TE KAONGORA IBUKIN TE REIREI 8
ANENE 130 Bwaina te Ikabwarabure
Ko na Kangaa ni Kakairi n Aron Iehova ni Kabwarai Buure?
“N aron Iehova ngke e tauraoi ni kabwarai ami bure, ao kam riai naba ni karaoa anne.”—IKORO. 3:13.
TE BOTO N IANGO
E na maroroakinaki n te kaongora aei aanga aika manena aika ti kona ni karaoi ni kabwaraa iai ana bure te aomata ae e a tia ni kaunira.
1-2. (a) N ningai te tai ae e kangaanga riki iai iroura kabwaraan ana bure temanna? (b) E kangaa Denise ni kaotia ae e kabwarai buure?
E KANGAANGA iroum kabwaraan aia bure tabemwaang? E bati i buakora ae kangaanga karaoan anne iroura, riki ngkana e taekina ke ni karaoa te bwai teuana temanna ae ti rangi ni maraki iai. Ma e kona n toki marakin nanora ao ni kabwarai buure. N te katoto, iangoa rongorongon te tari te aine ae Denise, a are kaotiota te kabwarabure ae rianako. N 2017, a a tibwa tia Denise ma ana utu ni kawara Kautun Aia Botaki Ana Tia Kakoaua Iehova are e a tibwa kaukaki. I aoni kawaia n okira mwengaia, ao e a tii bure naba butin te kaa tewaana ao ni kuratina aia kaa. E tong Denise ngke a kurati. Ngke e a uti ao e a ataia ae a ikoaki kakaiaki natina ao e mate buuna ae Brian. E taku Denise ngke e iaiangoa te tai anne, “I namakina te uruakinnano ao te aki ota.” Imwina riki, e a ataia ae ngaia e bon aki mataki te turaiua ke n taratara nako ngke e turaiua, ao e tataro nakon Iehova ibukin te rau.
2 E bukinaki te turaiua are e kuratinia n te bure ae te tiritiri n tiaki nanona. E kona ni kabureaki ngkana e motikia te boowi bwa e reke n te bure. Ma e tuangaki Denise irouia kaain te boowi bwa e kona n reke motikan taekan teuaei man ana kakoaua neiei. E taku Denise: “I namakinna ae kaanga e kanakoa ituakin ikoakiu temanna ao ni kabwaroa te taoro ae bati i aoni ikoakiu, kioina ngkai N nang manga taekina kanoan te tai ae rangi ni karawawata ni maiuu.” Iraua te wiki imwina ao e a tekateka Denise n te tabo ni boowi ao n tauraoi n anga ana kakoaua i matan te mwaane are karika marakia ana utu. Tera are e taekinna? E bubutiia te tia moti Denise bwa e na nanoangaa teuaei. b Ngke e tia n taetae ao e a bon tang naba te tia moti. E taku teuaei: “I nanon 25 au ririki n tia moti, ao I tuai man ongo te aekaki aei n au tabo ni boowi. I tuai man ongo mai wia ana utu te aomata are e karaoaki ae bure nakoina, bwa e na bubutii nanoangaan te tia bure. I tuai man ongongo taeka aika kaota te tangira ao te kabwarabure.”
3. Tera are e kaira Denise bwa e na kabwarai buure?
3 Tera are e buoka Denise bwa e na bwaina te kabwarabure? E iaiangoa aron Iehova ni kabwarai buure. (Mika 7:18) Ngkana ti kakaitau n aron Iehova n tia ni kabwarai ara bure, ti na kairaki iai bwa ti na kabwarai aia bure tabemwaang.
4. Tera ae e tangiria Iehova bwa ti na karaoia? (I-Ebeto 4:32)
4 E tangiria Iehova bwa ti na kabwarai aia bure tabemwaang n ai arona ae e tauraoi ni kabwarai ara bure. (Wareka I-Ebeto 4:32.) E kantaningaira bwa ti na tauraoi ni kabwarai aia bure naake a kammarakira. (TaiAre. 86:5; Ruka 17:4) N te kaongora aei, ti na rinanoni baika tenua aika a na buokira ni kai kabwarai buure.
