1. Kabwarabwaraa te bwai ae riki ngke e karaoa Iesu ana moani kakai.

 KATAAMNEIA te baere riki n raabanen 29 C.E. ngke e moana ana mwakuri ni minita Iesu. E kaoaki Iesu ma tinana, ao tabeman riki taan rimwina nakon te mare i Kana, ae te kaawa ae mena i meangin ana kaawa Iesu ae Natareta. Bon raoraon te utu aei Maria ao n taraana e bon ibuobuoki n tararuaiia iruwa. Ma n tain te baka ni mare ao e a bane b te wain ae te bwai ae kona ni kabwainrang nakon te utu ao taanga n ataei. E a bati riki mwaitiia iruwa nakon are kantaningaaki. E waekoa Maria n nakon natina ao e taku: “E a bane aia wain.” (Ioa. 2:1-3) Tera ae e karaoia Iesu? E karaoa te bwai ae kamimi, e onika te ran nakon “te wain ae raoiroi.”—Ioa. 2:9, 10.

2-3. (a) E kangaa Iesu ni kamanena mwaakana? (b) Ti na kangaa ni kakabwaiaaki man iaiangoan ana kakai Iesu?

² E karaoi riki kakai aika bati Iesu n ana mwakuri ni minita. c E kamanena mwaakana ni buokiia aomata aika tatabebwi tenga mwaitiia. N te katoto, uoua mai buakon ana kakai aika e kaamwarakeia iai mwaane aika 5,000 ao imwina mwaane aika 4,000, ao botani mwaitiia e bae n raka i aon 27,000 ngkana ti ikotiia ma aine ao ataei tabeman ake a roko naba n te tai arei.  (Mat. 14:15-21; 15:32-38) N taai naba akanne ao e kamarurungia aoraki aika bati Iesu. (Mat. 14:14; 15:30, 31) Iangoa aroni kubanakoia aomata ngke a kamarurungaki ao ni kaamwarakeaki iroun Iesu n te aro ni kakai!

³ Ti kona ni karekei reireiara aika bati ngkai man ana kakai Iesu. N te kaongora aei, ao ti na maroroakin tabeua reireiara man taiani kakai akanne aika a na kakorakoraa ara onimaki. Imwina, ti na neneri arora ni kona ni kakairi n te nanorinano ao te nanoanga are kaotia Iesu ngke e karaoi kakai.

4. Ti reireinaki taekan antai man ana kakai Iesu?

⁴ Ti reireinaki n ana kakai Iesu tiaki tii taekana ma taekan naba Tamana ibukina bwa Iehova bon Nibwan raoi te mwaaka are a karaoaki iai kakai. Ti tuangaki ae kangai ni Mwakuri 10:38: “Te Atua . . . [E kabira Iesu] n te taamnei ae raoiroi ma te mwaaka, ao e kabutaa te aba ni karaoi mwakuri aika raraoi ma ni katoki aorakia te koraki nako ake a karawawataaki iroun te Riaboro, ibukina bwa e memena te Atua irouna.” Uringnga naba, are baike e taekin Iesu ao ni karaoi n ikotaki ma taian kakai, e kaota raoi iai ana iango ma ana namakin Tamana. (Ioa. 14:9) Iangoi reireiara aika tenua aika ti kona ni karekea man ana kakai Iesu.

5. Tera ae kaira Iesu bwa e na karaoi kakai? (Mataio 20:30-34)

⁵ Te moan, e rangi n tangirira Iesu ao Tamana. E kaota Iesu tangiraia aomata ngke e mena i aon te aba, n arona ni kamanena mwaakana ni buokiia ake a rawawata. N te taina ao a bubutii buokaia mwaane aika uoman aika mataki. (Wareka Mataio 20:30-34.) E “korakora nanoangaaia” iroun Iesu ao e a kamarurungia. Te weabe ni Kuriiti ae kamanenaaki ikai ae rairaki bwa “korakora nanoangaaia” e kaineti nakon te nanoanga ae korakora ae namakinna te aomata i nanona. E kairaki Iesu n te aeka n nanoanga ae korakora anne ae kaotiotan raoi te tangira, bwa e na kaamwarakeia aika a baki ao ni kamarurungia aika rebera. (Mat. 15:32; Mareko 1:41) Ti kona ni kakoauaa bwa Iehova ae te Atua ae e ‘bati te atataiaomata’ irouna ma Natina, a bon tangirira ao a maraki n rawawatara. (Ruka 1:78; 1Bet. 5:7) A rangi n ingainga ni kani kamaunai kangaanga nako ao baika a rotaki iai aomata ni kabane!

