1. Bukin tera ngke e anaaki nanoia kaaini Baburon iroun te burabeti are Taniera?

 E BON ataeinimwaane te burabeti are Taniera ngke e riki bwa aia bure kaaini Baburon imwin te buaka, ao a kairia nakon te tabo ae raroa ma abana. Ma n taraana a anaaki nanoia tautia iroun Taniera. A “nora ae e kona n noria te mata” iroun Taniera bwa ‘akea toabuakani bwain rabwatana, e raraoi taraana,’ ao e nako man te kanoa ni bwaanuea. (1Tam. 16:7) Ngaia are a a kataneia teuaei kaaini Baburon bwa e na beku n te baareti.​—Tan. 1:​3, 4, 6.

2. Tera ana namakin Iehova ibukin Taniera? (Etekiera 14:14)

² E tangira Taniera Iehova tiaki ibukin taraakin tinanikuna ke kakannatona, ma ibukin te maiu are e rineia te ataeinimwaane aei bwa e na maiuakinna. Ni koauana, tao e a kaan uabwi ke ai 20 tabun ana ririki Taniera, ngke e mwaneweaki arana iroun Iehova ni kamoamoaaki, ngaia ma Noa ao Iobi, aika mwaane aika a a tia ni kabanei ririki aika bati ni kateimatoa aia iraorao ma te Atua. (KBwaai 5:32; 6:​9, 10; Iobi 42:​16, 17; wareka Etekiera 14:14.) Ao e teimatoa Iehova n tangira Taniera i nanoni maiuna ae abwabwaki ma ni kakukurei.​—Tan. 10:​11, 19.

3. Tera ae ti na rinanona n te kaongora aei?

³ N te kaongora aei ao ti na neneri uoua aroaron Taniera ake e karikia iai bwa e na rangi ni kakawaki iroun Iehova. Te moan, ti na kabwarabwarai aroaro aikai teuana imwin teuana ao n noria bwa n ningai ae e kaotiotii iai. Imwina, ti na noria bwa tera ae e buoka Taniera ni karikirakei aroaro aikai. Ao te kabane, ti na maroroakinna bwa ti na kangaa ni kona ni kakairi irouna. E ngae ngke e kainetaki te kaongora aei nakoia rooro n rikirake, ma ti boni bane ni kona ni karekei reireiara man ana katoto Taniera.

4. E kangaa Taniera ni kaotiota te ninikoria? Anga te katoto.

⁴ A kona naba ni maaku aomata aika ninikoria, ma a aki kariaia te maaku bwa e na katokiia mani karaoan ae eti. Bon te mwaane ae rangi n ninikoria Taniera. Iangoi taai aika uoua ake e kaotiota iai te ninikoria. Te moan, e riki ngke ai uoua te ririki imwini kamaunaan Ierutarem irouia kaaini Baburon. Iai miin te Uea ae Nebukaneta ae e a aki rau iai, ae taekan te boua ae totoakaei. E tua bwa e na kamateia ana aomata aika wanawana n ikotaki naba ma Taniera, ngkana a aki kona ni kabwaraa nakoina nanoni miina. (Tan. 2:​3-5) E riai Taniera ni waekoa ni karaoa te bwai teuana bwa ngkana e aki ao a na bati aika a na bua maiuia. “E rin Taniera ao e butiia te uea bwa e na anganna ana tai bwa e na taekina kabwaraan nanon te mii nakon te uea.” (Tan. 2:16) E kainnanoaki n anne te ninikoria ao te onimaki. E tuai mani kakabwaraa nanon te mii mai mwaina Taniera. E tuangia raona ake araia ni Baburon bon Tiateraka, Metiaka, ao Abeteneko, “bwa a na tataro ni bubutii ibukin ana nanoanga Atuani karawa bwa e na kaota nakoia te bwai ae raba aei.” (Tan. 2:18) E kaekai aia tataro Iehova. Man ana ibuobuoki te Atua, e a kona Taniera ni kabwaraa nanoni miin Nebukaneta. E a kamanoaki maiun Taniera ma naake raona.

