1, 2. Tera ae irekereke ma kaatuuan taraan Iehova iroura?

TI A maeka ngkai n “taai aika okoro aika karuanikai,” ao e na ririkirake ni kangaanga aron te maiu imwaini kamaunaan te aonnaba ae buakaka aei iroun Iehova ao karokoan te rau ni koaua i aon te aba. (2Tim. 3:1) Ti wanawana ngkana ti titirakinira ni kangai, ‘Antai ae I ukoukora buokau ao kairirau mairouna?’ Ara kaeka n te tai ae waekoa e boni bae n ae “Iehova,” ao bon te kaeka ae moan te tamaroa.

² Tera ae irekereke ma kaatuuan taraan Iehova? Ao ti na kangaa ni kakoauaa raoi bwa ti kaatuua ara taratara i aona ngkana ti aitara ma kangaanga? N tienture aika nako, e ataia te tia areru bwa ti riai n euti matara nakon Iehova ibukini buokara n taai ake ti kainnanoia iai. (Wareka Taian Areru 123:1-4.) E kabotaua arora ni kaatuua taraan Iehova ma aron te toro n taraa ana toka. Tera ae e nanonna te tia areru n anne? Eng, e aki tii taraa ana toka te toro ke n onimakinna ibukini kanana ao kamanoana, ma e riai naba n tataraa ana toka n taai nako bwa e aonga n ataa te bwai ae e tangiria ana toka ao ni karaoia. N aron anne, ti riai naba ni katoabong n  ukeuke n Ana Taeka te Atua bwa ti aonga n ataa te bwai ae e tangiria Iehova bwa ti na karaoia ao ti na kakairi iai. Tii aei te anga ae ti kona ni kakoauaa iai bwa e na kaota akoara Iehova n te tai are ti kainnanoa iai buokara.—IEbe. 5:17.

3. Tera ae kona ni katikiiranako mani kaatuuan taraan Iehova?

³ E ngae ngke ti ataia ae e kakawaki teimatoara ni kaatuua taraan Iehova, ma n tabetai ti a manga katikakinako ni bwaai tabeua. Anne te bwai are riki nakon raoraon Iesu ae Mareta. E “tabeaianga ni karaoi mwakuri aika bati.” (Ruka 10:40-42) Ngkana e kona n riki aei nakon neiene kakaonimaki anne e ngae ngke e mena Iesu i rarikina, ti riai n aki mimi ngkana e riki naba nakoira. Ma tera ae kona ni katikiiranako man teimatoara ni kaatuua taraan Iehova? N te kaongora aei, ti na neneri iai arora ni kona ni katikakinako n aia mwakuri tabemwaang. Ti na reiakina naba arora n teimatoa ni kaatuua taraan Iehova.

4. E aera bwa ti kona ni mimi ni buani kakabwaiaani Mote ae te rin n te Aba ni Berita?

⁴ E onimakina Iehova Mote ibukini kairirana. Eng, “e teimatoa n nene ngke kaanga e nora Teuare aki nonoraki.” (Wareka Ebera 11:24-27.) E taekinaki naba n te Baibara bwa “akea riki te burabeti i Iteraera ae teirake ae ai aroni Mote, ae e rangi ni kinaaki iroun Iehova.” (TuaKau. 34:10) E ngae ngke e kaan ana iraorao Mote ma Iehova, ma e boni kabuaa naba kakabwaiaana ae te rin n te Aba ni Berita. (WarIte. 20:12) E kangaa n riki anne?

5-7. Tera te kangaanga are riki teutana te tai imwini kitanan Aikubita irouia tibun Iteraera, ao tera are e karaoia Mote?

