1. Tera te bwaretaiti n taamnei, ao tera ae ti riai ni motinnanoia bwa ti na karaoia?

 IAI te tabo ni kaikonaki n te aonnaba ni boong aikai ae kaainaki irouia aomata aika kakaraoi baika raraoi. E kaainaki irouia mirion ma mirion aomata aika e reke irouia te rau ni koaua. A motinnanoia naake a a kamani mena i nanon te bwaretaiti aei bwa a na aki kitanna. A tangiriia naba aomata aika bati bwa a na raonia n te tabo ae okoro aei. Tera te tabo aei? Te bwaretaiti n taamnei! a

2. Tera te bwai ae kamimi n te bwaretaiti n taamnei?

² E kamimi bwa e a tia Iehova ni karekea te tabo teuana n te aro ni kaikonaki ae a rau iai ana aomata ao ni katiteuanaaki, e ngae ngke a maeka n ana aonnaba Tatan ae buakaka ao ni karuanikai ao a kairiribai iai i marenaia aomata. (1Ioa. 5:19; TeKao. 12:12) E nora aron te waaki ae buakaka aei Atuara ae tatangira ni karawawataia aomata ma e kamanoia raoi ana toro bwa a aonga n teimatoa ni beku irouna ma te kimwareirei. E kabwarabwaraaki te bwaretaiti n taamnei n Ana Taeka bwa te tabo ni “kamanomano” ao te “onnaroka ae tetebokaki raoi.” (Ita. 4:6; 58:11) Man ana kakabwaia Iehova, a a kona naake a maeka n te bwaretaiti aei n teimatoa i nanoni kabaneani boong aika kangaanga aikai.—Ita. 54:14; 2Tim. 3:1.

3. E kangaa ni moani kakororaoaki te taetae ni burabeti are n Itaia mwakoro 65?

³ E kabwarabwaraa Iehova rinanon te burabeti are Itaia aroni  maiuia naake a maeka n te bwaretaiti n taamnei. Ko kona n nora kabwarabwaraan aei n Itaia mwakoro 65, ae moani kakororaoaki n 537 B.C.E. N te tai anne, a a kainaomataaki I-Iutaia ake a rairi nanoia man tautoronakia i Baburon ao n okira abaia. E kakabwaiaia Iehova ana aomata ao ni buokiia ni manga katea te kaawa ae Ierutarem are uruakaki ngkoa ao ni manga katea te tembora ibukin taromaurian Iehova i Iteraera.—Ita. 51:11; Tek. 8:3.

4. E kangaa ni kakororaoaki te taetae ni burabeti are n Itaia mwakoro 65 ni boong aikai?

⁴ E moanaki kauouani kakororaoan ana taetae ni burabeti Itaia n 1919 C.E., ngke a kainaomataaki taan taromauria Iehova ni boong aikai man tautoronakia i aani Baburon ae Kakannato. Imwin anne, ao e a raababanako te bwaretaiti n taamnei ni kabutaa te aonnaba. A katei ekaretia aika bati taan tataekina te Tautaeka n Uea aika ingainga ao a maiuakin aroaro ni Kristian. Iai ngkoa mwaane ao aine ake a kakaraoi mwakuri n iowawa ao aroaro aika kammaira aika a a “karina te aroaro ae boou ae karaoaki ni kaineti ma nanon te Atua.” (IEbe. 4:24) A na kakoroaki bukini kakabwaia aika bati ake a kabwarabwaraaki n Itaia, n te tai ae imwaira n te aonnaba ae boou. Ma a boni bati naba ngkai kakabwaia aika ti karekei. Ti na noria bwa tera aron rotakira n te bwaretaiti n taamnei aei ao bukina ngkai ti aki riai ni kitanna.

