1. Tera ae e kona ni buokira bwa ti na kan reiakina te taetae ni burabeti man te Baibara?

 E TAKU te tari te mwaane ae te roro n rikirake ae Ben: “I taatangira te ukeuke n reirei i aon te taetae ni burabeti man te Baibara.” Ko boraoi n iango ma teuaei? Ke ko iangoia bwa e rangi ni kangaanga te ota n taetae ni burabeti aika n te Baibara? Ko bae naba n iangoia bwa e kabotu te ukeuke n reirei i aon taetae ni burabeti. Ma ngkana ko a ataa bukina ngkai e karin Iehova n ana Taeka, e na boni bae ni bitaki am iango.

2. Tera ae e na maroroakinaki n te kaongora aei?

² N te kaongora aei ao ti na maroroakina bukina ngkai ti riai n reiakin taetae ni burabeti aika n te Baibara, ao arora ni karaoa ara ukeuke n reirei iai. Ti na nori naba taetae ni burabeti aika uoua aika n te boki ae Taniera, ao arora ni buokaki iai ngkai ngkana ti ota iai.

3. Tera ae ti riai ni karaoia ngkana ti kan ota n te taetae ni burabeti man te Baibara?

³ Ti riai ni bubutii te ibuobuoki ngkana ti kan ota n te taetae ni burabeti man te Baibara. Iangoa te kabotau aei. Iangoia bwa ko kawara te tabo ae boou, ma raoraom are ko airi ma ngaia e rangi ni mwaatai n te aono anne. E ataa te tabo ae ko mena iai ao e atai naba tokini kawai nako. Ko na boni bae ni kukurei ngkai e kariaia raoraom anne bwa e na iriko! N aron anne, e ataia naba Iehova bwa ti a maiu n te tai raa, ao tera ae e na riki n tokini kawaira. Ngaia are ngkana ti kan ota n te taetae ni burabeti man te Baibara, ti riai n nanorinano ni butiia Iehova ana ibuobuoki.​—Tan. 2:28; 2Bet. 1:​19, 20.

4. Bukin tera ngkai Iehova e korei taetae ni burabeti n ana Taeka? (Ieremia 29:11) (Nora naba te taamnei.)

 ⁴ N aroia kaaro aika tatangira, e tangiriia naba natina Iehova bwa a na karekei baika raraoi n taai aika a na roko. (Wareka Ieremia 29:11.) Ma e kaokoro Iehova ma kaaro, bwa e kona ngaia ni kaman taekini baika a na riki n taai aika a na roko, ao a bon eti n taai nako. E korei taetae ni burabeti n ana Taeka bwa ti aonga n ataia bwa kakawakira baikai imwain rikia. (Ita. 46:10) Taetae ni burabeti man te Baibara bon taiani bwaintangira mairoun Tamara are i karawa. Ma ko na kangaa ni kakoauaa raoi bwa te bwai are e a kaman taekinaki n te Baibara e na boni koro bukina?

5. Tera reireian te roro n rikirake man rongorongoni Max?

⁵ A aki toki ara roro n rikirake n otabwaniniaki irouia aomata aika e karako ke bon akea karinean te Baibara irouia, n aia tabo n reirei. A kona aia taeka ao aroaroia ni kananououaa te roro n rikirake ae te tia Kakoaua. Nora rongorongon te tari te mwaane ae Max. E taku: “Ngke I roro n rikirake ao I a nanououa bwa e boni koaua ke e aki te Aro are a reiakinai iai au karo, ao e kairaki korean te Baibara iroun te Atua ke e aki.” Tera ae a karaoia ana karo teuaei? E taku: “A aki un e ngae ngke I ataia ae a raraoma.” A kaekai ana titiraki teuaei ana karo man te Baibara. E karaoa naba te bwai teuana Max. E taku: “I karaoa au ukeuke n reirei i aon te taetae ni burabeti man te Baibara, ao I maroroakin reireiau mai iai ma rooro n rikirake.” Tera mwina? E kangai Max: “Imwin anne ao I a aki nanokokoraki ae te Baibara e boni kairaki koreana iroun te Atua!”

6. Tera ae ko riai ni karaoia ngkana ko nanououa ao bukin tera?

⁶ Ngkana titeboo naba arom ma Max, ae ko a nanououa bwa a koaua kanoan te Baibara ke a aki, ko aki riai ni maamaa iai. Ma ko riai ni karaoa te bwai teuana, bwa te raraoma ai aron te raraa ni biti. Ngkana e aki tabeakinaki, e kona n urua te bwai ae kakawaki, teutana imwin teutana. Ngkana ko na kanakoa te raraa ni biti ae e na rota am onimaki, ko riai n titirakiniko aei, ‘I kakoauaa te bwai ae taekinaki n te Baibara ibukin taai aika a na roko?’ Ngkana ko aki koaua raoi iai, ko riai ngkanne n ukeuke n reirei i aon taetae ni burabeti aika n te Baibara aika a a tia ni koro bukia. Ko na kangaa ni karaoa anne?