TAI KAKEAA MARAKIM
5. N aron ae oti n Taeka N Rabakau 12:18, tera ae ti kona n namakinna ngkana e kaunira temanna?
5 Ti kona n rangi ni maraki imwin te bae taekinna ke ae karaoia nakoira temanna, riki ngkana bon raoraora ni kaan ke ara utu. (TaiAre. 55:12-14) N tabetai e kona ni kabotauaki marakin nanora ma kangaa ti ewaraki. (Wareka Taeka N Rabakau 12:18.) Ti kona ni kataia n taua i bon iroura marakira ke ni kakeaa. Ma e kona ni kabotauaki karaoan anne ma kaanga ko ewaraki ao e a tiku naba te biti n nim n ikoakim. N aron anne, ti aki kona ni kantaningaia ae e na toki marakin nanora ngkana ti kakeaa.
6. Tera ae kona n riki iroura ngkana e kaunira temanna?
6 Te moanibwai ae ti na karaoia ngkana e kaunira temanna, ti na bon un. E taekinaki n te Baibara bwa ti kona n un. Ma e kauringira bwa ti na aki kariaia ara namakin anne bwa e na taoniranako. (TaiAre. 4:4; IEbe. 4:26) Bukin tera? Ibukina bwa n angiin te tai a kona ara namakin ni kairira bwa ti na karaoa te bwai teuana. Ao e burenibwai ae e na reke ae riai imwin te un. (Iak. 1:20) Uringnga are e rio te un man te bae riki nakoim, ma ko kona n rineia bwa ko na teimatoa n un ke ko na aki.
E rio te un man te bae riki nakoim, ma ko kona n rineia bwa ko na teimatoa n un ke ko na aki
7. Baikara riki namakin aika ti kona n rotaki iai ngkana e kammarakira temanna?
7 Ngkana iai ae e ribuaka nakoira, ti kona n rotaki n namakin riki tabeua aika karawawata. N te katoto, e kangai te tari te aine ae Ann: “Ngke I uarereke ao e kitanaki tinau iroun tamau ao e mare ma te tia tobwaai. I namakinna ae e kaakaki taekau. Ngke a a riki natiia, I namakinna ae e a oneaki mwiu. I ikawairake ma namakinan ae I aki tangiraki.” E kabwarabwaraa ana namakin te tari te aine ae Georgette ngke e aki kakaonimaki nakoina buuna: “Bon raoraou mangke ti uarereke. Ao toau ni bwaiania! E bon uruaki nanou.” Ao e taku te tari te aine ae Naomi: “I aki kakoauaa ae e na kona ni kammarakai buu. I namakina ae I mwamwanaaki ao ni kamwaneaki, ngke e kaotia ae e mamataku n te bwaitingako ao e kakarabaa mairou.”
8. (a) Baikara bukina tabeua ngkai ti riai ni kabwarai aia bure tabemwaang? (b) Baikara kakabwaia aika ti karekei ngkana ti kabwarai buure? (Nora te bwaoki ae “ Tera Arora Ngkana Ti Rotakibuaka Iroun Temanna?”)
8 Ti aki kona ni kaira aron te bae a taekinna ke ni karaoia aomata nakoira, ma ti kona ni kataia ni kanakoraoa arora nako iai. Ao kabwaraan aia bure bon te anga ae te kabanea n tamaroa nakoia. Bukin tera? Ibukina bwa ti tangira Iehova, ao e tangirira bwa ti na kabwarai buure. Ngkana ti teimatoa n un ao n aki kabwarai buure, ane ti na boni bae ni karaoa te bwai teuana ma te nanobaba ao n rotaki naba iai marurungira. (TaeRab. 14:17, 29, 30) Nora ana katoto te tari te aine ae Christine. E taku: “I aki bati ni wiwingare ngkana I un ke iai ae e kaunai. I kakang amwarake aika aki kamarurung. E aki taatau matuu, ao e a kangaanga taobaraaean au namakin n te aro are e a rotaki iai au mare ao reitakiu ma tabemwaang.”
9. Bukin tera ngkai ti riai ni katoka unra?
9 E ngae ngkana e aki kabwaraa ana bure te aomata are e kammarakira, ma ti kona ni kauarerekea rotakira iai. N te aro raa? E taku Georgette are taekinaki mai mwaina: “E kainnanoa te tai ae maan teutana, ma I boni katoka uniu irouni buu are au moannei. Ibukin anne, I a namakina te rau ae korakora.” Ngkana ti katoka unra, ti a totokoa iai rotakin nanora n te karawawataaki. Ti karekea naba nakoira te bwaintangira, ae ti a kona ni waakinako ao ni manga kukurei ni maiura. (TaeRab. 11:17) Ma tera ae ko riai ni karaoia ngkana ko tuai naba tauraoi ni kabwarai buure?
