1. Tera ae e beritanna Iehova nakoia taani bure ake a rairi nanoia?

 BON ara tia Karikiriki Iehova, ara tia Karaotua, ara tia Motikitaeka, ao boni ngaia naba Tamara are i karawa ae tatangira. (TaiAre. 100:3; Ita. 33:22) Ngkana ti bure nakoina ao ni manga rairi nanora ni koaua, e na aki tii kabwarai ara bure ma e na bon ingainga naba ni karaoa anne. (TaiAre. 86:5) E anga Iehova ana berita ae tatangira rinanon ana burabeti ae Itaia, ae kangai: “E ngae ngkana ai aron te kunnikai ae uraroo ami bure, ma a na kamainainaaki n aron te tino.”—Ita. 1:18.

2. Tera ae ti riai ni karaoia ibukini karekean te rau ma tabemwaang?

² Ti kona n taekin ao ni karaoi baika a na un iai tabeman ibukina bwa ti aki kororaoi. (Iak. 3:2) Ma tiaki nanona bwa ti nang aki karekea ara iraorao ae kaan ma ngaiia. Ti kona ni karaoa anne, ngkana ti reiakina arora ni kakabwarai buure. (TaeRab. 17:9; 19:11; Mat. 18:21, 22) Ngkana iai ae e bure nakoira, e tangirira Iehova bwa ti na kabwaraa ana bure. (IKoro. 3:13) Ao ti bon riai ni karaoa anne. E “kaabwabwaka kabwaraan te bure” Iehova ngkana e kabwarai buure.—Ita. 55:7.

3. Tera ae e na rinanoaki n te kaongora aei?

³ N te kaongora aei, ti na noria bwa a na kangaa aomata aika aki kororaoi ni kakairi iroun Iehova ni kabwarai buure. Baikara buure ake ti riai ni kaongoia unimwaane n te ekaretia? E aera ngkai e kaungaira Iehova bwa ti na kabwarai aia bure tabemwaang? Ao tera reireiara ibukia raora n te onimaki ake a a tia ni karawawataaki n aia bure tabeman?

4. (a) Ngkana e karaoa te bure ae kakaiaki temanna ana toro Iehova, tera ngkanne ae e riai ni karaoia? (b) Tera ae a riai ni karaoia unimwaane ngkana a motika taekan te tia bure?

⁴ A riai ni kaongoaki unimwaane taekani buure aika kakaiaki. A kaotaki aekani bure akanne n 1 I-Korinto 6:9, 10. Buure n aron akanne, a urui ana tua te Atua n te aro ae kakaiaki. Ngkana e karaoi buure akanne te Kristian, e riai ngkanne n tataro nakon Iehova ao ni kawariia unimwaane n te ekaretia. (TaiAre. 32:5; Iak. 5:14) Tera tabeia unimwaane iai? Bon tii Iehova te Atua ae e kona ni kabwarai buure n aekaia nako, rinanon te karea ni kaboomwi. * Ma e a tia Iehova ni mwiokoia unimwaane ibukini motikan taekan te tia bure ae boto i aon te Baibara, bwa e na teimatoa n tiku n te ekaretia ke e na aki. (1Kor. 5:12) Ni kakororaoan anne, a riai naba ni kakorakoraia n ukeri kaekaan titiraki aikai: Bon nanona ni kani karaoa te bure aei? E a kamani iaiangoa karaoan aei mai mwaina? E okioki ni karaoa te bure aei mai mwaina? Ao ae kakawaki riki, iai bwaai ni kakoaua aika kaotia bwa e a raira nanona ni koaua? Iai te bwai ni kakoaua ni kaineti ma te tia bure anne, ae kaotaki iai bwa e a tia Iehova ni kabwaraa ana bure?—Mwa. 3:19.

5. Baikara kakabwaia man aia mwakuri unimwaane?

⁵ Ngkana a maroro unimwaane ma te tia bure, tiaia bwa a na kakairi n ana motikitaeka Iehova are e kaotaki n te Baibara. (Mat. 18:18) A na kangaa ni kakabwaiaaki kaain te ekaretia n te babaire aei? E kamanoaki te ekaretia ngkana e taraaki raoi bwa taani bure ake a rawa n rairi nanoia, a na boni kamwawaaki bwa a aonga n aki karuanikaiia ana toro Iehova. (1Kor. 5:6, 7, 11-13; Tit 3:10, 11) E buokaki naba iai te tia bure bwa e na raira nanona, ao ni kakabwaiaaki mani kabwaraan ana bure iroun Iehova. (Ruka 5:32) A riai unimwaane n tataro ibukin te tia bure ae raira nanona, ao ni butiia Iehova bwa e na kamarurunga ana onimaki.—Iak. 5:15.

