Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

TE KAONGORA IBUKIN TE REIREI 7

ANENE 15 Karaoiroa Ana Moan Nati Iehova!

Kakabwaiaam Man Aron Iehova ni Kabwarai Buure

Kakabwaiaam Man Aron Iehova ni Kabwarai Buure

“E mena iroum te kabwarabure ni koaua.​—TAIARE. 130:4.

TE BOTO N IANGO

Man neneran taeka ni kaikonaki aika mataata aika n te Baibara, e na rikirake iai ara kakaitau ibukini kabwaraan raoi ara bure iroun Iehova.

1. Bukin tera bwa e kangaanga te ota n angiin te tai, n aroia aomata ni kabwarai buure?

 “E BWARA AM BURE.” Ai karaunanora taeka akanne, moarara riki ngkana ko ataia bwa ko taekina ke ni karaoa te bwai teuana ni kammaraka iai temanna! Ma tera raoi ae nanonaki n taeka aika, “E bwara am bure”? E nanonna te aomata are ko kaunna bwa e a manga nakoraoi am iraorao ma ngaia? Ke e tii nanonna ae e a aki kani manga maroroakina te baere riki? E kona ni kangaanga te ota n aroia aomata ni kabwarai buure.

2. E kangaa ni kabwarabwaraaki aron Iehova ni kabwarai buure n te Baibara? (Nora naba te kabwarabwara mai nano.)

2 E rangi ni kaokoro aron Iehova ni kabwarai ara bure ngaira aika ti aki kororaoi, ma arora ngaira ni kabwarai buure i marenara. E okoro aron Iehova ni kabwarai buure. E kangai te tia areru ibukin Iehova: “E mena iroum te kabwarabure ni koaua, bwa ko aonga ni karineaki.” a (TaiAre. 130:4) Eng, bon “te kabwarabure ni koaua,” ana kabwarabure Iehova. Boni ngaia ae kaota raoi ae nanonaki n te kabwarabure. N tabetai, a kabongana te taeka n Ebera ibukin te kabwarabure taani korea te Baibara, ae e aki kakabonganaaki ni kabwarabwaraa iai aron aia kabwarabure aomata.

3. E kangaa ni kaokoro aron Iehova ma ngaira ni kabwarai buure? (Itaia 55:​6, 7)

3 Ngkana e kabwaraa ana bure temanna Iehova, e a boni mauna naba ana bure te aomata anne. E a manga oki raoi aron ana reitaki ma ngaia are e a tia n uruaki. E kororaoi aron Iehova ni kabwarai buure ao e tituaraoi.​—Wareka Itaia 55:​6, 7.

4. E kangaa Iehova ni buokira n ota n ae nanonaki raoi n te kabwarabure ni koaua?

4 Ngkana ngaia bwa e kaokoro aron Iehova ma ngaira ni kabwarai buure, ti na kangaa ngkanne ngaira aika ti aki kororaoi n ota raoi n nanon te kabwarabure ni koaua? E buokira Iehova ni kamanenaan taeka ni kaikonaki aika mataata ni kabwarabwaraa iai arona ni kabwarai buure. Ti na neneri tabeua mai iai n te kaongora aei. A na kaotaki iai nakoira aron Iehova ni kanakoi ara bure ao ni manga kaoka raoi naba aron ara reitaki ma ngaia, are e a tia n uruanaki n te bure. Ngkana ti rinanon taeka ni kaikonaki aikai, e na korakora riki iai ara kakaitau nakon Tamara ae tatangira are kabwarai buure n aanga aika bati.

E KANAKOA TE BURE IEHOVA

5. Tera ae riki ngkana e kabwarai ara bure Iehova?

5 E kabotauaki te bure n angiin te tai n te Baibara ma uota aika rawawata. E kabwarabwarai ana bure te Uea are Tawita ni kangai: “A riaon atuu au bure, n aron te uota ae rawawata ae I a aki kona uotau iai.” (TaiAre. 38:4) Ma e kabwarai aia bure Iehova taani bure aika a rairi nanoia. (TaiAre. 25:18; 32:5) Te taeka ae “kabwarai” e rairaki man te taeka n Ebera ae nanona “tabekia” ke “uotia.” Ti kona n iangoa Iehova bwa kaanga te aomata ae aintoa ae tabeka rawawatan te bure mai angara ao n uotianako.

“Kabwarai” (TaiAre. 32:5)


6. Raroara te tabo ae e uotiinako iai ara bure Iehova?

6 E kaotaki n te taeka ni kaikonaki riki teuana aron Iehova n uotiinako ara bure ni kararoai mairoura. E taekinaki ae kangai n Taian Areru 103:12: “N ai aron raroan otin taai ma bungin taai, ao ai arona naba ni kararoai ara bure mairoura.” E rangi n raroa mainiku ma maeao. A aki kona ni kaitiboo taabo aikai. Nanon aei bwa e uotiinako ara bure Iehova ni kararoai mairoura n te raroa ae riaon ae ti kona n iangoia. Ai karaunanora aroni kabwarabwaraan ana kabwarabure!