⁵ E tuai koro uoua te namwakaina imwini kitanan Aikubita irouia tibun Iteraera ao e a riki naba te kangaanga ae kakaiaki imwain rokoia n te Maunga ae Tinai. A a moanna ni ngurengure aomata bwa ai akea te ran. A ngurengure nakoni Mote ao a rangi n un, ngaia are e a tang Mote nakon Iehova ni kangai: “Tera ae I riai ni karaoia nakoia aomata aikai? Ai tii teutana riki ao a nang karebanaai n atibu!” (TeOti. 17:4) E anga Iehova kaetieti aika mataata nakoni Mote bwa e na orea te bwaa are i Oreba n okona, ao e na tiinako te ran. Ti wareka aei: “E karaoa anne Mote i mataia aia unimwaane tibun Iteraera.” E tiinako te ran, e a bati nimaia tibun Iteraera, ao e a toki te kangaanga.—TeOti. 17:5, 6.

⁶ Ti tuangaki n te Baibara bwa Mote “e arana te tabo arei bwa Mata ao Meriba, ibukini kakauntaekaia tibun Iteraera ao ibukin ae a kataa Iehova, ngke a kangai: ‘E mena i buakora Iehova ke e aki?’” (TeOti. 17:7) A tonu raoi aara akanne bwa e nanonaki iai “Tuoa” ao “Kauntaeka.”

⁷ Tera aron Iehova n te bwai are riki i Meriba? E iangoiia tibun Iteraera bwa a karitei naba nakoina ma mwaakana ni kairiri, ao tiaki tii nakoni Mote. (Wareka Taian Areru 95:8, 9.) E mataata bwa a bure tibun Iteraera. N te tai anne, e bon eti are e karaoia Mote bwa e onimakina Iehova ao imwina e karaoa are e tuangnga.

8. Tera te kangaanga are riki n raatokin te mwananga ae 40 te ririki n te rereua?

⁸ Ma tera ae riki ngke e a manga riki aekan anne tao 40 te ririki imwina, ngke  a a kan roko n tokini mwanangaia tibun Iteraera n te rereua? A a roko n te tabo ae arana naba Meriba. Ma bon te tabo ae kaokoro bwa e mena i rarikini Kateti, ae uakaan ma tian te Aba ni Berita. * A a manga ngurengure naba tibun Iteraera ibukin akean te ran. (WarIte. 20:1-5) Ma n te tai aei, e a karaoa te kairua ae kakaiaki Mote.

9. Baikara kaetieti ake e anganaki Mote, ma tera are e karaoia? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

⁹ Tera aroni Mote nakon te karitei aei? E a manga okira naba Iehova ibukin ana kairiri. Ma n te tai aei, e a aikoa tuangnga Iehova bwa e na orea te bwaa. E tuangaki bwa e na anaa okona, e na ikotiia aomata i matan te bwaa, ao e na taetae nakon te bwaa. (WarIte. 20:6-8) Ma e aki taetae Mote nakon te bwaa. N oneani mwin anne e kaota unna nakoia aomata ake a ikotaki ikanne ao e takarua ni kangai: “Ongora ngkai, ngkami aika taani karitei! Ti na katiinakoa te ran ibukimi man te bwaa aei?” Imwin anne, e orea te bwaa tiaki tii te taina ma bon uatai.—WarIte. 20:10, 11.

10. Tera aron Iehova n te baere e karaoia Mote?

¹⁰ E un Iehova ao e rangi ni maraki nanona irouni Mote. (TuaKau. 1:37; 3:26) E aera bwa e namakina anne Iehova? A bae ni bati baika irekereke ma aei. N aron ae taekinaki mai eta, tao e un Iehova ibukina bwa e kabwaka Mote n irii nanoni kaetieti ake e a tibwa anganaki.

11. E kangaa orean te bwaa irouni Mote ni kona ni kairiia aomata bwa a na iangoia ae e aki karaoa te kakai Iehova?

¹¹ Tao iai riki bukin unin Iehova. A rangi ni matoatoa taiani bwaa ake i Meriba are te moan. E ngae ngkana e kakorakoraa temanna n oreia, ma akea ae kantaningaa tiinakon te ran mai iai. Ma a rangi ni kaokoro taiani bwaa ake i Meriba are te kauoua, bwa a riki man te aeka n atibu ae maraurau riki. Ibukina bwa e maraurau atibuna ao e kiribwangabwanga, e bae n ikoiko te ran i aana. Ao a kona aomata ni karekea te ran ngkana a kabwangabwangaa te bwaa. Ngaia are ngke e orea te bwaa Mote n oneani mwin are e na taetae, a kona n iangoia tibun Iteraera bwa e reke te ran n aron ae e taneiai te aba iai ao tiaki man ana kakai Iehova? * Ti aki ataia raoi.