6. Ngkana e a tia ni kabaneaki temanna man te ekaretia, e na kona naba ngkanne ni kabwaraaki ana bure? Kabwarabwaraa.

⁶ Iangoia bwa aongkoa e aki raira nanona te tia bure n te tai are e maroro iai ma unimwaane. Ngkanne e na boni kabaneaki man te ekaretia. Ngkana e urua tuan te aba, a aki kona unimwaane ni kamanoa mani mwin ana mwakuri. E kariaia Iehova taian tautaeka n taai aikai, bwa a na katuuaaea ane e urua tuan aon te aba—n aki ongeia bwa e raira nanona ke e aki. (IRom 13:4) Ma ngkana e a oki ana iango te tia bure ao e a raira nanona ni koaua, e na boni kukurei Iehova ni kabwaraa ana bure. (Ruka 15:17-24) E koaua aei, e ngae naba ngkana a kakaiaki ana bure.—2Rong. 33:9, 12, 13; 1Tim. 1:15.

7. N te aro raa, are ti kona iai ni kabwaraa ana bure te aomata ae bure nakoira?

⁷ Ti kakaitau n ataakin ae tiaki tabera baireani kabwaraakin ana bure temanna iroun Iehova! Ma bon iai naba te bwai ae ti riai ni baireia. Ae tera? N tabetai, e kona temanna ni bure nakoira n te aro ae kakaiaki, ao ni bubutii kabwaraan ana bure imwina riki. Ma n tabetai, e kona n aki. E ngae n anne, ti kona n iangoia bwa ti na kabwaraa ana bure, bwa e aonga n nako mairoura te un ao te riribai. E kainnanoaki te kakorakora ao te tai ae maan ibukini karaoan anne, moarara riki ngkana ti a rangi n un irouna. E taekinaki aei n Te Taua-n-Tantani  ae bwain Tebetembwa 15, 1994-E: “Ngkana ko a tia ni kabwaraa ana bure temanna, tiaki nanona bwa ko a tarariaoa te baere e karaoia. Ao kabwaraan ana bure temanna, e nanonaki iai—katukan taekana i nanoni bain Iehova. Bon te tia Motikitaeka ngaia ae moan te raoiroi i karawa ao n te aonnaba, ao e na boni karaoa te kaetitaeka ae riai n taina ae riai.” E aera ngkai e kaungaira Iehova bwa ti na kabwarai buure ao ni katuka karaoan te kaetitaeka nakon are bon ana bwai—are boni ngaia?

8. E kangaa n oti ara kakaitau ibukin ana nanoanga Iehova man arora ni kakabwarai buure?

⁸ Ti kaota te kakaitau ngkana ti kabwarai buure. N te kabotau teuana ao Iesu, e kabotaua Iehova ma te toka are e kamauna ana taarau temanna ana toro are e aikoa kona ni kabwaraa. Ma e aki kaotiota te nanoanga te toro anne nakon raona n toro temanna, ae e a tia naba n taarau irouna n te mwaane ae tii teutana. (Mat. 18:23-35) Tera ae e kataia n reireinira Iesu? Ngkana ti kakaitau n ana nanoanga Iehova, ti riai ngkanne ni kairaki bwa ti na kabwarai aia bure tabemwaang. (TaiAre. 103:9) E taekina aei Te Taua-n-Tantani teuana n ririki aika nako: “N aki ongeia bwa mwaitira ara tai ni kabwarai aia bure raora n aomata, ma e aki kona ni kabotauaki anne ma aron Iehova ni kabwarai buure ao te nanoanga are e kaotia nakoira rinanoni Kristo.”

9. E kaota te nanoanga Iehova nakoia antai? (Mataio 6:14, 15)

⁹ A kabwaraaki aia bure naake a kakabwarai buure. E kaota te nanoanga Iehova nakoia naake a kaotiota te nanoanga. (Mat. 5:7; Iak. 2:13) E kamataataa anne Iesu ngke e reireinia taan rimwina aron te tataro. (Wareka Mataio 6:14, 15.) Ao e a kamani katereterea naba te boto n reirei anne Iehova ni kaineti ma ana toro are Iobi. E a tia n un te mwaane ae kakaonimaki aei n aia taeka mwaane aika teniman ake Eribati, Biretata ao Toba. E tua Iehova nakon Iobi bwa e na tataro ibukia nakanne. Ao e kakabwaiaaki Iobi iroun Iehova ngke e a tia ni karaoa anne.—Iobi 42:8-10.