“N ai aron raroan otin taai ma bungin taai” (TaiAre. 103:12)


7. E kangaa ni kabwarabwaraaki n te Baibara te bae e karaoia Iehova ma ara bure? (Mika 7:​18, 19)

7 Ngkana ngaia bwa e uotiinako ara bure Iehova ni kararoai mairoura n te aro ni kaikonaki, e nanonna ae e taua irouna? E aki. E korea aei te Uea are Etekia ibukin Iehova: “Ko a tia n tewenakoi au bure ni kabane i akum.” Ke n aron ae taekinaki n te kabwarabwara mai nano, “ko a tia ni kanakoi au bure ni kabane mai matam.” (Ita. 38:​9, 17; kbn.) E kaotaki n te taeka ni kaikonaki aei bwa e anai aia bure naake a rairi nanoia Iehova ao e tewenakoi bwa e na aki manga taratarai. E kona naba n rairaki te kibuntaeka aei ni kangai: “Ko a tia ni karaoa [au bure] bwa aongkoa I bon aki karaoia.” E kamatataaki riki te reirei aei n te taeka ni kaikonaki riki teuana ni Mika 7:​18, 19. (Warekia.) E taekinna ikanne Iehova bwa e tewenakoi ara bure i kabini marawa. N taai ake rimoa ao e bon aki kona te aomata n anaa te bwai teuana ae e a tia n tewenakoaki i kabini marawa.

“Ko a tia n tewenakoi au bure ni kabane i akum” (Ita. 38:17)

“Ko na tewenakoi aia bure ni kabane i kabini marawa” (Mika 7:19)


8. Tera ae ti a tia n reiakinna?

8 Ti reiakinna man taeka ni kaikonaki aikai ae ngkana e kabwarai ara bure Iehova, e a kabebetea iai uotara ae rawawatan ara bure. E koaua ana taeka Tawita ae, “a a kukurei ake a kabwaraaki aia bure n urutua ao a rabunaki aia bure. E a kukurei te aomata ae aki tauaki mwin ana bure iroun Iehova.” (IRom 4:​7, 8) Anne bon te kabwarabure ni koaua!

E KAMAUNA RAOI TE BURE IEHOVA

9. Baikara taeka ni kaikonaki ake e kabonganai Iehova ni kabwarabwaraa iai arona ni kabwarai raoi buure?

9 E kabonganai taeka ni kaikonaki riki tabeua Iehova ni buokira bwa ti na kakaitau n arona ni kamaunai raoi aia bure naake a rairi nanoia, rinanon te karea ni kaboomwi. E taekinaki Iehova n te aro ni kaikonaki bwa e kaitiakii ao n teboki nako buure aikai. E a kaitiakaki iai te tia bure. (TaiAre. 51:7; Ita. 4:4; Ier. 33:8) E kabwarabwaraa Iehova mwin te waaki aei ni kangai: “E ngae ngkana ai aron te kunnikai ae uraroo ami bure, ma a na kamainainaaki n aron te tino, ao e ngae ngkana a uraura n aron te kunnikai ae toka uraurana, ma a na riki bwa ai aroni buraen te tiibu.” (Ita. 1:18) E rangi ni kangaanga kanakoan te memea ae uraroo ke ae uraura man te kunnikai. Ma e kabongana Iehova te taeka ni kaikonaki aei ni karaui iai nanora ae a kona ara bure ni kaitiakaki raoi n te aro ae a aikoa kona n noraki.

“E ngae ngkana ai aron te kunnikai ae uraroo ami bure, ma a na kamainainaaki n aron te tino” (Ita. 1:18)


10. Tera riki te taeka ni kaikonaki ae kabongana Iehova ni kataamneia iai rianakon ana kabwarabure?

10 N aron ae taekinaki n te kaongora are mai mwaina, a kabotauaki buure ma taian taarau. (Mat. 6:12; Ruka 11:4) Ngaia are ni katoatai are ti bure iai nakon Iehova, ai aron ae kaanga ti a koko riki iai n taarau. E rangi ni mwaiti ara taarau irouna! Ma ngkana e kabwarai ara bure Iehova, ai aron ae kaanga e a kakeai ara taarau ake ti bae iai irouna. E aki kairoroira bwa ti na kabwakai boon ara bure ake a a tia ni kabwaraaki. Ai karaunanora te kaikonaki aei ae kabwarabwaraa namakinan te bebete ngkana e kabwaraa ara bure Iehova!