6. Tera te mwaaka are e a tia te Atua n angan Iesu?

⁶ Te kauoua, e a tia te Atua n angan Iesu mwaakana ni katoki aia kangaanga ni kabane aomata. Ngke e karaoi Iesu kakai, e kaotia bwa iai mwaakana ni katoki kangaanga ni kabane ake ti aki kona ni katoki. N te katoto, iai mwaakana ni kainaomataira man oin raoi te kangaanga, ae rikiara ae te bure ae karekea te aoraki ma te mate. (Mat. 9:1-6; IRom 5:12, 18, 19) E oti man ana mwakuri ni kakai bwa e kona ni katoki “aeka” n aoraki nako ao ni kauta naba te mate. (Mat. 4:23; Ioa. 11:43, 44) Iai naba mwaakana ni katoki angibuaka aika korakora ao ni kainaomataia aomata mairouia taimonio. (Mareko 4:37-39; Ruka 8:2) Ai karaunanora ataakin ae e a tia Iehova n angan Natina te aeka ni mwaaka anne!

7-8. (a) Tera ae ti kakoauaa raoi man ana kakai Iesu? (b) Tera te kakai ae ko ingainga riki nako iai n te aonnaba ae boou?

⁷ Te katenua, ti kona ni kakoauaa raoi bwa e na boni koro bukin taiani kakabwaia i aan Ana Tautaeka n Uea te Atua. Man ana kakai Iesu ake e karaoi i aon te aba, ti a reiakin iai baika e na karaoi ni kabutaa te aonnaba ngkana e riki bwa te Uea i karawa n Ana Tautaeka n Uea te Atua. Iangoa te bwai ae ti nang rinanona i aan ana kairiri Kristo. Ti nang karekea te  marurung ae kororaoi, ibukina bwa e nang kamaunai aoraki ni kabane ao te mwauku ae a karawawataaki iai aomata. (Ita. 33:24; 35:5, 6; TeKao. 21:3, 4) Ti nang aki manga baki ke ni kaaitara ma te rawawata ae reke imwin rikini kabuanibwai aika karina. (Ita. 25:6; Mareko 4:41) Ti nang karekea te kimwareirei ae bati ni butimwaeaia raora aika tangiraki aika a na uti man “taian ruanimate.” (Ioa. 5:28, 29) Tera te kakai ae ko rangi n ingainga riki nako iai n te aonnaba ae boou?

⁸ E kaotiota te nanorinano ao te atataiaomata Iesu ngke e karaoi kakai, ae aroaro aika ti riai naba ni kakairi iai. Ti na nori katoto aika uoua, ma ti na moanna man rongorongon te mare are i Kana.

9. Tera are e karaoia Iesu n te mare? (Ioane 2:6-10)

⁹ Wareka Ioane 2:6-10. E riai ni karaoa te bwai teuana Iesu, ngke e a bane te wain n te baka ni mare? E aki. Akea te taetae ni burabeti ae taekina te Mesia bwa e na karekea te wain. Ma iangoa am namakin ngkana e a bane te moi n am mare. E bae Iesu n nanoangaia kaain te utu, riki te tia mare te aine ao te mwaane ao e aki tangiria bwa a na bwainrang. Ao n aron ae taekinaki mai mwaina, e a karaoa te kakai. E bita te ran ae tao 390 te rita (103 te kaaran) nakon te wain ae raoiroi. E katauraoa te mwaiti anne bwa e aonga n nikirana ao n tauraoi ibukin taai aika a na roko, ke e kona ni kaboonakoaki ni buoka aia kabanemwane  taanga n ataei. A na bae n rangi ni kakaitau taanga aika boou aikai!

10. Baikara rongorongo tabeua aika kakawaki aika a koreaki n Ioane mwakoro 2? (Nora naba te taamnei.)

¹⁰ Iangoi rongorongo tabeua aika kakawaki ake a koreaki n Ioane mwakoro 2. Ko noria ae e aki kanoai Iesu kaatibu n taian ran? N onean mwin ae e na taraaki irouia aomata, e tuangia tooro bwa a na kanoai kaatibu. (Kibuna 6, 7) Ao imwin are e onea te ran nakon te wain, e aki anaa teutana te wain Iesu ao n nikiria iroun te tia kaira te botaki. N onean mwin anne, e tuangia tooro bwa a na karaoa anne. (Kibuna 8) E aki anaa te mwangko ni wain Iesu ao n tabekia i eta i mataia iruwa ao ni kamoamoa ni kangai, ‘Katoonga te wain ae I a tibwa tia ni karaoia!’