AROAROIA KAAIN TE BWARETAITI N TAAMNEI

5. Tera ae ti karekea n te bwaretaiti n taamnei n aron are beritanaki n Itaia 65:13?

⁵ Te marurung ao te korakora. E kaotaki n ana taetae ni burabeti Itaia te kaokoro ae bubura ni kaineti ma aroni maiuia naake a mena i nanon te bwaretaiti n taamnei ma naake a mena i tinanikuna. (Wareka Itaia 65:13.) E kanuaiia raoi Iehova taan taromauria ni baike a kainnanoi ibukin aia onimaki. Iai iroura taamneina ae raoiroi, ana Taeka ae koreaki, ao baika aanaki man te Baibara aika ti kona n “amwarake, . . . [ni] moi, . . . [ao ni] kimwareirei” iai. (Kabotaua ma Te Kaotioti 22:17.) Ni kaitaraan anne, a “baki . . . , [a] taka . . . , [ao a] kamaamaeaki” naake a mena i tinanikun te bwaretaiti n taamnei. A aki kanuaaki raoi ni baike a kainnanoi ibukin aia onimaki.—Amota 8:11.

6. A kangaa ni kabwarabwaraaki amwarake n taamnei n Ioera 2:21-24, ao ti na kangaa ni kakabwaiaaki iai?

⁶ N ana taetae ni burabeti Ioera ao e kamanenai baika kateimatoa te maiu n aron te uita, te wain, ao te oera ae te oriwa, ni kaotia bwa e tituaraoi Iehova ni katauraoi baike a kainnanoi Ana aomata, n ikotaki naba ma amwarake n taamnei. (Ioera 2:21-24) E karaoa anne rinanon te Baibara ao baika katauraoaki aika aanaki man te Baibara, ara atureti n te intanete, n ikotaki naba ma ara bobotaki n taromauri, ruunga, ao bwabwaro. Ti kona ni kamanenai ni katoabong amwarake n taamnei aikai, ao ibukin anne ti a namakina iai te marurung riki ao te korakora riki.

7. Tera ae karekea ‘raoiroin nanora’? (Itaia 65:14)

⁷ Te kukurei ao te raunnano. A kona ana aomata te Atua n “takarua ni kimwareirei” ibukin onraken nanoia n te kakaitau. (Wareka Itaia 65:14.) E reke ‘raoiroin nanora’ mani koaua aika kaunganano, berita aika kabebetenano aika n Ana Taeka te Atua, ao ara kantaninga ae nene ae boto i aon ana karea ni kaboomwi Kristo. Ti na kukurei ni koaua ngkana ti mamaroroakini baikai ma tarira n te onimaki.—TaiAre. 34:8; 133:1-3.

8. Baikara aroaro aika uoua aika rangi ni kakawaki n te bwaretaiti n taamnei?

⁸ Te tangira ao te katiteuanaaki i buakoia ana aomata Iehova bon aroaro aika uoua aika  rangi ni kakawaki n te bwaretaiti n taamnei. “Te bwai ni kabaebae ae katiteuanaia aomata” aei e buokira ni kataamneia aron te maiu n te aonnaba ae boou, ike a nang nora riki iai te tangira ae korakora ao te katiteuanaaki ana aomata Iehova, nakon are a noria ni boong aikai. (IKoro. 3:14) E taekina ae kangai temanna te tari te aine ibukia ana aomata Iehova ngke e moani kaitiboo ma ngaiia: “I aki ataia bwa N na kangaa ni karekea te kukurei i bon irou, ao i nanon naba au utu. Te moantai are I moan nora iai kaotiotan te tangira, bon i buakoia Ana Tia Kakoaua Iehova.” E riai ni kaaina ara bwaretaiti n taamnei te aomata ae kani karekea te kukurei ni koaua ao te raunnano. N aki ongeia bwa tera aia iango kaain te aonnaba aei ibukia ana toro Iehova, ma a boni karekea araia ke taekaia ae raoiroi iroun Iehova ao ake a taromauria ni kabane.—Ita. 65:15.

