1-2. (a) Tera te bure, ao ti na kangaa ni buakanna ao n tokanikai i aona? (Nora naba “Kabwarabwaraan te Taeka.”) (b) Tera ae ti na maroroakinna n te kaongora aei ao ni kaongora riki ake imwina n Te Taua-N-Tantani aei? (Nora naba “Ibukia Taani Wareware” n te kaongora aei.)

 KO KAN ataia bwa mwaitira tangiram iroun Iehova ae te Atua? Aei te anga ae tamaroa ae ko na kona n ataa iai kaekaan te titiraki anne: Neneri baika e a tia ni karaoi ibukim bwa ko aonga n inaomata man te bure ao te mate. Te bure a bon te kairiribai ae rangi ni buakaka, ae ko aki kona n tokanikai i aona n oini korakoram. Ti bubure ni katoabong ao ti mate ibukin te bure. (IRom 5:12) Ma iai te rongorongo ae raoiroi. Ti kona n tokanikai i aon te bure man ana ibuobuoki Iehova. Ti na bon tokanikai!

² Ai 6,000 tabun ngkai te ririki maanin Iehova ae te Atua n tia ni buokiia aomata ni buakana te bure. Bukin tera? Ibukina bwa e tangirira. E tangiriia aomata man te moantai, ngaia are e a karaoa ae bati riki ni buokiia ni buakana te bure. E ataia te Atua ae te bure e kairiri nakon te mate, ao e aki tangiria bwa ti na mate. E tangirira bwa ti na maiu n aki toki. (IRom 6:23) Anne te bae e tangiria ibukim. N te kaongora aei ao ti na maroroakini titiraki aika tenua: (1) Tera te kantaninga are e angania aomata aika taani bure Iehova? (2) A kangaa aomata aika taani bure ake a karakinaki n te Baibara ni karekea akoaia iroun Iehova? (3) E kangaa Iesu ni kamaiuia aomata aika taani bure?

 TERA TE KANTANINGA ARE E ANGANIA AOMATA AIKA TAANI BURE IEHOVA?

3. A kangaa ara moani karo n riki bwa taani bure?

³ Ngke e karika te moan aomata ao te moan aine Iehova, e tangiriia bwa a na kukurei. E angania mwengaia ae tikauarerei, te bwaintangira ae te tekateka n taanga, ao mwiokoaia ae kamimi. A na kaona te aonnaba n aia kariki, ao ni karaoa te aonnaba ni kabutaa bwa te bwaretaiti n aron te onnaroka ae Eten. Ma tii teuana te tua ae bebete ae e angania. Ao e kauringia bwa ngkana a urua te tua anne n aroia ni karitei nakoina n oin nanoia, e na kairiia aia bure nakon te mate. Ti ataa te baere riki. Iai te anera temanna ae akea tangiran te Atua ao taanga aikai irouna, are e a roko ni kariria taanga aikai bwa a na karaoa ae bure. A mwane Atam ao Ewa n te kariri anne. A aki onimakina Tamaia ae tatangira, ao a karaoa ae bure. N aron ae ti ataia, a boni koro bukin ana taeka Iehova. Man te bong anne, are a taia naba iai uaan aia bure, ae a rikirake ni kara, ao a mate.​—KBwaai 1:​28, 29; 2:​8, 9, 16-18; 3:​1-6, 17-19, 24; 5:5.