12. Tao tera riki bukin unin Iehova irouni Mote ma Aaron?

¹² E bae n iai riki bukin unin Iehova irouni Mote ma Aaron. E taku Mote nakoia aomata: “Ti na katiinakoa te ran ibukimi man te bwaa aei?” N atongan te taeka ae “ti” irouni Mote, e bae ni kainetia nakoina ma Aaron. E kaotaki n taeka akanne bwa Mote e aki karinea Iehova bwa ngaia Nibwan te kakai anne. E taraa ni kakoauaaki aei n te bwai ae ti warekia n Taian Areru 106:32, 33 ae kangai: “A kaunna n ranin Meriba, ao e a rotakibuaka iai Mote ibukia. A kammaraka nanona ao e taetae n te aro ae aki  riai n riana.” * (WarIte. 27:14) E aki anga Mote te karineaki nakon Iehova ae bon tau n anganaki. E taku Iehova nakoni Mote ma Aaron: “Kam uaia ni karitei nakon te baere I tua.” (WarIte. 20:24) Bon te bure ae kakaiaki anne!

13. E aera ngkai e bon riai ao e eti ana motikitaeka Iehova ibukini Mote?

¹³ Ibukina bwa bon taani kairiri Mote ma Aaron i buakoia ana aomata Iehova, e bati riki ae e kantaningaia mairouia. (Ruka 12:48) N taai aika nako, e aki kariaia Iehova rinia tibun Iteraera ni kabane n te aba ae Kanaan ibukin aia karitei nakoina. (WarIte. 14:26-30, 34) Ngaia are e bon riai ao e eti Iehova ngke e karaoa ana motikitaeka ae aron naba anne nakoni Mote ibukin ana karitei. N aroia taani karitei ake tabeman, e aki kariaiakaki naba n rin n te Aba ni Berita.

14, 15. Tera ae kaira Mote bwa e na karitei?

¹⁴ Tera ae kaira Mote bwa e na karitei nakon Iehova? Nora riki Taian Areru 106:32, 33: “A kaunna n ranin Meriba, ao e a rotakibuaka iai Mote ibukia. A kammaraka nanona ao e taetae n te aro ae aki riai n riana.” E ngae ngke a kauna Iehova tibun Iteraera, ma boni Mote ae maraki nanona. Ibukina bwa akea te taotaonakinnano irouna, e a taetae n aki iango moa bwa tera ae e na riki imwina.

¹⁵ E kariaia aia mwakuri tabemwaang Mote bwa a na katannakoa mani kaatuuan taraan Iehova. N te moantai are a ngurengure iai aomata ao e karaoa ae eti Mote. (TeOti. 7:6) Ma tao ibukin aia karitei tibun Iteraera i nanon ririki aika bati, e a bae ni kua ao ni maraki nanona. E kona n ae e kaatuua Mote iangoan ana namakin n oneani mwin are e na karaoiroa Iehova?

16. E aera bwa ti riai n iaiangoa te baere e karaoia Mote?

¹⁶ Ngkana e kona te burabeti ae kakaonimaki n aroni Mote ni katikakinako ao ni bwaka, e kona naba ni kai riki anne nakoira. N aroni Mote, ti a kaan rin naba n te aonnaba ae boou are e beritanna Iehova nakoira. (2Bet. 3:13) Akea i buakora ae e kani kabuaa te kakabwaia ane okoro anne. Ma ngkana ti na karokoira n tiara, ti riai n teimatoa ni kaatuua taraan Iehova ao ni kakaraoa nanona. (1Ioa. 2:17) Tera reireiara man ana kairua Mote?