10. E aera ngkai e karuanikai nakoira kaikoan unra? (I-Ebeto 4:31, 32)

¹⁰ E karuanikai kaikoan te un. E riki te un bwa kaanga te uota ae tinebu, ao e tangirira Iehova bwa ti na namakina te kabebeteaki ngkana ti kanakoa. (Wareka I-Ebeto 4:31, 32.) E kaungaira Iehova ni kangai, “Kanakoa te un ao kitana te un ae korakora.” (TaiAre. 37:8) Ko wanawana ngkana ko kakairi n te taeka n reirei anne. E kona n ruanikai marurungin rabwatara ao ara iango mani kaikoan te un. (TaeRab. 14:30) Ma te aomata are e kaunira, bon akea rotakina n anne, ai aron ae kaanga ti moi n te boitin ao ti bon rotaki iai, ma te aomata are e kaunira, e aki rotaki iai. Ngaia are ngkana ti bwabwaina te ikabwarabure, ti boni karaoa iai ae raoiroi ni bon nakoira. (TaeRab. 11:17) E na reke iai iroura raun nanora ao ara iango, ike ti a kona iai n reitaanako ara beku ibukin Iehova ma te rau.

11. Tera ae taekinna te Baibara ibukin arora n irantangaira i bon iroura? (I-Rom 12:19-21)

¹¹ Ana bwai Iehova te karekekai. Ngkana iai ae e karaoa ae bure nakoira, e aki kariaia Iehova bwa ti na irantangaira i bon iroura. (Wareka I-Rom 12:19-21.) Ti aki kona ni karaoa te motikitaeka n te aro ae eti n aron te Atua, ibukina bwa e aki kororaoi ara iango. (Ebera 4:13) Ao n tabetai,  ti kona ni kariaia ara namakin bwa a na tukira mani karaoani babaire aika raraoi. E kairaki Iakobo iroun Iehova bwa e na korea aei: “E aki kona unin te aomata ni karekea uaana ae ana raoiroi te Atua.” (Iak. 1:20) Ti kakoauaa raoi ae e na boni karaoa Iehova te baere e riai ni karaoaki, ao e na taraia raoi bwa e na boni karaoaki nanon te kaetieti ae kororaoi.

12. Ti na kangaa ni kaota onimakinan ana kaetitaeka ae riai Iehova?

¹² Ti kaota onimakinan ana kaetitaeka Iehova man arora ni kakabwarai buure. Ngkana ti katikui bwaai ni kabane i nanoni bain Iehova, ti kaotia iai bwa ti onimakinna bwa e na katoki kangaanga ake a bane n riki man te bure. N te aonnaba ae boou are e beritanna Iehova, ao bwaai ni kabane ake ti maraki iai, “a na aki manga rin n te iango . . . ao a na aki naba manga rin n te nano.” (Ita. 65:17) Ma ngkana ti a tia n namakina te maraki ae korakora, ti kona ngkanne ni katoka te un ma te riribai are i nanora? Iangoa aroia tabeman ake a a tia ni kona ni karaoa anne.

13-14. Tera reireiam ibukin te kabwarabure man rongorongoia Tony ao José?

¹³ A bati taari ake a iangoia bwa a na kabwarai buure, e ngae naba ngke e rangi ni maraki nanoia n te baere a a tia ni karaoia tabemwaang. Baikara kakabwaia ake a rinanoi mani karaoan anne?

¹⁴ Imwain reiakinan te Baibara iroun Tony, * ae maeka i Biribin, e a ataia ae e tiringaki tarina are karimoana iroun José. N te tai anne ao Tony, bon te aomata ae kiunun ao e iowawa, ao e kani kataea kain tarina. E boni kabureaki José ibukin ana bure anne. Ma imwina riki ngke e a kaotinakoaki José, e a iangoia Tony bwa e na kakaaea ao n tiringnga, ngaia are e a kabooa ana katii. Ma e a moana ana reirei n te Baibara Tony ma Ana Tia Kakoaua Iehova, ao e taku, “Ngke I reirei n te Baibara, I a ataia ae I riai ni bita aroaroni maiu ao ni katoka uniu.” N tokin te tai, e a bwabetitoaki Tony ao e a mwiokoaki bwa te  unimwaane n te ekaretia. Iangoa ngkanne kubanakona ngke e a ataia imwina, ae e a tia José n riki naba bwa temanna ana toro Iehova ae bwabetitoaki! Ngke a kaitiboo naakai ao a a inga naba. Ao e tuanga José Tony bwa e a tia ni kabwaraa ana bure. E taekinna Tony bwa imwin anne, ao e a karekea te kukurei ae bati, n te aro are e a aikoa kona ni kabwarabwaraa ana namakin ae tamaroa anne. Eng, e boni kakabwaiaa Iehova nanon Tony ni kani kabwarai buure.

15-16. Tera reireiam ibukin te kabwarabure man rongorongoia Peter ma Sue?