4. Bukin tera Iehova ngkai e ribaa te bure ao e buokira ni buakanna? (I-Rom 8:​20, 21)

⁴ E taraia Iehova bwa e na koreaki mwin te rongorongo ane kananokawaki anne ibukini kabwaiara. E buokira n ota bwa bukin tera ngkai e rangi n ribaa te bure. E kamaenakoira te bure ma Tamara ao e kairira nakon te mate. (Ita. 59:2) Anne bukina ae e rangi n tangira iai te bure Tatan ao ni kataabangakia. Bon te tia karitei te anera aei ao boni ngaia ae e karikii kangaanga aikai ni kabane. E bae n iangoia te anera aei bwa e tokanikai i Eten. Ma e bon aki ota n ana tangira Iehova. E aki bita ana kantaninga te Atua ibukia kanoan Atam ao Ewa. E tangiriia aomata ngaia are e waekoa naba ngkekei n angania ni kabane te kantaninga. (Wareka I-Rom 8:​20, 21.) E ataia Iehova ae iai kanoaia Atam ao Ewa aika a na tangiria ao n ukera ana ibuobuoki ni buakana te bure. Ao ngkai bon Tamaia ao aia tia Karikiriki ngaia, e na boni karekea te anga ae a na inaomata iai man te bure ao ni kaan riki ma ngaia. Tera ae e na karaoia Iehova bwa a aonga ni kona ni koro bukini baikai ni kabane?

5. N ningai are e moani kakinaa iai Iehova taekan te kantaninga nakoia aomata aika taani bure? Kabwarabwaraa. (Karikani Bwaai 3:15)

⁵ Wareka Karikani Bwaai 3:15. E moani kakinaaki taekan te kantaninga ibukia aomata ngke e taekina Iehova tuuaan Tatan. E taetae ni burabetinna te Atua bwa iai ‘te kanoa’ ae e na kakororaoa te kantaninga anne. E na boni kamanatuaa Tatan te kanoa aei, ao ni katoki bwaai ni kabane aika bubuaka ake e karikii i Eten. (1Ioa. 3:8) Ma e na bon rinanon te maraki moa te kanoa anne. E na kaikoaka te kanoa anne Tatan ni kamatea. E na bon rangi ni maraki iai Iehova. Ma n toki te tai ao e na bon uaana marakina bwa e uota te maiu nakoia aomata aika mwaitikurikuri ake a nang kamaiuaki man te bure ao te mate!

A KANGAA AOMATA AIKA TAANI BURE AKE A KARAKINAKI N TE BAIBARA NI KAREKEA AKOAIA IROUN IEHOVA?

6. Tera ae a karaoia mwaane aika onimaki n aron Abera ao Noa, bwa a aonga ni kaan ma Iehova?

⁶ I nanoni waakinakon ririki aika bati, ao e kamataataa raoi Iehova teutana imwin teutana aroia aomata aika taani bure ni kona ni kaan ma ngaia. Te moan aomata ae onimakina Iehova imwin rikin te kangaanga are i Eten bon Abera are aia kauoman nati Atam ma Ewa. E anga ana karea Abera ibukina bwa e tangira Iehova ao e ukera kani kakukureiana ao kaaniakina ma ngaia. Bon te tia kawakintiibu Abera, ngaia are e kairiia tabeman ana  tiibutetei, e tiringia, ao e anga bwa ana karea nakon Iehova. Tera aron Iehova iai? E “akoa Abera ao e nano n ana karea.” (KBwaai 4:4) E butimwaei naba aekaki n angakarea akanne Iehova mairouia aomata aika tangiria ao n onimakinna, n aron naba Noa. (KBwaai 8:​20, 21) Ngke e butimwaei karea akanne Iehova, e a kaotia iai bwa a kona aomata aika taani bure ni karekea akoaia irouna ao ni kaan ma ngaia. b

7. Tera ae ti reiakinna man aron Aberaam n tauraoi ni kareana oin natina?

⁷ E tuangaki Aberaam ae te mwaane ae rianako ana onimaki iroun Iehova, bwa e na karaoa te bwai ae te kabanea ni kangaanga, ae e na kareana natina ae Itaaka. E boni bae n rangi n rawawata nanon Aberaam n te baei. Ma e ngae n anne, e bon tauraoi ni karaoia. Ma ngke e nang boni kamatea raoi natina Aberaam ao e a katokia naba te Atua. Man te katoto aei are a reiakina iai te koaua ae rangi ni kakawaki aomata aika taan onimaki. E na bon tauraoi Iehova n anga oin Natina ae tangiraki irouna bwa te karea. E rangi n tangiriia aomata Iehova.​—KBwaai 22:​1-18.