17. Tera ae e na buokira bwa ti na aki taonakinako n te un?

¹⁷ Tai kariaia bwa ko na taonakinako n te un. E ngae naba ngkana ti aitara ma kangaanga aika okioki, ma “a na aki bwara nanora ni karaoan ae raoiroi, bwa ti na bon taia uaana n taina ae riai ngkana e aki bwara nanora.” (IKar. 6:9; 2Tet. 3:13) Ngkana e okioki ni kaunira temanna ke te bwai teuana, ti taua aron riara ao marakin nanora? (TaeRab. 10:19; 17:27; Mat. 5:22) Ngkana ti kaunaki irouia tabemwaang, ti riai n reireinira n “tataningaa [unna].” Unin antai? Unin Iehova. (Wareka I-Rom 12:17-21.) Ngkana ti teimatoa ni kaatuua taraan Iehova, ti a kaota iai karineana ae tau n anganaki n arora n tataningaa unna, n taotaon nanora n tataningaia bwa e na irantangaira ngkana e iangoia bwa e riai. Ngkana ti irantangaira, ti kaotia iai bwa ti aki karinea Iehova.

18. Tera ae ti riai n ururingnga ni kaineti ma arora ni kakairi ni kaetieti?

 ¹⁸ Kakairi raoi ni kaetieti aika boou. Ti kakaonimaki ni kakairi ni kaetieti aika boou ake mairoun Iehova? Ngkana ti karaoa anne, ti na bon aki tii karaoi bwaai n aron are ti kakaraoia iai n taai aika nako. Ma ti na waekoa ni kakairi ni kaetieti nako aika boou ake e katauraoi Iehova rinanon ana botaki. (Ebera 13:17) Irarikin anne, ti na taraia raoi bwa ti na “[aki] karakai baike a koreaki.” (1Kor. 4:6) Ngkana ti karaoa anne, ti a teimatoa ni kaatuua iai taraan Iehova.

19. Ti na kangaa n aki kariaia aia kairua tabemwaang bwa e na urua ara iraorao ma Iehova?

¹⁹ Tai kariaia aia kairua tabemwaang bwa e na urua am iraorao ma Iehova. Ngkana ti kaatuua taraan Iehova ni matara ni kaikonaki, ti na aki kariaia aia mwakuri tabemwaang bwa ti na un iai ke e na urua ara iraorao ma Iehova. E kakawaki riki aei ngkana iai mwiokoara n ana botaki te Atua n aroni Mote. E ngae ngkai e koaua bwa ti riai ngaira n tatabemanira nako n ‘teimatoa ni mwamwakuria kamaiuara ma te maaku ao te rurubenebene,’ ma ti riai n uringnga ae tiaki tii teuana ana kaetieti Iehova are e motiki taekara iai, e kona ni bitaki. (IBir. 2:12) Ma ngkana e bati mwiokoara, e na bati naba baika e kantaningai mairoura Iehova. (Ruka 12:48) Ma ngkana ti tangira raoi Iehova, akea te bwai ae e na kabwakaira ke ae e na karaureira ma tangirara irouna.—TaiAre. 119:165; IRom 8:37-39.

20. Tera ae ti riai ni motinnanoia?

²⁰ N taai aika kangaanga aikai, ti bia teimatoa n euti matara nakon Teuare “tekateka n te kaintokanuea i karawa,” bwa ti aonga n ataa nanona. Ti bia aki kariaia ara iraorao ma Iehova bwa e na rotakibuaka n aia mwakuri tabemwaang. Te baere riki nakoni Mote e karekea reireiara ae kakawaki aei. N oneani mwin are ti na un ibukin aki kororaoia aomata aika i rarikira, ti bia motinnanoia bwa ti na kaatuua “matara n taraa Iehova ae Atuara ni karokoa ae e akoira.”—TaiAre. 123:1, 2.