• “I namakinna bwa kaanga ai aron ae e okioki buu ni wene ni kimoa.”

• “I bwaibwainrang, I namakinna ae e a toki tangirau, ao ai akea uaau.”

• “I aki kona n taekinna nakon temanna. Ngaia are I a bon tiku n tii ngai ma rawawatau.”

• “I a iangoia bwa e a aki tabeakinai Iehova.”

E oti rawawatan te buu te aine man taeka akana oti mai eta, ngkana e mamatakuakina te bwaitingako buuna. Ao ngkana arona bwa e karaba ni kakaraoa anne, tao i nanon iraua te namwakaina ke te ririki, e kona n iangoia te buu te aine bwa e a aikoa kona n onimakina buuna. E taku te buu te aine temanna: “I iango n taku: ‘Titeboo bwa I a aki kinaa raoi buu. Iai riki baika e karabai mairou?’”

E katauraoaki te kaongora aei ibukin te buu te aine ae e mamatakuakina te bwaitingako buuna. a E na maroroakinaki iai booto n reirei man te Baibara aika karekea te kabebetenano, e na karauaki iai nanona bwa e boni boutokaia Iehova, ao ni buokaki ni karekea raun ana iango ao buokan ana onimaki. b

E ngae ngkana ko aki kona n taratarai bwaai ni kabane aika e karaoi buum, ma ko kona ni karaoi mwaneka aika a na kauarerekea marakim ao ni karekea raun am iango. Iangoi baikai.

Tai bukiniko iai. E kona n iangoia te buu te aine bwa bon ana bure ngkai e a mamatakuakina te bwaitingako buuna. E iangoia Alice c bwa e a aki botonnaine n te aro are e aikoa tangiraki. E iango n taku, ‘E aera e a manga tarataranako buu n tataraiia riki aine tabeman i rarikiu?’ Tabeman buuaine a bukinia i bon irouia ngkana a un, ao n iangoia bwa a kabuburaa te kangaanga. E taku Danielle, “I iangoai bwa te aine ae kiunun ae I uruana tekatekara n taanga ibukin ununiu.”

Ngkana anne naba am namakin, ko riai n ataia ae e bon aki bukiniko Iehova n ana mwakuri buum. E kangai Iakobo 1:14: “A kataaki aomata n tatabemania nako ngkana a katikakinako ao ni mwamwanaaki  n oin aia kaibwabwaru.” (IRom 14:12; IBir. 2:12) N oneani mwin are e na bukiniko Iehova, e boni kukurei n am kakaonimaki ni koaua.​—2Rong. 16:9.

E ibuobuoki naba ataakin ae tiaki nanona bwa e aikoa botonnaine ao n aki tangiraki te buu te aine, ngkana e mamatakuakina te bwaitingako buuna. A kabwarabwaraa taan rabakau i aon te itera aei ae matakuakinan te bwaitingako e karekea tangiran te wene n taanga ae e aki kona te aine ni katokia.

Rarawa nakon te raraoma ae riao. E taekinna Catherine bwa ai akea te bwai ae e iaiangoia ma ai tii iaiangoan aroni buuna ae e mamatakuakina te bwaitingako. E taku Frances: “I aki kona n rau ngkana I aki ataa mwini buu bwa e mena ia. I a bon rararaoma naba ni katoabong.” A kaotia buuaine tabeman bwa a rangi ni bwaibwainrang ngkana a mena i buakoia taari n te onimaki ake a ataa aia kangaanga buuia. A kaotia naba ake tabeman ae a iangoia bwa a tiku n tii ngaiia ibukina bwa a iangoia bwa akea ae ota n te bae a rinanona.

A bon riiriki namakin akanne. Ma iaiangoaia, e na kabatiaa riki raraomam. Kataia ni kaatuua iangoan am iraorao ma Iehova. E na buokiko karaoan anne ni karikirakea korakoram.​—TaiAre. 62:2; IEbe. 6:10.

E kona ni buokiko naba warekan ao kananoan am iango i aon rongorongoia aine aika rawawata ake n te Baibara, ake a karekea kabebeteaia ngke a tataro nakon Iehova. E aki kanakoi n taai nako baike a rinanoi, ma e angania te rau. N te katoto “e rangi ni korakora rawawatan” Anna n te baere e rinanona. Ma e karekea te rau imwin ana “tataro n te tai ae maan i matan Iehova,” e ngae ngke e tuai n ataia bwa e na tera aron te baere e rinanona.​—1Tam. 1:​10, 12, 18; 2Kor. 1:​3, 4.

Ukera buokam mairouia unimwaanen te ekaretia. A kona n riki bwa “kaanga ai aron te tabo ni katantan man te ang, ao te tabo ni kamanomano man te karau ae korakora.” (Ita. 32:2) A kona ni mwanewea taekan te tari te aine temanna ae ko kona n tibwaa am kangaanga nakoina ao ni karekea kabebeteam.​—TaeRab. 17:17.

Ko kona ni buoka buum bwa e na tokanikai i aon anuana ae mamatakuakinan te bwaitingako? Tao ko kona. E kaotaki n te Baibara ae “a raoiroi riki uoman nakon temanna” ni kanakoraoan te kangaanga teuana ke ni kataenikaian aiam ae korakora. (TeMin. 4:​9-12) E kaotaki n taiani kakaae bwa e na raoiroi riki ngkana a kaai ni mwakuri taanga ni buakana  tangirani mamatakuakinan te bwaitingako iroun te buu te mwaane ao ni kaoka onimakinana n tekatekaia n taanga.