7. Tera ana katoto Taniera ni kaineti ma te ukeuke n reirei i aon te taetae ni burabeti? (Taniera 12:10) (Nora naba te taamnei.)

⁷ E katea te katoto ae raoiroi Taniera ni kaineti ma te ukeuke n reirei i aon te taetae ni burabeti. E ukeuke n reirei i aon te taetae ni burabeti i aani bukina ae eti, ae e kan ataa te koaua. E nanorinano naba Taniera, n ataakin ae Iehova e na bon anga te ota nakoia akana kinaa ao akana maiuakin ana kaetieti aika raraoi. (Tan. 2:​27, 28; wareka Taniera 12:10.) E kaotia Taniera bwa e nanorinano n arona n onimakina Iehova bwa e na buokia. (Tan. 2:18) E karaoa raoi ana ukeuke n reirei Taniera. E ukeuke i aoni Koroboki aika Tabu ake a tauraoi n te tai arei. (Ier. 25:​11, 12; Tan. 9:2) Ko na kangaa ni kakairi iroun Taniera?

8. Bukin tera ngkai a rawa tabeman ni kakoauaa ae a boni koro bukin taetae ni burabeti man te Baibara, ma tera ngaira ae ti riai ni karaoia?

 ⁸ Tuoia bwa bukin tera ngkai ko ukeuke n reirei i aon te taetae ni burabeti. Ko ukeuke n reirei i aon te taetae ni burabeti man te Baibara ibukina bwa e korakora nanom ni kan ataa te koaua? Ngkana eng, e na buokiko Iehova. (Ioa. 4:​23, 24; 14:​16, 17) Tera riki bukina teuana ae e kona temanna n ukeuke n reirei i aon te taetae ni burabeti? Tabeman a ukeuke n reirei i aon te taetae ni burabeti, bwa a kani kakaaei bwaai ni kakoaua ae e bon aki kairaki korean te Baibara iroun te Atua. Ni karaoan anne, a a kona iai ni karekei aonaia n iangoia bwa a bon riai ni katei kaetieti ibukin te bwai ae eti ao ae kairua, ao ni maiuakin oin aia kaetieti. Ngaia are ti riai n ukeuke n reirei i aon te taetae ni burabeti i aani bukina ae eti. Ma iai riki teuana te aroaro ae kakawaki ae ti kainnanoia bwa ti aonga n ota n te taetae ni burabeti man te Baibara.

9. Tera te aroaro ae kainnanoaki bwa ti aonga n ota n te taetae ni burabeti man te Baibara? Kabwarabwaraa.

⁹ Bwaina te nanorinano. E berita Iehova bwa e na buokiia akana a nanorinano. (Iak. 4:6) Ngaia are ti riai n tataro bwa E na buokira n ota n te taetae ni burabeti man te Baibara. Ti riai naba ni kakoauaa ae ti kainnanoa ana ibuobuoki te toro ae kakaonimaki, are e kabongana Iehova ibukin anganganakira amwarake n taamnei n taia ae riai. (Ruka 12:42) Tiaki te tia karekea te mangaongao te Atua ae Iehova, ngaia are e na boni bae ni kamanena te rabwata ae tii teuana ni buokira n ota ni koaua aika n ana Taeka.​—1Kor. 14:33; IEbe. 4:​4-6.

10. Tera reireiam man rongorongon Esther?

¹⁰ Karaoa raoi am ukeuke n reirei. Rinea teuana te taetae ni burabeti ae anaaki nanom iai ao karaoa am kakaae i aona. Anne te bwai ae karaoia te tari te aine ae Esther. E anaaki nanon neiei n taetae ni burabeti ibukin rokon te Mesia. E kangai: “Ngke 15 au ririki ao I a moana au kakaae i aoni bwaai ni kakoaua aika kaotia bwa taetae ni burabeti aikai a boni koreaki imwain ana tai Iesu.” E a aki nanokokoraki neiei mani baike e wareki ibukin taian Nira ni Boki man Taari ae Mate. E taku: “Tabeua mai iai a koreaki imwain ana tai Kristo, ngaia are taetae ni burabeti aikai a bon riai n roko mairoun te Atua.” Ma e kangai Esther, “I riai n okioki ni wareki bwa I aonga n ota iai.” Ma e kukurei ni karaoan anne. Imwini karaoan raoi ana ukeuke n reirei i aon taetae ni burabeti tabeua ao e a taku, “I a noria raoi bwa e boni koaua te Baibara!”