¹⁵ N 1985, ao a kaaea te botaki n te Tabo n Taromauri teuana Peter ma Sue, ngke e a tii karina naba n rebwetaua te boom. Iai ae e kaaki te boom i nanon te Tabo n Taromauri. E korakora ikoakin Sue n te aro are e a aikoa raoiroi ana taratara ma ana kakauongo. E a aikoa naba kona n aroboi.  * A aki toki n iangoa aei Peter ma Sue, ‘Te aeka n aomata raa ae e na kona ni karaoa te mwakuri n iowawa aei?’ Imwin ririki aika bati, ao e a reke teuare karebwea te boom, ao bon tiaki ana toro Iehova. E boni karabuutinaki ni karokoa matena. Ngke a titirakinaki Peter ma Sue bwa a kona ni kabwaraa ana bure te mwaane aei ke a aki, ao a taku: “E reireinira Iehova bwa ti na aki kaikoa unra ma te riribai, bwa e kona n rotaki iai marurungira, ara namakin, ao ara iango. Ngaia are ti a kamani butiia Iehova bwa e na buokira ni kanakoa mai nanora te un ma te riribai, ao ni kateimatoa te rau ni maiura.”

¹⁶ E bebete irouia naakai kabwaraan ana bure te mwaane arei? E bon aki n taai nako. A reitia ni kangai: “N taai ake e maraki iai Sue man ikoakina, ao e kona ni manga oki unra. Ti aki kaatuua ara iango iai, ngaia are a rangi ni kai bua namakin akanne. Ma aei te bwai ae ti kona n taekinna mai nanora—ngkana e riki teuanne bwa temanna naba tarira n te tai teuana, ti na boni butimwaeia. E reke reireiara n te bwai ae riki aei bwa booto n reirei man te Baibara, a boni kamaiuira ao a kainaomataira  n aaro riki aika bati aika ti aki kona ni kantaningai. Ti boni kabebeteaki naba n ataakin ae Iehova, e na boni waekoa ni katoki kangaanga nako.”

17. Tera reireiam ibukin te kabwarabure man rongorongon Myra?

¹⁷ E reiakina te koaua Myra ngke e a tia ni mare ao n reke natina aika uoman. E aki kani butimwaea te koaua buuna. N tokin te tai, e a wene ni kimoa buuna ao ni kitania ana utu. E taku Myra: “Ngke e kitanai ma natiu buu, I a rotaki n namakin ake a rinanoi naba naake a kitanaki irouia buuia n aron te kubanako, te raraoma, te nanokawaki, te uringaaba, bukinakiu n te baere e riki ao ai te un.” E ngae ngke a a raure, ma e boni maraki naba neiei imwin ana mwakuri buuna n aki kakaonimaki. E reitia ni kangai Myra: “I teimatoa n rotaki n namakin akanne i nanon te tai ae maan, ao I a ataia imwina ae e a rotakibuaka iai au iraorao ma Iehova ao tabemwaang.” E taekinna ngkai Myra bwa e a tia ni katoka unna ma ribaakini buuna. Ao bon ana kantaninga neiei bwa e na iai te tai teuana are e na manga kaania iai Iehova teuaei. E a kaatuua ngkai ana iango Myra ibukin taai aika a na roko. E kaikawaaia natina ake uoman n tii ngaia bwa a na riki bwa ana toro Iehova. E beku ngkai Myra iroun Iehova ma te kukurei, n ikotaki ma natina ao ana utu.

18. Tera ae ti kona ni kakoauaa bwa e na karaoia Iehova ngkai boni ngaia te tia Moti ae Rietata?

¹⁸ E karaunano ataakin ae tiaki tabera, motikan taekan temanna ma temanna! E na boni karaoa tabena ae kakawaki anne Iehova, ngkai boni ngaia te tia Moti ae Rietata. (IRom 14:10-12) Ti boni kakoauaa ae e na boni boraoi ana motikitaeka ma ana kaetieti ibukin ae eti ao ae kairua. (KBwaai 18:25; 1Uea 8:32) E bon aki kona Iehova ni karaoa te bwai ae buakaka.

19. Tera ae e na kakororaoia ana kaetitaeka Iehova ae kororaoi?

¹⁹ Ti kariariaa te tai are e na kaitiakii iai mwini baika bubuaka Iehova, ake a reke man aki kororaoia aomata ao te bure. N te tai anne, a nang kamaoaki ikoakira ao ni katokaki rawawatara. (TaiAre. 72:12-14; TeKao. 21:3, 4) Ao ti na bon aki manga uringi. Ai kakaitaura ngaira ngkai e kakorakoraira Iehova bwa ti na kakairi irouna ni kakabwarai buure, ngkai ti tabe n tataningaa te tai ae tamaroa anne!