TE BAE KO NA KARAOIA MA AM NAMAKIN
10. Bukin tera ngkai ti riai ni kamanna teutana bwa ti aonga n tokanikai i aon unra? (Nori naba taamnei.)
10 Ko na kangaa n tokanikai i aon unim? Te anga teuana, ngkana ko kamanna teutana. E kainnanoa te tai ibukini kamarurungana te aomata ae ikoaki kakaiaki, imwini bwainnaorakiana. N aron anne, ti bae ni kainnanoa te tai ae maan teutana imwain ae ti tauraoi ni kabwaraa ana bure temanna mai nanora.—TeMin. 3:3; 1Bet. 1:22.
N aron te ikoaki ae kainnanoa bwainnaorakiana ao te tai ae maan teutana bwa e aonga ni mao, ti kainnanoa naba anne ngkana e maraki nanora (Nora barakirabe 10)
11. E na kangaa ni buokiko te tataro bwa ko na kabwarai buure?
11 Tataro ni bubutiia Iehova bwa e na buokiko bwa ko na kabwarai buure. c E kabwarabwaraa Ann are taekinaki mai mwaina, aroni buokana n te tataro. E taku neiei: “I bubutiia Iehova bwa e na kabwarai ara bure ngai ma kaain au utu n tatabemania nako ibukini baika ti karaoi aika aki riai. Imwina I korea au reta nakon tamau ao buuna are boou ao n tuangia ae e a bwara aia bure.” E taekinna Ann ae e bon aki bebete karaoana. Ma e taku: “Au kantaninga bwa ngkai I kataia ni kakairi n aron Iehova ni kabwarai buure, e na kairaki iai tamau ma buuna bwa a na kan reiakina riki taekan Iehova.”
12. Bukin tera ngkai ti riai n onimakina Iehova ao tiaki ara namakin? (Taeka N Rabakau 3:5, 6)
12 Onimakina Iehova ao tiaki am namakin. (Wareka Taeka N Rabakau 3:5, 6.) E ataia Iehova n taai nako bwa tera ae te kabanea n tamaroa ibukira. (Ita. 55:8, 9) Ao e aki kona n tuangira bwa ti na karaoa te bwai ae ti na maraki iai. Ngaia are ngkana e kaungaira bwa ti na kabwarai buure, ti kona ni kakoauaa ae ti na kakabwaiaaki ni karaoan anne. (TaiAre. 40:4; Ita. 48:17, 18) N te itera are teuana, ngkana ti onimakina ara namakin, ti na bon aki kona ni kabwarai buure. (TaeRab. 14:12; Ier. 17:9) E taku Naomi are taekinaki mai mwaina: “N te moantai, I namakinna ae I bon riai n aki kabwaraa ana bure buu ngkai e mamataku n te bwaitingako. I rawa are e na manga kammarakai riki imwina ke e na mwaninga aron rotakiu n te baere e karaoia. I iangoia ae e bon ota Iehova n au namakin. Ma I a ataia ae e ngae ngkana e ota Iehova n au namakin, tiaki nanona bwa e boraoi n iango ma ngai. E ataa au namakin ao I kainnanoa te tai ae maan teutana ibukini katokana, ma e tangirai naba bwa N na kabwarai buure.” d
KARIKIRAKEI NAMAKIN AIKA RARAOI
13. N aron ae oti n I-Rom 12:18-21, tera ae ti riai ni karaoia?
13 Ngkana ti kabwaraa ana bure temanna ae kammarakira, ti tangiria ni karaoa ae bati riki nakon tii bairean ae ti na aki maroroakina te baere riki. Ngkana bon tarira n te onimaki te aomata ane kammarakira, tiara bwa ti na karekea te rau. (Mat. 5:23, 24) N oneani mwin ae ti na teimatoa n un, ti rineia bwa ti na kaotiota te nanoanga ao te kabwarabure. (Wareka I-Rom 12:18-21; 1Bet. 3:9) Tera ae kona ni buokira ni karaoa anne?
