiakinan  rabakau ake a na buokira ni karekei baika ti kainnanoi i bon ibukira ao ibukia ara utu. (1Tim. 5:8) N angiin te tai ti karekei rabakau akanne man te reirei ao man ara kamatebwai mwaaka. Ma ti riai n taratara raoi. A reireinaki ataei ni kuura n reirei n aaba aika bati tiaki tii rabakau aika manena, ma a reireinaki naba iai wanawanaia aomata. A kaungaaki ataein te reirei bwa a na aki kakoauaa te Atua, ao a na aki karinea te Baibara. A reireinaki naba bwa aomata aika wanawana ni kabane a kakoauaa ae e riki te maiu man te ewarutin. (IRom 1:​21-23) Reirei akanne a boni kaitaraa ‘wanawanan te Atua.’​—1Kor. 1:​19-21; 3:​18-20.

14. Tera ae karikirakeaki ni wanawanaia aomata?

¹⁴ E kakeaaki ke ni kaitaraaki ana kaetieti aika raraoi Iehova ni wanawanaia aomata. E aki karikirakeaki iai uaan te taamnei are mairoun te Atua ma e karikirakeaki iai “ana mwakuri te rabwata.” (IKar. 5:​19-23) E boutokaaki iai te kainikatonga ao te kan rietata, ao ibukin anne a a riki aomata bwa “taan tangiriia i bon irouia.” (2Tim. 3:​2-4) Aroaro aikai boni kaitaraan te nimamannei ao te nanorinano, ae a kaungaaki ana toro te Atua bwa a na kaotiotia. (2Tam. 22:28) A a tia tabeman Kristian ake a uaiakina te reirei ae rietata ni kariaia kairakin aia iango ni wanawanaia aomata, n oneani mwin ana iango te Atua. Ti na rinanon te katoto teuana n te bwai ae kona n riki.

15-16. Tera reireiam n rongorongon te tari te aine temanna?

¹⁵ E taku te tari te aine ae e a tia ni beku ni kabwanina ana tai n te maan ae raka i aon 15 te ririki: “Ngkai te tia Kakoaua ngai ae I a tia ni bwabetitoaki, I wawareki ao n  ongongo karuanikain uaiakinan te reirei ae rietata, ma I aki tabe ma taeka ni kauring akanne. Irou, e aki kaineti te reirei ni kairiri anne nakoiu.” Ma baikara kangaanga ake e kaaitarai? E taku: “E bane au tai ae bati ao korakorau ni kamatebwai n te aro are e a aki reke au tai n tataro nakon Iehova n aron are I taneiai iai. I a boni kukua naba ao akea au tai ni maroroakina te Baibara ma tabemwaang, ao I aki kakatauraoi raoi nakoni bobotaki. Ma I kakaitau bwa ngke I a noria ae e a tabe n uruaki au iraorao ma Iehova ibukini kabanean au tai n te reirei ae rietata, I a ataia ae I riai ni katoka au reirei. Ao I boni karaoia.”

¹⁶ Tera mwin te reirei ae rietata iroun neiei? E taku: “I maamaa ni kaotia ae imwin te reirei ae rietata I a titiribureiia tabemwaang, moarara riki tariu n te onimaki. I kantaningaiia taari bwa a na karaoa ae bati riki nakon are a kona ni karaoia, ao I kaokoroai ma ngaiia. E tangiraki te tai ae maan ibukini kanakoan au iango aei. Ibukin anne, I a ataia ae e boni karuanikai aki mutiakinan ana kauring Tamara are i karawa rinanon ana botaki. E bon ataa riki arou Iehova nakon ataakina irou. E raoiroi riki ngke I a kaman ongeaba!”

17. (a) Tera ae ti riai ni motinnanoia? (b) Tera ae ti na maroroakinna n te kaongora ae imwina?

¹⁷ Motinnanoia bwa ko na aki kataenikaiaki “ni wanawanan aon te aba ao n te mwamwanaa te aba ae akea uaana” ae n ana aonnaba Tatan. Teimatoa n tantani bwa ko na aki mwane n ana bwai ni kamwane Tatan. (1Kor. 3:18; 2Kor. 2:11) Tai kariaia bwa e na kamaabubua am iango ibukin Iehova. Maiuakin ana kaetieti Iehova aika moan raraoi. Tai kariaia bwa e na kamwaneko Tatan bwa ko na aki mutiakin ana taeka n reirei Iehova. Ma tera arom ngkana ko a ataia bwa ko a tia n rotaki n ana iango te aonnaba? E na kaotaki n te kaongora ae imwina aron Ana Taeka te Atua ni kona ni buokira n urui naba iango ao aroaro aika “nene wakaaia.”​—2Kor. 10:​4, 5.