Ni koauana e boboto reken anne ngkana e kakorakoraa ao ni kamatoaa nanona buum bwa e na tokanikai i aon tangirani mamatakuakinan te bwaitingako. E a tia ni bubutiia Iehova kakorakoraana ao n ukera buokana mairouia unimwaane? (2Kor. 4:7; Iak. 5:​14, 15) E a tia ni kakaaei aanga ake e na kararoaa iai mani kaririana, n arona n tiatiana kamanenaan ana tareboon ke te tablet ao ni kararoai taabo ake e kona ni kaririaki iai? (TaeRab. 27:12) E tauraoi ni butimwaea am ibuobuoki ao ni kaokaota te koaua raoi nakoim? Ngkana eng, ko kona ngkanne ni buokia.

N te aro raa? Iangoa te katoto. E mare Felicia ma Ethan ae e taatangira matakuakinan te bwaitingako mangke e uarereke. E tatauraoi Felicia ngkana e kani maroro buuna ma ngaia, n taai ake e a manga roko tangirani matakuakinan te bwaitingako iroun teuaei. E taku Ethan: “I kaota raoi te koaua ao n aki wimakiki nakoni buu. E buokai ma te tangira bwa N na kararoaa kaririakiu ao n tutuoa arou ni katoabong. Ao e buokai n tiatiana kabonganaan te Intanete irou.” E boni maraki Felicia ngkai e taatangira Ethan matakuakinan te bwaitingako. E taku neiei, “Ma e bon aki buokaki buu n uniu ao marakiu bwa e na teimatoa n rarawa nakon te anua ae buakaka aei. Imwini mamaroroakinan ana kangaanga, e a tauraoi ni manga buokai ni marakiu.”

Aekani maroro akanne, e aki tii buokaki iai te buu te mwaane bwa e na rarawa nakoni matakuakinan te bwaitingako, ma e buokaki naba te buu te aine bwa e na manga onimakina buuna. Bwa ni koauana, ngkana e tauraoi te buu te mwaane ni kaotii kabwakana, baika e kakaraoi ni katoabong, ao te tabo ae mena iai, e na kai oki onimakinana irouni buuna bwa ai akea te bae e karabaa.

Ko kakoauaa ae ko kona ni buoka naba buum n te aro anne? Ngkana ko kona, e aera ko aki kaai ni wareka ao ni maroroakina te kaongora aei ma buum? Tiana bwa e na katoka matakuakinan te bwaitingako ao ni kaoka onimakinana iroum. N oneani mwin are e na un ngkai ko raraoma irouna, e riai ni kataia n ota n rotakim n te kangaanga anne. Tiam bwa ko na boutokaa ana kakorakora ao ni karekea te anga ae e na manga karekea onimakinana iroum. Kam na riai ni kaai n reiakinna bwa tera ae e kairiia aomata bwa a na matakuakina te bwaitingako ao e na kangaa n tokanikai te aba iai. d

Ngkana ko maaka ae e na roko ni kabuebuena te maroro, bubutiia te unimwaane ae kam ataa aromi ma ngaia bwa e na mena i rarikimi ngkana kam maroro.  Ururingnga naba ae e ngae ngke e a tia n tokanikai te buu i aon tangiran te bwaitingako, e boni kainnanoaki te tai ae maan teutana ibukini manga kaokan onimakinana. Ma tai kabwaraa nanom. Tatarai baika uarereke aika a kanakoraoa riki reitakimi. Kantaningaia ae i nanon taina ma te taotaonakinnano, e na manga korakora reitakimi n tekatekami n taanga.​—TeMin. 7:8; 1Kor. 13:4.

Ngkana e a manga matakuakina naba te bwaitingako buum, nanona ngkanne bwa e aki raira nanona ao e a aki kona ni katokia? Tiaki ngaia anne. E na bae ni kabokorakora ma ngaia i nanoni maiuna ni kabane, moarara riki ngkana e babaeakina matakuakinan te bwaitingako. E kona ni manga matakuakina te bwaitingako imwini katokana i nanon ririki aika bati. Ibukin totokoani manga rikin anne, e na riai ni kakorakoraa nanona n rawa nako iai, tao ni kamatoatoai riki ana aanga ake e karaoi e ngae naba ngkana e a tia n tokanikai i aona. (TaeRab. 28:14; Mat. 5:29; 1Kor. 10:12) E na riai ni kabooua ‘nanona, ae ngaia are kaira ana iango’ ao n “ribaa te bwai ae buakaka” n aron te bwaitingako ao mwakuri aika aki itiaki n aroni kumekumean te bwai ni kakariki. (IEbe. 4:23; TaiAre. 97:10; IRom 12:9) E tauraoi ni kakorakoraa ni karaoi baikai? Ngkana eng, ao e na kona ni katoka te anua anne teutana imwin teutana. e

Ma tera arom ngkana e a bon aki kani katoka ana kangaanga anne buum? Ko na boni bae n namakina te rawawata, te un, ao karaoan ae ribuaka nakoim n te tai teuana ma teuana. Karekea raun am iango n arom ni katikui bwaai ni kabane nakon Iehova. (1Bet. 5:7) Teimatoa ni kaania Iehova rinanon te ukeuke n reirei, te tataro, ao kananoan am iango. Ngkai ko karaoa anne, karaua nanom bwa e boni kaaniko naba te Atua. N aron ae taekinaki n Itaia 57:​15, e maeka ma te koraki aika “karawawataaki nanoia ma n nanorinano,” bwa e na kaoka korakoran nanoia. Kataia n riki bwa te Kristian ae tamaroa. Ukera buokam mairouia unimwaane. Ao teimatoa kantaningaia ae tao imwina riki, e na karaoa te bitaki buum ae nako raoi mai nanona.​—IRom 2:4; 2Bet. 3:9.