8. A tei ibukin tera angakarea aika bati ake n te Tua? (Nakoaia Ibonga 4:​27-29; 17:11)

⁸ Irabubua te ririki imwina, ao a karekea te Tua te natannaomata ae Iteraera ni kaineti ma te angakarea ae bati ibukini kabwaraan aia bure ana aomata te Atua. (Wareka Nakoaia Ibonga 4:​27-29; 17:11.) A tei angakarea aikai ibukin te angakarea teuana ae rianako riki, ae e na kona ni kamaiuia aomata nako man te bure. A kairaki ana burabeti te Atua bwa a na kabwarabwaraa ae e na boni karawawataaki ao ni kamateaki te kariki are beritanaki, ae taekan Natin te Atua. E na boni kamateaki bwa kaanga te tiibu ae te karea. (Ita. 53:​1-12) Iangoa aei: E na boni baireia Iehova bwa e na kareanaki oin Natina ae tangiraki irouna ibukini kamaiuaia aomata nako n ikotaki naba ma ngkoe, man te bure ao te mate!

E KANGAA IESU NI KAMAIUIA AOMATA MAN TE BURE?

9. Tera are e taekinna Ioane te tia Bwabetito ibukin Iesu? (Ebera 9:22; 10:​1-4, 12)

⁹ N te moan tienture C.E., ao e kangai ana toro te Atua are Ioane te tia Bwabetito ngke e kotea Iesu are te I-Natareta: “Noria! ao aei ana Tiibutetei te Atua, ae kamaunai aia bure kaain te aonnaba!” (Ioa. 1:29) E oti man taeka aika kairaki koreaia aikai bwa Iesu boni ngaia te kanoa are e a kaman taetae ni burabetinaki. E na anga te karea are e beritanaki. E a kamatoaaki raoi n te tai anne te kantaninga ae kakukurei ibukia aomata aika taani bure, ae kamaiuaia man te bure.​—Wareka Ebera 9:22; 10:​1-4, 12.

10. E kangaa Iesu ni kaotia ae e ‘roko bwa e na weteiia’ taani bure?

¹⁰ E rangi ni kaatuua riki Iesu tabeakinaia aomata ake a karawawataaki nanoia ibukin te bure ao e kaoia bwa a na riki bwa taan rimwina. E ataia ae wakaani baika bubuaka aika riki nakoia aomata bon te bure. Ngaia are e buokiia mwaane ao aine aika ataaki bwa taani bure. E kabwarabwaraa ni kangai ni kabongana te kaikonaki aei: “A aki kainnanoa te taokita aomata aika marurung, ma a kainnanoia akana aoraki.” Ao e reitia ni kangai: “I roko bwa N na weteiia taani bure ao tiaki akana raoiroi.” (Mat. 9:​12, 13) E kakoroi nanon taeka akanne Iesu. E kabwarai ana bure te aine are e teboki waena n rannimatana. (Ruka 7:​37-50) E taekini koaua aika rangi ni kakawaki nakon ainen Tamaria i taun te mwanibwa, e ngae ngke e ataa neiei ae e maeka ma te mwaane  ae tiaki buuna. (Ioa. 4:​7, 17-19, 25, 26) E kakorakoraa Iesu te Atua bwa e na urui mwin nako ana mwakuri te bure, ae taekan te mate. N te aro raa? E kautiia aomata Iesu aika mwaane, aine, ataei, ao ikawai.​—Mat. 11:5.

11. Bukin tera ngkai a katikaki nakon Iesu aomata aika taani bure?

¹¹ E aki ngkanne kamimi noraia aomata aika taani bure ni kaania Iesu. E kaota nanoangaaia ao rotakina irouia. A aki maakinna ni kawaria. (Ruka 15:​1, 2) Ao e kamoamoaia aomata aikai Iesu ngkai a onimakinna ao e angania kaniwangaia. (Ruka 19:​1-10) E rangi n nanoanga Iesu n ai aron Tamana. (Ioa. 14:9) E oti man ana taeka ao ana mwakuri bwa e rangi n tangiriia aomata Tamana ae atataiaomata man nanoanga, ao e kani buokiia n tatabemania nako bwa a na tokanikai ngkai a buakana te bure. E buokiia aomata aika taani bure Iesu bwa a na kani bitii maiuia ao n iriria.​—Ruka 5:​27, 28.