5. N ningai riki te tai are e a manga kataaki naba iai ninikorian Taniera?

⁵ Tabeua te tai imwini kabwaraan te mii are taekan te boua ae totoakaei iroun Taniera, ao e a manga kataaki riki ninikoriana. E a manga mii naba Nebukaneta ao e a aki rau iai. E miia te kainnamwarake ae totoakaei. E ninikoria Taniera ni kabwaraa nanon te mii anne nakon te uea, n ikotaki naba ma taekan ae e na riki ni mino te uea ao e na bwaka man ana kaintokanuea i nanon tabeua te tai. (Tan. 4:25) E kona te uea ni waekoa n iangoa te rongorongo anne bwa ekinakoan ana tautaeka, ao e kona ni kamatea iai Taniera. Ma e kaotiota te ninikoria Taniera ao e boni kabwaraa naba te mii nakoina.

6. Tera ae e bae ni buokaki iai Taniera n ninikoria?

⁶ Tera ae e bae ni buokaki iai Taniera n ninikoria i nanoni maiuna? Ngke e uarereke Taniera, ao e boni karerekea reireiana man aia katoto  tinana ao tamana. Akea te nanououa bwa a ongeaba ni kaetieti ake e anga Iehova nakoia kaaro aika I-Iteraera, ao a reireina natiia Ana Tua te Atua. (TuaKau. 6:​6-9) E aki tii ataa te Tua Taniera n aron Tuua Ake Tebwina, ma e atai naba baika irekereke riki ma te Tua, n aron ae tera ae e kona ni kanna te I-Iteraera ao ae e aki kona. b (NakIbo. 11:​4-8; Tan. 1:​8, 11-13) E ataa naba Taniera rongorongoia ana aomata te Atua rimoa, ao e ataia bwa tera ae e riki nakoia ngke a kabwaka ni maiuakin ana kaetieti Iehova. (Tan. 9:​10, 11) E kakoauaa Taniera mani baike a riki i nanoni maiuna bwa e boni boutokaia Iehova ma Ana anera aika korakora.​—Tan. 2:​19-24; 10:​12, 18, 19.

7. Tera riki ae e buoka Taniera n ninikoria? (Nora naba te taamnei.)

⁷ E ukeuke n reirei Taniera n aia koroboki ana burabeti te Atua, n ikotaki naba ma ana taetae ni burabeti Ieremia. Man ana ukeuke n reirei anne, e a ataia iai Taniera bwa kataenikaiaia I-Iutaia i Baburon i nanon te tai ae maan, e nang roko n tokina. (Tan. 9:2) E boni kakorakoraaki onimakinan Iehova iroun Taniera n norani kakororaoan nanon te taetae ni burabeti anne, ao naake e korakora onimakinan te Atua irouia a kona n rangi n ninikoria. (Kabotaua ma I-Rom 8:​31, 32, 37-39.) Ao ae kakawaki riki, e katoatai Taniera n tataro nakon Tamana are i karawa. (Tan. 6:10) E kaotii ana bure nakon Iehova ma ana namakin. E bubutii naba te ibuobuoki. (Tan. 9:​4, 5, 19) Bon te aomata n ai arora, ngaia are e aki bungiaki ma te ninikoria. Ma e karikirakea te aroaro anne, rinanon te ukeuke n reirei, te tataro, ao onimakinan Iehova.

8. Ti na kangaa ni karikirakea te ninikoria?

⁸ Ngkana ti na karikirakea te ninikoria, tera ae ti riai ni karaoia? A kona ara karo ni kaungaira bwa ti na ninikoria, ma a aki kona n anganira te ninikoria anne, kaanga aron ae tibwangara man te utu. Karekean te ninikoria kaanga ai aron reiakinan te rabakau teuana ae boou. Te anga teuana ae ko kona ni bwaati te rabakau teuana, ngkana ko matakuakina raoi te tia reirei ao ni karaoa are e karaoia. N aron anne, ti kona n ninikoria ngkana ti matakuakinia raoi tabemwaang ni kaotiota te aroaro anne, ao ni karaoa are a karaoia. Ngaia are tera reireiara mairoun Taniera? Ti riai naba n ataa raoi Ana Taeka te Atua. Ti riai ni karekea ara iraorao ae kaan ma Iehova n arora ni maroro ma ngaia ni katoatai ao ni kaotii raoi ara namakin. Ao ti riai n onimakina Iehova n arora ni kakoauaa raoi bwa e na boni buokira. Ao ngkana e a kataaki ara onimaki, ti na bon ninikoria.