14. Tera ae ti riai ni kataia ni karaoia, ao bukin tera?
14 Ti riai ni kakorakoraira n iangoa te aomata are kaunira n aron iangoana iroun Iehova. E rineia Iehova bwa e na tatarai raoiroia aomata. (2Rong. 16:9; TaiAre. 130:3) Ti na boni bae n nori raoiroia ke buakakaia aomata. Ngkana ti tatarai raoiroia tabemwaang, e na bebete riki iroura kabwaraan aia bure. N te katoto e taku te tari te mwaane ae Jarrod, “E bebete riki irou kabwaraakin ana bure te tari temanna ngkana I kabotaua te baere e kaunai iai ma baika bati aika I tatangiria iai.”
15. Bukin tera ngkai e kona n ibuobuoki tuangakin temanna ae e a bwara ana bure?
15 Te bwai riki teuana ae kakawaki ae ti riai n iaiangoia, bon tuangakin te aomata ae e a bwara ana bure iroum. Bukin tera? Nora ana taeka Naomi are taekinaki mai mwaina: “E titirakinai buu, ‘E a bwara au bure iroum?’ Ngke N nang kangai, ‘E a bwara am bure,’ ao e a kangaanga taekinana. I a ataia ae I tuai raoi ni kabwaraa ana bure mai nanou. Imwina riki I a kona ni kangai nakoina, ‘E bwara am bure.’ E kabebeteaki buu iai ao n tang. I kabebeteaki naba iai ao n namakina te rau. Man te tai anne ao e a manga oki onimakinani buu irou ao e a manga riki bwa raoraou ni kaan.”
16. Tera ae ko a tia n reiakinna ibukin te kabwarabure?
16 E tangiria Iehova bwa ti na kabwarai buure. (IKoro. 3:13) E ngae n anne, e kona naba ni kangaanga iroura kabwaraan aia bure tabemwaang. Ma ti kona ni karaoia ngkana ti aki kakeaa marakira ao ni kakorakoraira ni katoka unra. Imwina ti a kona ni karikirakei ara namakin aika kakukurei.—Nora te bwaoki ae “ Mwaneka Aika Tenua Ibukini Kabwaraani Buure.”
IAIANGOI KAKABWAIA MAN AROM NI KABWARAI BUURE
17. Ti kangaa ni kakabwaiaaki ngkana ti kabwarai buure?
17 A bati bukina ngkai ti riai ni kabwarai buure. Iangoi tabeua. Te moan, ti katotonga ao ni kakukureia Tamara ae nanoanga ae Iehova. (Ruka 6:36) Te kauoua, ti kaota iai ara kakaitau ngkai e a tia Iehova ni kabwarai ara bure. (Mat. 6:12) Ao te katenua, e reke riki iai marurungin rabwatara ao e teimatoa ni kaan reitakira ma raoraora.
18-19. Tera ae kona n riki ngkana ti kakabwarai buure?
18 Ngkana ti kabwarai aia bure tabemwaang, ti kona ni karekei kakabwaia aika aki kantaningaaki. N te katoto, nora te baere riki nakon Denise, are taekinaki mai mwaina. E baireia te aomata are karika te kurati bwa e na bakabureia imwini kaboowiana, e ngae ngke e aki ataia neiei n te tai anne. Ma e rangi n ringaki nanona n ana kabwarabure Denise ngaia are e a moana ana reirei n te Baibara ma Ana Tia Kakoaua Iehova.
19 Ti kona n namakinna ae kabwaraan ana bure temanna, bon teuana mai buakoni baika a kangaanga karaoaia iroura. Ma bon te bwai naba ae rangi ni kakimwareirei. (Mat. 5:7) Ngaia are ti bia kabanea ara konaa ni kakairi n aron Iehova ni kabwarai buure.
ANENE 125 “A a Kukurei Akana Nanoanga!”
a A bitaki aara tabeua.
b Ngkana e riki anne, e riai te Kristian ni karaoa ana motinnano bwa tera ae e na karaoia.
c Nori taamnein taian anene n jw.org aika “Forgive One Another,” “Tatauraoi ni Kabwarabure,” ao “Manga Riiki Bwa Raoraona.”
d E ngae ngke e bure ao e kammaraki matakuakinan te bwaitingako ma e aki taekinaki n te Baibara bwa a riai taanga ni buuraure iai.