11. Ti kangaa ni kakabwaiaaki ngkana ti kakoauaa raoi ae e boni koaua te Baibara?

¹¹ Ngkana ti nori aroni kakoroan taetae ni burabeti tabeua aika n Ana Taeka te Atua, ti a karikirakea onimakinan Iehova ao kaetieti ake e anganira. A buokira naba taetae ni burabeti ni kateimatoa ara kantaninga ae raoiroi ibukin taai aika a na roko, n aki ongei kataakira ngkai. Ti na rinanoi ngkai n te aro ae kimototo taetae ni burabeti aika uoua ake e korei Taniera, aika a a kakororaoaki nanoia ngkai. Ngkana ti ota iai, ti a kona ni karaoi ara motinnano ma te wanawana.

12. A tei ibukin tera raurauniwae aika karaoaki man “te biti n irengan ma te bokaboka ae aomwaimwai”? (Taniera 2:​41-43)

¹² Wareka Taniera 2:​41-43. A karaoaki man “te biti n irengan ma te bokaboka ae aomwaimwai” raurauniwaen te boua are e noria te Uea are Nebukaneta n te mii, are e kabwaraa nakoina Taniera. Mani kabotauan te taetae ni burabeti aei ma ake tabeua riki ake n te boki ae Taniera ao Te Kaotioti, ti a kona ni kakoauaa iai bwa raurauniwae aikai a tei ibukini Buritan ma Amerika ake a ikarekebai ao n riki bwa te tautaeka ae mwaaka riki n te aonnaba ngkai. E taku Taniera ni kaineti ma te tautaeka ae mwaaka riki aei bwa “e na korakora naba te tautaeka n uea n te itera teuana, ao ni mamaara n te itera riki teuana.” Bukin tera bwa e na mamaara n te itera teuana? Ibukina bwa aomata aika mangori ake a tei ibukin te bokaboka ae aomwaimwai, a kamangora korakorana ae ai aron te biti. b

13. Baikara koaua aika kakawaki aika ti a atai man otara n te taetae ni burabeti aei?

¹³ Ti a ota ni koaua tabeua aika kakawaki, man ana kabwarabwara Taniera i aon te boua are n te mii ao moarara riki n raurauniwaena. Te moan, e a kaota korakorana te Tautaeka ae Mwaaka Riki n te Aonnaba, ae Amerika ma Buritan n itera tabeua. N te katoto, e tokanikai n te Moan ao n te Kauoua ni Buaka Are Kabutaa Aonnaba. Ma e ngae n anne, e na teimatoa n oti mamaaran te tautaeka aei ibukin te itabarara i marenaia ana aomata. Te kauoua, ai te kabanea n tautaeka Amerika ma Buritan n te aonnaba, imwaini kamaunaakin tautaeka n aomata nako iroun Ana Tautaeka n Uea te Atua. E ngae ngkana a kaitaraa Amerika ma Buritan natannaomata tabeua, ma a na bon aki kona ni kabwakaa. Ti ataa anne ibukina bwa “te atibu” are e tei ibukin ana Tautaeka n Uea te Atua, e na urui raurauniwae ake a tei ibukin Amerika ma Buritan.​—Tan. 2:​34, 35, 44, 45.

14. Ti na kangaa ni buokaki ni karaoi ara motinnano ma te wanawana, ngkana ti ota n te taetae ni burabeti ibukin raurauniwae aika karaoaki man te biti ae irengan ma te bokaboka?

¹⁴ Ko aki nanokokoraki bwa e boni koaua ana taetae ni burabeti Taniera ni kaineti ma raurauniwae ake a karaoaki man te biti ae irengan ma te bokaboka? Ngkana eng, ao e na rotaki iai maium. Ko na aki ukeri bwaikorakin te aonnaba aei, ae i aoni kawaia ni kamaunaaki. (Ruka 12:​16-21; 1Ioa. 2:​15-17) Ngkana ko ota n te taetae ni burabeti aei, ko na buokaki naba n nora kakawakin te uarongorongo ao te mwakuri n angareirei. (Mat. 6:33; 28:​18-20) Imwin am ukeuke n reirei i aon te taetae ni burabeti aei, titirakiniko ni kangai, ‘E oti n au motinnano aika I karaoi bwa I aki nanokokoraki bwa e nang kamaunai tautaeka n aomata Ana Tautaeka n Uea te Atua?’