9. Ti na kangaa ni kakabwaiaaki ngkana ti ninikoria?

⁹ Ti na boni kakabwaiaaki n aanga aika bati ngkana ti ninikoria. Iangoa rongorongoni Ben. E kaea te reirei teuana i Tiaman, ike a bane ni kakoauaa iai ataeina te ewarutin, ao a iangoia bwa rongorongon te karikibwai ae n te Baibara bon te otokaraki. N te bong teuana ao e anganaki ana tai Ben bwa e na tei i mataia raona n reirei ao ni kabwarabwaraa bwa bukin tera ngkai e kakoauaa bwa iai ae e karika te maiu. E kaota ana koaua ma te ninikoria. Tera mwina? E taku Ben: “E kakauongo raoi au tia reirei, ao e karekea katoton te baere I kabotoa iai au maroro ao e angania raou n reirei ni kabane.” Ao tera aroia raona n reirei? E taku Ben: “A bati i buakoia aika a kakauongo raoi, ao a taku bwa a rangi ni kakaitau n te baere I karaoia.” N aron ae oti n rongorongoni Ben, a aki toki ni karineaki irouia tabemwaang aomata aika ninikoria. A kona naba ni katikiia aomata aika raoiroi nanoia nakon Iehova. E oti bwa bon iai bukina  aika raraoi ae ti na riai iai ni karikirakea te ninikoria.

10. Tera te kakaonimaki ni koaua?

¹⁰ Te taeka n Ebera n te Baibara ae kabonganaaki ibukini “kakaonimaki ni koaua” ke “te tangira ae koaua” e kaota te reitaki ae aanaki n te tangira, ae aki toki ni kabonganaaki ni kabwarabwaraan ana tangira te Atua ibukia ana toro. E kabonganaaki naba te taeka anne ni kabwarabwaraa te tangira ae kaotiotaki i marenaia ana toro te Atua. (2Tam. 9:​6, 7) E kona n ririkirake ni korakora ara kakaonimaki ni koaua. Iangoa koauan anne iroun Taniera.

11. Tera kataakin ana kakaonimaki ni koaua Taniera ngke e a kara? (Nora te taamnei ni moan te maekatin.)

¹¹ A bati taai ake e kataaki iai ana kakaonimaki ni koaua Taniera nakon Iehova. Teuana mai buakoni kataakina ae rangi ni korakora, ngke ai 90 tabun ana ririki. N te tai anne e a kataenikaiaki Baburon irouia kaaini Miria ma Botia, ao n tautaekanaki iroun te Uea are Taraiati. A riribaa Taniera naake a beku iroun te uea, ao a aki karinea te Atua are e taromauria. Ngaia are a a boniwia te anga ae e na kamateaki iai Taniera. A kaira te uea bwa e na tiainaa te tua ae e na tuoaki iai Taniera bwa e kakaonimaki ni koaua nakon Atuana ke nakon te uea. Te bwai ae e na tii karaoia Taniera ni kaota iai ana kakaonimaki ni koaua nakon te uea ao n riki n ai aroia aomata nako, e na aki tataro nakon Iehova i nanon 30 te bong. E rineia Taniera bwa e na kateimatoa kakaonimakina ni koaua nakon Iehova. Ao n tokina e a karenakoaki ni nneia raian. Ma Iehova e kakabwaiaa ana kakaonimaki ni koaua Taniera, n arona ni kamaiua mai nanoni wia raian. (Tan. 6:​12-15, 20-22) Ti na kangaa ni karikirakea te aeka ni kakaonimaki ni koaua ae e aki kaingingaki nakon Iehova, are e kaotiotia Taniera?

12. E kangaa Taniera ni karikirakea ana kakaonimaki ni koaua ae e aki kaingingaki nakon Iehova?

¹² N aron ae taekinaki mai mwaina, e aanaki te kakaonimaki ni koaua n te tangira ae korakora. E aki kaingingaki ana kakaonimaki ni koaua Taniera nakon Iehova, ibukina bwa e rangi n tangira Tamana are i karawa. Akea te nanououa bwa e karikirakea te tangira anne Taniera,  ibukina bwa e kakabanea ana tai n iaiangoi aroaron Iehova ao aron Iehova ni kaotiotii. (Tan. 9:4) E kakananoa naba ana iango Taniera i aoni baika raraoi ake e a tia ni karaoi Iehova ibukia Ana aomata ao i bon ibukina naba, ao e kakaitau iai.​—Tan. 2:​20-23; 9:​15, 16.