11. Tera reireiara man ana kakai Iesu?

¹¹ Tera reireiara man ana kakai Iesu are e bita te ran nakon te wain? Te nanorinano. E aki kamoamoa Iesu ibukin te kakai; ni koauana, e rawa ni kamoamoa n te bwai are e karaoia. Ni kaitaraan anne, e nanorinano ao e okioki n anga te karaoiroi ni kabane nakon Tamana. (Ioa. 5:19, 30; 8:28) Ngkana ti kakairi iroun Iesu n arora ni kateimatoa nanorinanora, ti na bon aki kamoamoa ni baike ti karaoi. N aki ongea te bae ti karaoia n ara beku ibukin Iehova, ti bia aki kamoamoaira, ma ti na kamoamoaa te Atua ae ti beku ibukina. (Ier. 9:23, 24) Ti bia anganna te karineaki ae riai n reke irouna. Ti aki kona ni kakororaoa te bwai ae raoiroi n akean ana ibuobuoki Iehova.—1Kor. 1:26-31.

12. Tera te anga riki teuana ae ti kona ni kakairi iai n nanorinanon Iesu? Aanga te kaikonaki.

¹² Iangoa te anga riki teuana ae ti kona ni kakairi iai n nanorinanon Iesu. Kataamneia te bwai ae riki aei: E kabanea ana tai ae bati te unimwaane ni buoka te roro n rikirake ae te tabonibai ni katauraoa ana moani kabwarabwara ibukia aomata. N tokina, e a anga ana kabwarabwara ae rangi ni kaunganano te tari te mwaane ae ataei ae a rangi n unga iai kaain te ekaretia. Imwin te taromauri, e a roko temanna nakon te unimwaane ao e taku: ‘E rangi ni bwakuaku ni kabwarabwara te tari te mwaane arei.’ E riai te unimwaane n taekina ae kangai: ‘Eng, bwa I boni kabanea au tai i rarikina ni buokia?’ Ke e na nanorinano ni kangai: ‘Eng e rangi ni bwakuaku, I rangi ni kakatonga irouna?’ Ngkana ti nanorinano, ti aki riai ni kamoamoaira ibukin te bwai ae raoiroi ae ti karaoia ibukia tabemwaang. A rau nanora n ataakin ae e nori Iehova ao a kakawaki baike ti karaoi. (Kabotaua Mataio 6:2-4; Ebera 13:16) Ni koauana, ti kakukureia Iehova ngkana ti kakairi n aron Iesu ni kaotiota te nanorinano.—1Bet. 5:6.

13. Tera are e noria Iesu i rarikin te kaawa are Nain, ao tera ae e karaoia? (Ruka 7:11-15)

¹³ Wareka Ruka 7:11-15. Kataamneia te baere riki n 31 C.E. E mwananga Iesu nako Nain ae kaawani Kariraia ae kaan ma Tunem, ae te tabo are e kauta iai natin te aine temanna te burabeti ae Eritai tao 900 te ririki n nako. (2Uea 4:32-37) Ngke e roko Iesu i mataroan oon te kaawa ao e a nora naba te koraki n taunimate ae a nang kitana te kaawa. E rangi ni kananokawaki te bwai ae riki, bwa e mate ana rikitemanna te aine ae e a tia ni mate buuna ma tiaki tii neiei ma e iraki irouia kaain te kaawa aika bati. E kateiia Iesu te koraki n taunimate arei ao e karaoa te bwai ae kamimi ibukin te tina ae rawawata aei ngke e kauta natina! Aio bon te moan mai buakoni kautiuti aika tenua ake e karaoi Iesu ao a kabwarabwaraaki raoi taekaia n taian euangkerio.