“Kabwarai ara bure” (Mat. 6:12)


11. Tera ae nanonaki ngkana e taekinaki n te Baibara bwa a “kamaunaaki” ara bure? (Mwakuri 3:19)

11 E aki tii kakeai ara taarau, ke ara bure Iehova ma e kamaunai naba. (Wareka Mwakuri 3:19.) Ngkana e kakeaaki te taarau teuana, ti kona n iangoia ae e koreaki te X ae bubura i aon te taarau aei. Ma e ngae n anne, e boni kona naba n noraki te mwaiti anne. Ma e kaokoro kamaunaan te bwai teuana. Ngkana ti na ota n te taeka ni kaikonaki aei, ti riai n uringnga ae e kakabonganaaki n taai ake rimoa te ingke ae karaoaki mani bwaai aika renganaki n aron te mannang, te kanim, ao te ran. E kona temanna n tii anaa te moti ni kunnikai ae mwaimwai ao ni kamauna te koroboki anne. Ngaia are ngkana e “kamaunaaki” te taarau, e a boni bua naba. E a aki kona n noraki n te mata baike a a tia ni koreaki ngkoa. E a mauna raoi mwina are koreaki. Ai karaunanora ataakin ae e aki tii kakeai ara bure Iehova ma e boni kamaunai raoi naba!​—TaiAre. 51:9.

“Bwa a na kamaunaaki ami bure” (Mwa. 3:19)


12. Tera reireiara man te taeka ni kaikonaki ae te nang ae matenten?

12 E kabongana Iehova te taeka ni kaikonaki riki teuana ni kabwarabwaraa iai arona ni kamaunai ara bure. E kangai: “N na kamaunai am kairua kaanga ai aron ae I rabuni n te nang, ao am bure kaanga ai aron ae I rabuni n te nang ae matenten.” (Ita. 44:22) Ngkana e kabwarai ara bure Iehova, ai aron ae kaanga e kabongana te nang ae matenten n rabuni iai ara kairua bwa a aonga ni bua mai matara.

“N na kamaunai am kairua kaanga ai aron ae I rabuni n te nang” (Ita. 44:22)


13. Tera ara namakin ngkana e kabwarai ara bure Iehova?

13 Tera reireiara man taeka ni kaikonaki aikai? Ngkana e kabwarai ara bure Iehova, ti aki riai n iangoia ae ti na rawawata n uaa tokini maiura ibukin ara bure. E a tia ni kakeaaki raoi ara taarau rinanon raraan Iesu Kristo. A a tia naba ni kamaunaaki raoi mwin taarau akanne. Aei raoi te kabwarabure ni koaua ae ti karekea mairoun Iehova ngkana ti rairi nanora ibukin ara bure.

E A MANGA KAOKA IEHOVA ARA REITAKI AE NAKORAOI MA NGAIA

E reke ara reitaki ae nakoraoi ma Tamara are i karawa mani kabwaraan ara bure irouna (Nora barakirabe 14)


14. Bukin tera ngkai ti kona n onimakina aron Iehova ni kabwarai buure? (Nori naba taamnei.)

14 Man te kabwarabure ni koaua are mairoun Iehova ti a karekea iai ara reitaki ae nakoraoi ma ngaia. Ti buokaki iai bwa ti na aki taonakinako n namakinan te rawawata imwini karaoan ae bure. Ti aki riai ni maaka ae aongkoa e teimatoa Iehova ni kaikoa unna iroura ao ni kakaaea te anga ae e na katuuaaeira iai. E na bon aki kona n riki anne. Bukin tera ngkai ti kona n onimakina Iehova ngkana e taekinna bwa e kabwarai ara bure? E mwanewei ana taeka Iehova te burabeti are Ieremia ni kangai: “N na kabwarai aia kairua, ao N na aki manga uringi aia bure.” (Ier. 31:34) E a manga mwanewei taeka akanne te abotoro Bauro ngke e kangai: “N na aki manga uringi aia bure.” (Ebera 8:12) Ma tera ae nanonaki raoi n anne?

“N na aki manga uringi aia bure” (Ier. 31:34)


15. Tera ae nanonaki ngkana e na aki manga uringi ara bure Iehova?

15 N te Baibara ao te taeka ae “uringi” e aki nanonaki n taai nako iai uringan te bwai teuana iroun temanna ke iaiangoana. Ma e kona n irekereke ma karaoan te bwai teuana iroun temanna. E bubutii te kamwarua are tauraki i aon te kai i rarikin Iesu, ni kangai: “Iesu, uringai ngkana ko a roko n am Tautaeka n Uea.” (Ruka 23:​42, 43) E aki bubutii teuaei bwa e na tii ururingnga Iesu n te tai anne. E oti n ana kaeka Iesu bwa e na karaoa te bwai teuana, ni kauta te kamwarua aei. Ngaia are ngkana e taekinna Iehova bwa e a aki manga uringi ara bure, nanona bwa e na aki karaoa te bwai teuana nakoira. E na bon aki katuuaaeira tao imwina riki ibukin ara bure ake e a tia ni kabwarai.