13. (a) Baikara kataakin aia kakaonimaki ni koaua ara roro n rikirake? Anga te katoto. (Nora naba te taamnei.) (b) N aron ae oti n te taamnei, ko na kangaa ni kaekaia naake a titiraki bwa a boutokaiia naake a tangiriia raoia ni mwaane ke n aine Ana Tia Kakoaua Iehova ke a aki?

¹³ N aron Taniera, a otabwaniniaki naba ara roro n rikirake irouia aomata aika aki karinea Iehova ma ana kaetieti. A kona aeka n aomata akanne n ribaa ane e tangira te Atua. A kataia tabeman ni kakamaakuia ara roro n rikirake bwa a na urui aia kakaonimaki ni koaua nakon Iehova. N te katoto, nora te baere e riki nakon te teinimwaane ae Graeme, ae maeka i Aotiteria. E kaaitara ma te kangaanga ngke e a kauarinan. E titiraki te tia reirei nakoia ana ataei bwa e na tera aroia ngkana iai raoraoia ae kaota ana kangaanga bwa e a tangira raona ni mwaane ke n aine. E tua te tia reirei bwa a na tei n iteran te ruu are teuana naake a boutokaa raoraoia ae uaiakina te aeka ni maiu anne, ao naake a aki a na tei n iterana are teuana. E taku Graeme, “A bane raou n reirei n tei n te itera are e boutokaa te aeka ni maiu anne, ma bon tii ngai ao temanna riki te tia Kakoaua ae ti aki.” Ma te bwai are e a riki imwina e a rangi ni kataaki riki iai ana kakaonimaki ni koaua Graeme nakon Iehova. E taku teuaei, “A kabanea teuana te aoa raou n reirei ao te tia reirei naba ni kakamaakuira ao ni kamaamaaira. I kabanea au konaa n tei ibukin au onimaki n te aro ae rau ao ae riai, ma a bon aki kakauongo nakon te baere I taekinna.” Tera rotakin Graeme ni kataakin ana kakaonimaki ni koaua aei? E taku teuaei, “I aki tatangiria bwa e na taetae n aki akaka te aomata nakoiu, ma I bon rangi ni kukurei bwa e a reke au tai n tei ibukin au koaua ao n aki uruana au kakaonimaki ni koaua nakon Iehova.” c

14. Tera te anga teuana ae ti kona ni karikirakea iai ara kakaonimaki ni koaua ae e aki kaingingaki nakon Iehova?

¹⁴ N aron Taniera, ti kona naba ni karikirakea ara kakaonimaki ni koaua ae aki kaingingaki nakon Iehova, ngkana ti kakorakoraa tangirana iroura. Ti karikirakea te tangira anne n arora n reiakina aroaron Iehova. N te katoto, ti kona n ukeuke n reirei i aoni bwaai ake e a tia ni karikii. (IRom 1:20) Ngkana ko kani kakorakoraa tangiran Iehova iroum ao karineana ko kona ni wareki kaongora aika kimototo n te kaongora ae rereitaki ae “Was It Designed?” ke mataku n taian taamnei. Ko kona naba n rinanoi boroutia aika Was Life Created? ao The Origin of Life​—Five Questions Worth Asking. Nora ana taeka te tari te aine ae Esther ae kaain Denmark ibukini boroutia akanne: “A rangi n tamaroa aroni koreaia. Ko aki tuangaki ni boroutia aikai bwa tera ae ko riai ni kakoauaa. A tii kaotaki iai taiani koaua ma ngkoe ko na karaoa am motinnano.” E kangai Ben are taekinaki mai mwaina: “E rangi ni kakorakoraa te onimaki te kaongora aei. E kaotaki iai nakoiu bwa bon te Atua ae karika te maiu.” Ngkana ko a tia n ukeuke n reirei i aon te kaongora aei, ko na bae ni boraoi n iango ma are taekinna te Baibara ni kangai: “Ko riai n anganaki te neboaki ma te karineaki ma te mwaaka, ngkoe ae Iehova ae Atuara, ibukina bwa ko karikii bwaai ni kabane.”​—TeKao. 4:11. d