15. Antai “ueani meang” ao “ueani maiaki” ni boong aikai? (Taniera 11:40)

¹⁵ Wareka Taniera 11:40. E taekinaki n Taniera mwakoro 11 ueea aika uoman, ke tautaeka, aika kaiangatoa ibukin te kan tautaeka. Mani kabotauan te taetae ni burabeti aei ma ake tabeua aika n te Baibara, ti kona ni kinaa “ueani meang” bwa Rutia ma taani boutokaia, ao “ueani maiaki” bwa te Tautaeka ae Mwaaka Riki n te Aonnaba, ae Amerika ma Buritan. c

16. Baikara kangaanga aika kaaitara ma ngaia naake a maeka n ana aono “ueani meang”?

¹⁶ E bwainikirinia ana aomata te Atua “ueani meang,” ake a maeka i aan ana tautaeka. A batiboaki tabeman taani Kakoaua ao ni kabureaki  ibukin aia onimaki. A aki maaku tarira ma mwaanera aikai, ma e a kakorakoraaki riki aia onimaki man te baere e karaoia “ueani meang.” Bukin tera? Ibukina bwa a ataia ae bwainikirinaia ana aomata te Atua boni kakororaoan nanon te taetae ni burabeti are taekinna Taniera. d (Tan. 11:41) E kona ni buokira ataakin anne bwa ti na teimatoa ni kakorakoraa ara kantaninga ao ara kakaonimaki ma te nano ae eti.

17. Baikara kangaanga aika a kaaitara ma ngaia ana aomata te Atua i aan ana tautaeka “ueani maiaki”?

¹⁷ E bwainikirinia naba ngkoa ana aomata Iehova “ueani maiaki.” N te katoto, ni moan te ka-20 n tienture ao a a bati taari ake a kabureaki ibukina bwa a tei i nuka, ao a kabaneaki man aia reirei tabeman ataei aika taani Kakoaua ibukin naba anne. Ma irabwi te ririki n nako ao a a kataaki aia kakaonimaki ni koaua ana toro Iehova n aanga aika aki otara, aika maeka n ana aono te uea anne. N te katoto, n tain te kaembein ao e kona ni kaririaki te Kristian  bwa e na boutokaa te bwaatei teuana ke te tia kan rineaki temanna. E bae n aki kona n nako n rinerine, ma e kona n irana te bwaatei teuana n ana iango ke i nanona. Ai kakawakira bwa ti na teimatoa n tei i nuka tiaki tii n ara mwakuri, ma n ara iango ao n ara namakin naba!​—Ioa. 15:​18, 19; 18:36.

18. E na tera arora ni kaineti ma aia kaiangatoa “ueani meang” ma aiana? (Nora naba te taamnei.)

¹⁸ A kona n rangi n raraoma naake a aki onimakina te taetae ni burabeti man te Baibara, ngkana a nora “ueani maiaki” ni “kaunikoro” ma “ueani meang.” (Tan. 11:​40, kbn.) Iai aia bwai ni buaka aika mwaakaroiroi ueea aikai, ae a kona iai ni kamaunaia kaain te aonnaba aei ni kabane. Ma ti ataia bwa e na aki kariaia rikin anne Iehova. (Ita. 45:18) Ngaia are ti aki tabeaianga n rikin te riribai i marenan “ueani meang” ma “ueani maiaki,” ma e a kakorakoraaki riki iai ara onimaki. E kamatoaaki iai ae e a kaan tokin te waaki ae ngkai.

19. Tera ae ti riai ni kakoauaa ibukin te taetae ni burabeti man te Baibara?

¹⁹ Ti aki ataia bwa a kangaa ni kakororaoaki tabeua taetae ni burabeti man te Baibara. E aki naba ota te burabeti are Taniera n te baere e koreia. (Tan. 12:​8, 9) Ma tiaki nanona bwa e nang aki koro bukin te taetae ni burabeti teuana, ibukina bwa ti aki ataa raoi aroni kakororaoana. Ti boni kona n onimakinna ae Iehova e na boni kaotii nakoira baika ti riai n atai n taina ae riai, n aron are e karaoia rimoa.​—Amota 3:7.

20. Baikara taetae ni burabeti man te Baibara aika kaingainga aika ti nang nori kakororaoaia, ao tera ae ti riai n teimatoa ni karaoia?

²⁰ E na katanoataaki ae “iai te rau ao iai te mweraoi.” (1Tet. 5:3) Ao imwina a na waekoa tautaeka n te aonnaba aei ni kaaitaraia Aaro aika kewe ao ni kamaunaia. (TeKao. 17:​16, 17) Ao a a buakania naba ana aomata te Atua. (Etek. 38:​18, 19) Imwin rikini baikai ao e a roko naba te kabanea ni buaka are Aremaketon. (TeKao. 16:​14, 16) Ti kona ni kakoauaa bwa a na boni waekoa n riki baikai. Ma ngkai moa, ti bia teimatoa ni kaotiota ara kakaitau nakon Tamara are i karawa ae tatangira, n arora ni mutiakina te taetae ni burabeti man te Baibara, ao ni buokiia tabemwaang bwa a na karaoa naba anne.