9. Tera are e beritanaki n Itaia 65:16, 17 ni kaineti ma karawawatan te maiu?

⁹ Te mwengaraoi ao te rau. E taekinaki n Itaia 65:14 bwa a “tang ibukini korakain te nano ao [a] tanginiwenei ibukin uruakin te nano” naake a rineia bwa a na teimatoa ni mena i tinanikun te bwaretaiti n taamnei. Ma tera ae e na riki nakoni bwaai nako ake a kammarakiia ana aomata te Atua ao ni karawawataia? N tokin te tai, “a na mwanuokinaki [ao] ni karabaaki mai [matan te Atua]” baikanne. (Wareka Itaia 65:16, 17.) E na boni katoki ara kangaanga Iehova, ao i nanon taina ti nang bon aki uringi raoi marakira man ara kangaanga.

10. Bukin tera ngkai ko namakinna bwa bon te kakabwaia raonakia taari n te onimaki? (Nora naba te taamnei.)

¹⁰ Ti namakina naba ngkai te rau ngkana ti roko n ara bobotaki ni Kristian, ike ti a kona iai n namakina te mwengaraoi ao n aki iaiangoi karawawatan te aonnaba ae buakaka aei. Ti boutokaa reken te rau n te bwaretaiti n taamnei ngkana ti kaotiota te tangira, te rau, te akoi, ao te nimamannei, aika uaan te taamnei ae raoiroi are mairoun te Atua. (IKar. 5:22, 23) Ai kakabwaiaakira ngaira ngkai ti kaaina ana botaki te Atua! A nang nora kakororaoan raoi ana berita te Atua ibukini “karawa ae boou ao te aonnaba ae boou,” naake a teimatoa n tiku i nanon te bwaretaiti n taamnei.

11. Ni kaineti ma Itaia 65:18, 19, tera aron rotakira n te bwaretaiti n taamnei are e katauraoia Iehova?

¹¹ Te kakaitau ao te ingainga. E kaota riki bukina Itaia ngkai ti riai ni “kakatonga ao [ni] kimwareirei” n te bwaretaiti n taamnei. E katauraoaki  te tabo aei iroun Iehova. (Wareka Itaia 65:18, 19.) Maroaka ae e kabonganaira bwa ti na buokiia aomata bwa a na kitani botaki aika bwatakataka ni bwaai n taamnei n te aonnaba aei, ao ni kairiia nakon ara bwaretaiti n taamnei ae tamaroa! Ti kimwareirei ibukini kakabwaia aika ti karekei ngkai ti kaaina te koaua, ao ti kairaki iai bwa ti na tuangia aomata taekana.—Ier. 31:12.

12. Tera am namakin ni berita ake a kabwarabwaraaki n Itaia 65:20-24, ao bukin tera?

¹² Ti kakaitau naba ao n ingainga ibukin te kantaninga ae ti karekea ngkai ti kaaina te bwaretaiti n taamnei. Iangoi bwaai ni kabane aika ti nang nori ao ni karaoi n ana aonnaba te Atua ae boou! E berita ni kangai te Baibara: “E na aki manga reke te merimeri . . . ae maiu tii i nanon tabebong, ao e na aki naba reke te unimwaane ae a aki koro raoi ana bong.” Ti na “katei auti ao . . . [ni] maeka i nanoia, ao . . . [n] uniki kureebe ni nne ni kureebe ao ni kang uaaia.” Ti na “aki korakai ibukin te akea” ibukina bwa ti na “kakabwaiaaki iroun Iehova.” E beritana te maiu ae kamwengaraoi, ae kakukurei, ao ae manena. E na bon ataa kainnanon temanna ma temanna “imwain naba ae a wewete,” ao e na “kabaneia aomata ma maan aika maiu, ni katoki nanoia ni baika a tangiri.”—Ita. 65:20-24; TaiAre. 145:16.