16. Tera ae ti kabotauaki ma ngaia n te Baibara?

16 E kabonganaaki te taeka ni kaikonaki riki teuana n te Baibara ibukini buokara n ota n te inaomata ae reke man te kabwarabure ni koaua. Ibukin rikiara ae te bure, ti a kabotauaki iai bwa kaanga ‘ana toro te bure’ ngaira. Ma e rabwa Iehova n arona ni kabwarai buure bwa ti a riki n aroia tooro aika a a “tia ni kainaomataaki man te bure.” (IRom 6:​17, 18; TeKao. 1:5) Eng, ti rangi ni kukurei n aron Iehova ni kabwarai buure bwa ti a kainaomataaki iai man te tautoronaki.

“Kam a tia ni kainaomataaki man te bure” (I-Rom 6:​18)


17. E kangaa n reke marurungira mani kabwaraan ara bure? (Itaia 53:5)

17 Wareka Itaia 53:5. N te kabanea n taeka ni kaikonaki ae ti na maroroakinna, ti kabotauaki iai ma aomata aika iai aorakia ae kamamate. E taekinaki iai bwa ti a kamarurungaki n te aro ni kaikonaki ibukin te karea ni kaboomwi are e katauraoia Iehova rinanon Natina. (1Bet. 2:24) Ngkana ti karaoa ae bure, e rotakibuaka iai ara iraorao ma Iehova. Ma ibukin te kaboomwi e a kona ni kabwarai ara bure Iehova ao ni manga karekea ara iraorao ae kaan ma ngaia. N aron te aomata ae rangi ni kimwareirei ngkana e a kamarurungaki man aorakina ae kakaiaki, ti kimwareirei naba ngkana e a manga oki marurungin ara onimaki ao ni manga karekea akoara iroun Iehova, kioina ngkai e a tia ni kabwarai ara bure.

“Ti kamarurungaki n ikoakina” (Ita. 53:5)


KAKABWAIAAKIRA NGKAI E KABWARAI ARA BURE IEHOVA

18. Tera ae ti reiakinna man neneran taeka ni kaikonaki aika kakaokoro aika n te Baibara ni kaineti ma aron Iehova ni kabwarai buure? (Nora naba te bwaoki ae “Aron Iehova ni Kabwarai Ara Bure.”)

18 Tera ae ti reiakinna man neneran taeka ni kaikonaki aika n te Baibara ni kaineti ma aron Iehova ni kabwarai buure? Ngkana e kabwarai ara bure ao e boni kabwarai raoi n aki toki. E reke iai ara reitaki ae nakoraoi ma Tamara are i karawa. Ti uringnga naba ae bon te bwaintituaraoi te kabwarabure ni koaua. E reke man ana tangira Iehova ao ana akoi ae rianako are e kaotiotia nakoia aomata aika aki kororaoi. Ae te bwai ae a aki riai ni karekea aomata.​—IRom 3:24.

19. (a) Tera ae ti riai ni kakaitau iai? (IRom 4:8) (b) Tera ae ti na maroroakinna n te kaongora are imwina?

19 Wareka I-Rom 4:8. Ai kakaitaura ngaira n tatabemanira nako ngkai Iehova bon Atuan “te kabwarabure ni koaua”! (TaiAre. 130:4) Ma e boto kabwaraan ara bure i aon te bwai teuana ae kakawaki. E kabwarabwaraa Iesu ni kangai: “Ngkana kam aki kabwarai aia bure, ao e na aki naba kabwarai ami bure Tamami.” (Mat. 6:​14, 15) E mataata bwa e kakawaki ae ti na kakairi n aron Iehova ni kabwarai buure. Ma ti na kangaa ni karaoa anne? E na kaotaki n te kaongora are imwina.

ANENE 46 Ti Karabwako Iehova

a Te moan taeka n Ebera are kabonganaaki ibukin te taeka ae “kabwaraan ara bure,” e oti iai bwa bon tii aei te kabwarabure ni koaua irarikin aeka ni kabwarabure riki ake tabeua. A bati rairai n te Baibara aika a aki kaota te kaokoro aei, ma e oti raoi kaokoron rairan Taian Areru 130:4 n Te Koroboki ae Tabu, te Rairai ae te Aonnaba ae Boou.