1-2. Tera ae ti riai ni karaoia ngkai ti kariariaa te aonnaba ae boou?

 TI RANGI ni kakaitau n ana berita Iehova ae e na onika te waaki ae ngkai, nakon te aonnaba ae boou ae mena iai te raoiroi. (2Bet. 3:13) E ngae ngke ti aki ataia bwa e na roko n ningai te aonnaba ae boou, ma e oti n te bwai ni kakoaua bwa e na aki rangi ni maan ara kakariaria.—Mat. 24:32-34, 36; Mwa. 1:7.

² Ngkai moa, n aki ongeia bwa ai maanra ngaira n te koaua, ti riai ni bane ni kakorakoraa onimakinan te berita anne. Bukin tera? Ibukina bwa e kona ni manga mamaara te onimaki ae korakora. Ni koauana e arana te onimaki ae mamaara te abotoro Bauro bwa “te bure ae kai nimtira.” (Ebera 12:1) Ngkana e aki kani mamaara ara onimaki, ti riai ni katoatai n nenera te bwai ni kakoaua ae kaotia bwa e a kaan roko te aonnaba ae boou.—Ebera 11:1.

3. Tera ae ti na maroroakinna n te kaongora aei?

³ N te kaongora aei, ti na maroroakin aanga aika tenua aika kona ni kakorakoraa iroura onimakinan ana berita Iehova ae te aonnaba ae boou: (1) ni kananoan ara iango i aon te karea ni kaboomwi, (2) n iaiangoani mwaakan Iehova, ao (3) ni kabanean ara tai ni karaoi baika irekereke ma te onimaki. Imwina ti na maroroakina aroni kakorakoraan ara onimaki ni boong aikai, man ana rongorongo Iehova nakon Abakuka. Ma ti na nori moa bwaai tabeua aika ti kona n rinanoi ngkai, aika kainnanoa te onimaki ae korakora ibukin te berita ae te aonnaba ae boou ae e a kaan.

 TAAI AIKA TI KAINNANOA IAI TE ONIMAKI AE KORAKORA

4. Baikara motinnano aika kainnanoa te onimaki ae korakora?

⁴ Ti katoabong ni karaoi motinnano aika kainnanoa te onimaki ae korakora. N te katoto, ti karaoi motinnano n irekereke ma ara iraorao, te kaakibotu, te reirei, te mare, ataei, ao ai te kareketianti. Ti wanawana ngkana ti titirakinira aei: ‘E oti n au motinnano bwa I kakoauaa ae i aoni kawaina ni mauna te waaki ae ngkai, ao n oneaki mwina n ana aonnaba ae boou te Atua? Ke a kairiraki au motinnano irouia aomata aika e oti ni maiuia bwa tokini bwaai ni kabane bon te mate?’ (Mat. 6:19, 20; Ruka 12:16-21) Ti na karaoi motinnano aika taiani kabanea n tamaroa, ngkana ti kakorakoraa onimakinan ae e a rangi ni kaan te aonnaba ae boou.

5-6. E aera ngkai ti kainnanoa te onimaki ae korakora n taai aika karawawata? Taekina te kaikonaki.

⁵ Ti kona naba ni kaaitara ma kataaki aika kainnanoa te onimaki ae korakora. Ti bae ni kaaitara ma te bwainikirinaki, te aoraki ae wenemaan, ke bwaai riki tabeua aika kona ni kabwarai nanora. N te moantai ti kona n nanomwaaka i aani kataakira. Ma ngkana e a wenemaan te kataaki n aron ae riiriki, ti na kainnanoa te onimaki ae korakora bwa ti aonga n nanomwaaka ao n teimatoa ni beku iroun Iehova ma te kimwareirei.—IRom 12:12; 1Bet. 1:6, 7.

⁶ Ngkana ti rinanon te kataaki teuana, ti bae n namakinna bwa e nang aki roko ana aonnaba ae boou Iehova. Nanon anne bwa e mamaara ara onimaki? Tiaki ngaia anne. Iangoa te kaikonaki aei. Ngkana e a boni bwabwaka naba te karau i nanon wiki aika bati, ti kona n namakinna bwa e nang aki manga oti taai. Ma imwina ao e a oti taai. N aron anne, ngkana a rangi ni bwara nanora ti kona n namakinna bwa e nang aki roko te aonnaba ae boou. Ma ngkana e korakora ara onimaki, ti ataia ae a na boni koro bukin ana berita te Atua. (TaiAre. 94:3, 14, 15; Ebera 6:17-19) Anne te aeka n onimaki ae kona ni kateimatoaira ni moanibwaia taromaurian Iehova ni maiura.