15. Tera te anga riki teuana ae ti kona ni karikirakea iai ara iraorao ae kaan ma Iehova?

¹⁵ Te anga riki teuana ae ti kona ni kakorakoraa riki iai tangiran Iehova iroura, boni man  nenerani maiun Natina ae Iesu. E karaoa anne te tari te aine ae te roro n rikirake ae Samira, ae maeka i Tiaman. E kangai: “I a kinaa riki Iehova rinanon Iesu.” Ngke e uarereke neiei, ao e kangaanga irouna bwa e na ota ae iai ana namakin Iehova. Ma e kona n ota iroun Iesu. E reitia ni kangai, “I taatangira Iesu ibukina bwa e rangi ni kai kawaraki ao e tatangiriia ataei.” Kabatiaan reiakinan taekan Iesu iroun neiei, e a karikirakea riki ana iraorao ma Iehova. Bukin tera? E taku: “I a ataia teutana imwin teutana bwa Iesu e boni katotonga raoi Tamana n te aro ae kororaoi. Bon titeboo aroia n itera aika bati. I a ataia ae aio naba teuana bukina ngkai e kanakoa Iesu nakon te aonnaba Iehova, bwa e na karekea angaia aomata ni kinaa riki Iehova.” (Ioa. 14:9) Ngkana ko kani karikirakea riki am iraorao ma Iehova, e aera ko aki kabanea am tai n reiakina taekan Iesu? Ngkana ko karaoa anne, e na rikirake iroum tangiran Iehova ao am kakaonimaki ni koaua nakoina.

16. Ti na kangaa ni kakabwaiaaki n ara kakaonimaki ni koaua? (Taian Areru 18:25; Mika 6:8)

¹⁶ A aki toki ni karekea aia reitaki ae kaan ao ae teimaan, aomata aika kakaonimaki ni koaua. (Ruta 1:​14-17) Irarikin anne, aomata aika kakaonimaki ni koaua nakon Iehova, bon iai bukina ae riai bwa a na namakina te raunnano. Bukin tera? Ibukina bwa e berita Iehova bwa e na kakaonimaki ni koaua nakoia akana kakaonimaki ni koaua nakoina. (Wareka Taian Areru 18:25; Mika 6:8.) Iangoa aei, e kukurei te tia Karikiriki ae moan te mwaaka ni karekea te iraorao ae kaan ma ngaira! Ao ngkana e kaan ana iraorao ma ngaira, e na aki kona te kataaki, te tia kakaaitara, ao te mate naba ni karaurenakoira ma Ngaia. (Tan. 12:13; Ruka 20:​37, 38; IRom 8:​38, 39) Ai kakawakira ngkanne bwa ti na kakairi iroun Taniera ao n teimatoa ni kakaonimaki ni koaua nakon Iehova!

17-18. Tera riki reireiara mairoun Taniera?

¹⁷ N te kaongora aei, ao ti nori tii uoua aroaron Taniera. Ma e bati riki ae ti kona n reiakinna mairouna. N te katoto, e angan Taniera Iehova miitara aika rereitaki ao taiani mii, ao E anganna naba te konabwai ni kabwarai nanon taetae ni burabeti. A bati mai buakon taetae ni burabeti aikai, aika a a tia ni koro bukia. Ao tabeua, a kabwarabwarai baika a na riki n te tai ae e na roko, aika a na rotaki iai aomata ni kabane n te aonnaba aei.

¹⁸ N te kaongora are imwina, ao ti na neneri taetae ni burabeti aika uoua ake e korei Taniera. Bwa ngkana ti ota raoi iai, ti na kona ni buokaki ngaira aikai ni kabane, aika ataei ao kaara, ni karaoi ara motinnano ma te wanawana ngkai. A kona naba taetae ni burabeti akanne ni kakorakoraa ninikoriara ao ara kakaonimaki ni koaua nakon Iehova bwa ti aonga ni kona n tauraoi ngkai, ni kaaitarai kataaki aika imwaira.