14. Baikara bwaai tabeua aika kakawaki ake a koreaki n Ruka mwakoro 7? (Nora naba te taamnei.)

 ¹⁴ Iangoi tabeua baika kakawaki n te rongorongo are kuneaki n Ruka mwakoro 7. Ko noria ae imwin “noran” te tina ae rawawata iroun Iesu ao e a korakora nanoangaan neiei irouna? (Kibuna 13) Ngaia are te bwai are e noria tao ngke e tang neiei ao n nakonako n rimoan rabwatan natina, e a korakora iai nanoangaana irouna. E aki tii namakina te nanoanga ibukin te tina aei Iesu ma e kaota naba nanoangaana. E taetae nakon neiei n te bwanaa ae karaunano ao e taku: “Tai tang.” Imwina e biririmoa ni karaoa te bwai teuana. E kauta natin neiei ao e “kaoka teuarei nakon tinana.”—Kibuna 14, 15.

15. Tera reireiara man ana kakai Iesu?

¹⁵ Tera reireiara man ana kakai Iesu ni kautan natin te aine ae e a tia ni mate buuna? E reke reireiara bwa ti riai ni kaotiota te nanoanga nakoia aika a rawawata. Ni koauana, ti aki kona ni kauta te mate n aron are e karaoia Iesu. Ma n aron Iesu, ti kona ni karikirakea te nanoanga ibukia aika rawawata ngkana ti kakamatairikira nakoia. Ti kona ni biririmoa ni kaotiota te nanoanga man taekinan ao karaoani baike ti kona ni buokiia iai ao ni kabebeteia. d (TaeRab. 17:17; 2Kor. 1:3, 4; 1Bet. 3:8) A kona n rangi ni kaungaaki ao ni kabebeteaki naba n ara taeka ma ara mwakuri n akoi aika uarereke.

16. N aron ae oti n te taamnei, tera reireiam ae reke man rongorongon te tina ae e a tibwa mate natina?

¹⁶ Iangoa te rongorongo aei. Tabeua te ririki n nako n tain te taromauri ngke e boo te anene, ao te tari te aine temanna e nora te tina ae tei i rarikina ao e tang. E mwaneweaki te kantaninga ae te mangauti n te anene, ao te tina anne e a bon tibwa mate naba natina te aine ae uarereke. Ataakin anne iroun te tari te aine arei, e a waekoa naba ni kawara te tina aei ao ni katokaa baina i aon angana ao n anene ma ngaia ni karokoa e bane te anene. E taku te tina aei: “I rangi n namakina tangirakiu ae bati irouia taari.” E rangi ni kakaitau  ngke e nako ni kaea te taromauri. E taku, “Anne te tabo ae ti karekea iai buokara, n te tabo n taromauri.” Ti kona ni kakoauaa bwa e nori Iehova ao a kakawaki irouna baike ti karaoi aika uarereke ni kaota iai nanoangaaia ake a “rawawata nanoia.”—TaiAre. 34:18.

17. Tera ae ti reiakinna n te kaongora aei?

¹⁷ Ti kona ni kaungaaki ngkana ti neneri raoi rongorongon ana kakai Iesu ake n te Baibara. Ti reireinaki iai bwa a rangi n tangirira Iehova ao Iesu, iai mwaakan Iesu ni katoki aia kangaanga ni kabane aomata, ao ti kona ni kakoauai raoi kakabwaia ake a beritanaki bwa e na uotii te Tautaeka n Uea, ae i aoni kawaina n roko. Ngkana ti ukeri rongorongo akanne, ti a kona ngkanne ni kananoi ara iango i aon aanga ake ti kona ni kakairi iai n aroaron Iesu. E aera ko aki karaoa am ukeuke n reirei i bon iroum ke am Taromauri n Utu ae boto i aon ana kakai Iesu riki ake tabeua? Noria bwa tera reireiam ae ko kona ni karekea ao tibwaia nakoia tabemwaang. Karaoan anne e na boni bati iai am maroro ae e na kateimatoa te aba!—IRom 1:11, 12.

18. Tera ae ti na maroroakinna n te kaongora are imwina?

¹⁸ N raatokin ana mwakuri ni minita Iesu, ao e a karaoa ana katenua ni kautiuti are e koreaki taekana n te Baibara. Ma e kaokoro aei ibukina bwa bon raoraona are e kautia ao a okoro baika a riki n te tai arei. Baikara reireiara man rongorongon te kakai anne? Ao ti na kangaa ni kakorakoraa onimakinan te kantaninga ae te mangauti? A na maroroakinaki titiraki akanne n te kaongora are imwina.