7. Tera te aroaro ae ti riai n rarawa nako iai?

⁷ Iangoa riki te itera teuana ae ti kainnanoa iai te onimaki ae korakora, ae te mwakuri n uarongorongo. A bati aomata ake ti uarongorongo nakoia ae a iangoia bwa te “rongorongo ae raoiroi” ibukin ana aonnaba ae boou te Atua ae e a kaan roko, bon te bwai ae e aki kona n riki. (Mat. 24:14; Etek. 33:32) Ti aki kani kariaia aroaroia anne bwa e na kananououaira ni baika e reiakinira Iehova. Ti riai ni kakorakoraa ara onimaki bwa e aonga n aki riki anne. Ti na iangoi aanga aika tenua aika ti kona iai ni karaoa anne.

KANANOA AM IANGO I AON TE KAREA NI KABOOMWI

8-9. Tera rotakin ara onimaki ni kananoan ara iango i aon te karea ni kaboomwi?

⁸ Te anga teuana ae ti kona ni kakorakoraa iai ara onimaki, boni mani kananoan ara iango i aon te karea ni kaboomwi. E kamatoaaki n te karea ni kaboomwi bwa a na boni koro bukin ana berita nako te Atua. Ngkana ti nenera raoi bukini katauraoan te karea ni kaboomwi ao te bae irekereke iai, ti a kakorakoraa iai onimakinan ae e na boni koro bukin ana berita te Atua, ae te maiu n aki toki n te aonnaba ae tamaroa riki. Bukin tera bwa ti kona n taekina anne?

⁹ Ma tera ae irekereke ma te karea ni kaboomwi? E kanakoa natina ae bati n tangiraki irouna Iehova mai karawa, are ana moanibung ao raoraona ni kaan, bwa e na bungiaki bwa te aomata ae kororaoi. E nanomwaaka i  aan aeka ni kataaki nako Iesu ni menana i aon te aba. Imwina riki, e a karawawataaki ao n rinanon te mate ae kammaraki. Ai bobuakara te bwai ae kabwakaa Iehova! E na bon aki kariaia Atuara ae tatangira bwa e na rinanon te rawawata ao te mate Natina, tii ibukini katauraoan te maiu ae tamaroa riki ibukira ae e aki teimaan. (Ioa. 3:16; 1Bet. 1:18, 19) Ngkai e a tia Iehova n anga Natina ae kakawaki irouna bwa e na buokira, e na bon taraia raoi bwa ti na maiu n aki toki n te aonnaba ae boou.

IAIANGOA MWAAKAN IEHOVA

10. Tera ae e kona ni karaoia Iehova ni kaineti ma I-Ebeto 3:20?

¹⁰ Te anga ae te kauoua ae ti kona ni kakorakoraa iai ara onimaki, boni mani iaiangoani mwaakan Iehova. Iai mwaakana ni kakororaoi ana berita nako ake e karaoi. E koaua ae kakororaoan te berita ae te maiu n aki toki n te aonnaba ae boou e taraa n aki kona n riki irouia aomata. Ma e aki toki Iehova ni beritani baika a aki kona aomata ni kakororaoi. N etina, bon te Atua ngaia ae Moan te Mwaaka. (Iobi 42:2; Mareko 10:27) Ngaia are ti aki riai ni kubanako ngkana e beritan nakoira bwaai aika kamimi.—Wareka I-Ebeto 3:20.

11. Aanga te katoto ni kaineti ma ana berita Iehova aika kamimi. (Nora te bwaoki ae “ A Kakororaoaki Tabeua Berita Aika Kamimi.”)