12. Tera are e angareirei iai Iesu ni kaineti ma matena?

¹² E ataa te bae e na riki nakoina Iesu. E okioki n tuangia taan rimwina ae e na boni kamwaneaki ao ni kamateaki i aon te kai. (Mat. 17:22; 20:​18, 19) E ataia ae e na kamauna aia bure kaain te aonnaba n ana angakarea, n aron are e tataekinna Ioane ao burabeti. E angareirei naba Iesu bwa imwini matena, ao e na “katikiia aomata n aekaia nako” nakoina. (Ioa. 12:32) A kona aomata aika taani bure ni kakukureia Iehova, ngkana a butimwaea Iesu bwa aia Uea ao ngkana a toui mwini mwanekana. Ngkana a karaoa anne, ao ane a na “kainaomataaki man te bure.” (IRom 6:​14,  18, 22; Ioa. 8:32) Ngaia are e tauraoi Iesu ao e ninikoria n rinanon te mate ae kammaraki.​—Ioa. 10:​17, 18.

13. Tera aroni maten Iesu, ao tera reireiara mai iai ibukin Iehova ae te Atua? (Nora naba te taamnei.)

¹³ E kamwaneaki Iesu, e kabureaki, e taetae n aki akaka te aba nakoina, e uaraoaki, e bukinaki, ao e boni kammarakaki naba. A kairia tautia nakon te tabo are e na kamateaki iai ao ni booneraia i aon te kai. Ngke e kekeiaki n rinanon te maraki anne ma te kakaonimaki, bon iai riki Temanna ae rangi ni maraki riki. Bon Iehova ae te Atua. E tautaua mwaakana ae akea n ai arona ao e taotaona nanona bwa e na aki karaoa te bwai teuana. Bukin tera? E aera bwa e kariaia Natina bwa e na rinanon aei? Ibukin ana tangira. E kangai Iesu: “E rangi n tangiriia kaain te aonnaba te Atua, n te aro are e a anga Natina ae te rikitemanna, bwa e aonga n aki kamaunaaki ane e onimakinna, ma e na reke irouna te maiu are aki toki.”​—Ioa. 3:16.

14. Tera reireiam man ana angakarea Iesu?

¹⁴ E a riki ana angakarea Iesu aei bwa kakoauaan raoi ae e rangi n tangiriia kanoan Atam ao Ewa Iehova. E a oti naba iai mwaitin tangirakim iroun Iehova. E karaoa ae bati riki, n arona ni kariaia bwa e na rinanon te maraki ae akea n ai arona bwa e aonga ni kamaiuko man te bure ao te mate. (1Ioa. 4:​9, 10) Eng, e kani buokira n tatabemanira nako ni buakana te bure, ao n tokanikai!

15. Tera ae ti riai ni karaoia bwa ti aonga ni kakabwaiaaki man ana bwaintituaraoi te Atua ae ana karea ni kaboomwi Iesu?

¹⁵ Ibukin ana bwaintituaraoi te Atua ae te karea ni kaboomwi rinanon Natina ae te rikitemanna, ti a kona ni karekea kabwaraan ara bure. Ma iai te bwai ae ti riai ni karaoia ngkana e na kabwaraa ara bure te Atua. Ae tera? A kaekaa te titiraki anne Ioane te tia Bwabetito ao imwina riki Iesu Kristo ngke a kangai: “Rairi nanomi, bwa e a kaan te Tautaeka n Uea ae bwaini karawa.” (Mat. 3:​1, 2; 4:17) Ngaia are e rangi ni kakawaki te rairannano ngkana ti kani buakana te bure ao ni kaanira ma Tamara ae tatangira. Ma tera ae nanonaki n te rairannano, ao e na kangaa ni buokira ni buakana aroarora ae te bure? E na kaekaaki anne n te kaongora are imwina.