¹¹ Iangoi tabeua bwaai aika taraa n aki kona n riki ake e beritan Iehova nakoia ana aomata ake rimoa. E tuanga Aberaam ao Taara ae e na riki natiia te mwaane ngke a kara. (KBwaai 17:15-17) E tuanga naba Aberaam bwa a na bwaibwai kanoana n te aba are Kanaan. A tautoronaki kanoan Aberaam ake tibun Iteraera i Aikubita i nanon ririki aika bati, ike e a taraa iai n aki kona ni koro bukin te berita anne. Ma e boni koro. Imwina riki ao e a katanoataa Iehova bwa e na kariki Eritabeta ngke e a kara. E tuanga naba Maria are e tuai ni boo ma te mwaane bwa e na bungia Natina ae te mwaane, are e a koro iai bukin te baere e beritanna Iehova iranga ma iranga te ririki n nako n te onnaroka ae Eten!—KBwaai 3:15.

12. Tera ae ti kona ni koaua raoi iai ibukini mwaakan Iehova, man Iotua 23:14 ao Itaia 55:10, 11?

¹² Ti kakorakoraa onimakinani mwaakan Iehova ni kakororaoa ana berita ae te aonnaba ae boou, ngkana ti iaiangoi rongorongon ana berita ake e karaoi ao ni kakoroi bukia rimoa. (Wareka Iotua 23:14; Itaia 55:10, 11.) Ti a kona iai n tauraoi ni buokiia tabemwaang bwa a na kakoauaa ae te berita ae te aonnaba ae boou bon tiaki tii te mii ke te karioiango. E taekina Iehova ae kangai ibukini karawa ae boou ao te aonnaba ae boou: “A kakaonimaki taeka aikai ao a koaua.”—TeKao. 21:1, 5.

KABANEA AM TAI NI KARAOI BAIKA IREKEREKE MA TE ONIMAKI

13. E kangaa ni kakorakoraaki ara onimaki rinanon taiani bobotaki n te ekaretia? Kabwarabwaraa.

¹³ Te anga ae te katenua ae e kakorakoraaki iai ara onimaki, boni kabanean ara tai ni karaoi baika irekereke ma te onimaki. N te katoto iangoa aroni kakabwaiaakira man ara bobotaki n te ekaretia. E kangai Anna are e a tia ni kabanea irabwi te ririki ni beku ni kabwanina ana tai: “E kakorakoraaki au onimaki rinanon taiani bobotaki n te ekaretia. E ngae ngkana e aki rangi ni mwaatai n angareirei te tia kabwarabwara, ke akea te bae boou ae mwaneweia, ma e na bon iai te bwai teuana ae I ongo ae e katamaroaa riki otau i aon ana koaua te Baibara teuana, ao ni kakorakoraa au onimaki.” b Akea te nanououa bwa ti rangi ni kakaitau naba n aia kaeka taari aika kakorakoraa te onimaki.—IRom 1:11, 12; 10:17.

14. E kangaa ni kakorakoraaki ara onimaki n te mwakuri ni minita?

 ¹⁴ E kakorakoraaki naba ara onimaki ngkana ti uataboa te mwakuri ni minita. (Ebera 10:23) E kangai Barbara, ae ai 70 tabun ana ririki ni beku ibukin Iehova: “I kunea bwa te mwakuri n uarongorongo e boni kakorakoraa te onimaki. Ngkana I kabatiaa tataekinan ana berita aika tamaroa Iehova, e a korakora riki iai au onimaki ao n nene.”

15. E kangaa ni kakorakoraaki ara onimaki n te ukeuke n reirei i bon iroura? (Nora naba te taamnei.)

¹⁵ Iangoa te bwai riki teuana ae kakorakoraa ara onimaki ae, te ukeuke n reirei i bon iroura. E kunea Susan bwa e rangi n ibuobuoki bairean taai ake e na karaoa iai ana ukeuke n reirei. E kangai: “Ni katoa Taabati, I ukeuke n reirei i aon Te Taua-N-Tantani are e na rinanoaki n te wiki are imwina. Ni katoa Moanibong ao Kauabong, I katauraoi imwain te taromauri are i nanon te wiki. Ao n nikirani boong ake tabeua, I karaoa au ukeuke n reirei i bon irou.” E teimatoa ni kakorakoraaki ana onimaki Susan, n arona ni kateimatoa ana babaire ibukin ana ukeuke n reirei. E noria naba Irene, are e a tia ni beku irabwi te ririki ni kautun ara botaki, bwa e kakorakoraaki ana onimaki ngkana e ukeuke n reirei i aon taetae ni burabeti aika n te Baibara. E taku neiei: “I rangi ni mimi bwa a a boni kokoro naba bukin ana taetae ni burabeti Iehova man ae bubura nakon ae uarereke.” c

“E NA BONI KORO BUKINA”

16. E aera ngkai e kaineti naba nakoira ni boong aikai, ana taeka ni karaunano Iehova nakon Abakuka? (Ebera 10:36, 37)

¹⁶ Iai ana toro Iehova tabeman aika a maan ni kariariaa tokin te waaki ae ngkai. E kona n taraa ni waeremwe kakororaoan ana berita Iehova aei, n aia taratara aomata. E kaekaa te tabeaianga anne Iehova ngke e karaua nanon  te burabeti are Abakuka ni kangai: “Bwa e na koro bukin te miitara aei n taina ae baireaki, ao e na waekoa n roko n tokina te tai anne, ao e na bon aki kewe. E ngae ngkana e baenikai, ma teimatoa ni kantaningaia! Bwa e na boni koro bukina ao e na aki waeremwe!” (Aba. 2:3) E taekina anne te Atua ni kabebetea iai tii Abakuka? Ke a kaineti naba Ana taeka akanne nakoira ni boong aikai? I aani kairan te abotoro Bauro n te taamnei, e a kainetii taeka akanne nakoia Kristian ake a kariariaa naba te aonnaba ae boou. (Wareka Ebera 10:36, 37.) Eng, ti kona ni kakoauaa ae e ngae ngkana e taraa ni baenikai te berita ibukini kamaiuara, ma “e na boni koro bukina ao e na bon aki waeremwe!”

17. E kangaa te tari te aine temanna ni maiuakina ana reirei ni kairiri Iehova nakon Abakuka?

¹⁷ A bati ana toro Iehova aika a maiuakina ana reirei ni kairiri are a na “teimatoa ni kantaningaia” i nanon irabwi ma irabwi te ririki. N te katoto, e moana ana beku ibukin Iehova Louise n 1939. E kangai: “N te tai anne ao I iangoia bwa e na roko Aremaketon imwaini banen au kauarinan. E bon aki riki anne. Ni waakinakon te ririki ao I kunea bwa e ibuobuoki nakoiu warekani kiibu ake I arani bwa ‘rongorongon te kakantaninga,’ ae karakinaia Noa, Aberaam, Ioteba, ao tabemwaang riki ake a a maan ni kakantaningaa rekeni kaniwangaia ake e beritan Iehova. Te teimatoa ni kakantaninga e buokai ao tabemwaang riki bwa ti na kakoauaa ae e a boni kaan te aonnaba ae boou.” A bati taan taromauria Iehova aika a maan ni beku irouna, ae a boraoi n iango ma anne!

18. E na kangaa matakuakinan taiani karikibwai, ni kakorakoraa ara onimaki ibukin rokon te aonnaba ae boou?

¹⁸ E koaua ae e tuai n roko te aonnaba ae boou. Ma iangoi bwaai tabeua aika a a riki ngkai n aron taian itoi, aroka, maan, ao ai aomata. Akea ae e kona n nanououa ni baikai, e ngae ngke bon iai taai ake a tuai iai karikaki. A a riki ngkai ibukina bwa e karikii Iehova. (KBwaai 1:1, 26, 27) E beritanna Iehova bwa e na roko te aonnaba ae boou. Ao e na boni kakororaoa ana berita anne. A nang maiu n aki toki aomata n te aonnaba ae boou ma te marurung ae kororaoi. Ti kona ni kakoauaa bwa e na bon roko te aonnaba ae boou n te tai are e a tia n namatia te Atua.—Ita. 65:17; TeKao. 21:3, 4.

19. Ko na kangaa ni kakorakoraa am onimaki?

¹⁹ Ngkai moa, kabanea am konaa ni kakorakoraa am onimaki. Karikirakea am kakaitau ibukin te karea ni kaboomwi. Iaiangoa mwaakan Iehova. Ao kabanea am tai ni karaoi baika irekereke ma te onimaki. Ni karaoan anne, ko kona ni mena i buakoia “te koraki ake a reke tibwangaia n taiani berita, ibukin aia onimaki ao aia taotaonakinnano.”—Ebera 6:11, 12; IRom 5:5.