13. E kangaa Itaia 65:25 ni kabwarabwaraa te bitaki are a karaoia aomata ni maiuia ngke a moana aia beku iroun Iehova?

¹³ Te raoi ao te mano raoi. Man ana ibuobuoki taamnein te Atua, a bati ake a buakaka ngkoa aroaroia ae a a tia ni karaoi bitaki aika korakora ni maiuia. (Wareka Itaia 65:25.) A kakorakoraia ni kaaki aroaroia ngkoa aika bubuaka. (IRom 12:2; IEbe. 4:22-24) A tuai ni kororaoi ana aomata te Atua, ngaia are ti na teimatoa naba ni karaoi kairua. Ma e a tia Iehova ni katiteuanaia “aeka n aomata ni kabane” n te bwai ni kabaebae ae te tangira ao te raoi. (Tit. 2:11) Aei te bwai ae kamimi ae e tii kona ni karaoia te Atua ae moan te mwaaka!

14. E kangaa ni kaotaki koauan Itaia 65:25 n rongorongon temanna te tari te mwaane?

¹⁴ A boni kona aomata ni bitii aroaroia? Iangoa te rongorongo aei. Iai temanna te mwaane ae te roro n rikirake ae bati ana tai ni karabuutinaki ngke 20 ana ririki, ao e kakaraoi mwakuri aika kammaira ao n iowawa. E a tia ni kabureaki ibukini kimoaakin te kaa, ninian taabo ao iraeakini bwaai, ao ai buure riki tabeua aika kakaiaki. E tatauraoi naba n un ma temanna. Ngke e moan ongo te koaua man te Baibara ao ni kaakaei aia bobotaki n taromauri Ana Tia Kakoaua Iehova, e a boni kakoauaa naba ae e a kunea te bwai ae manena ae taromaurian Iehova n te bwaretaiti n taamnei. Imwini bwabetitoana ao e aki toki n iaiangoia bwa e kangaa n irekereke Itaia 65:25 ma ngaia. Bon te aomata ae iowawa ngaia n aron te raian, ae e a bitaki nakon te aomata ae rau n aron te tiibutetei.

15. Bukin tera ngkai ti kani kaoia aomata bwa a na raonira n te bwaretaiti n taamnei, ao ti na kangaa ni karaoa anne?

¹⁵ E moanaki Itaia 65:13 n taeka aikai: “E kangai ana taeka te Uea ae Moan te Rietata ae Iehova.” Ao e motikaki kibuna 25 n taeka aikai, “bon ana taeka Iehova.” A boni kokoro bukin ana taeka. (Ita. 55:10, 11) E a kamani kaoti ngkai te bwaretaiti n taamnei. E a tia Iehova ni karekea ara botaki n itaritari ae rangi n okoro. Ti kona n namakina te raoi ao te mano raoi i buakoia ana aomata n te aonnaba ae buakaka aei. (TaiAre. 72:7) Ibukin aei, ti kani buokiia aika bati bwa a na raonira n ara botaki n itaritari ni Kristian. Ti kona ni karaoa aei ngkana ti kaatuua ara iango i aoni karekeaia taan rimwini Kristo.—Mat. 28:19, 20.

 ARORA N ANAI NANOIA AOMATA NAKON TE BWARETAITI N TAAMNEI

16. A kangaa ni katikaki aomata nakon te bwaretaiti n taamnei?

¹⁶ Iai mwiokoara n tatabemanira nako ae kakawaki ni kaineti ma anaakin nanoia aomata nakon te bwaretaiti n taamnei. Ti kona ni kakororaoa mwiokoara aei ngkana ti kakairi iroun Iehova. E aki kairoroia aomata nakon ana botaki, ngkana tiaki nanoia ni kani karaoia. Ma e ‘katikiia’ aomata nakoina ma te akoi. (Ioa. 6:44; Ier. 31:3) A boni katikaki nakoina aomata aika raoiroi nanoia aika reiakin aroaron Iehova aika tatangira ao n anainano. Ti na kangaa n anai nanoia aomata nakon te bwaretaiti n taamnei, man aroarora aika raraoi?

17. Ti na kangaa ni kona n anai nanoia aomata nakon te bwaretaiti n taamnei?

¹⁷ Te anga teuana ae ti kona iai n anai nanoia aomata nakon te bwaretaiti n taamnei, ngkana ti kaota te tangira ao te akoi nakoia raora n te onimaki. Ngkana iai aika a boou aika roko n ara bobotaki n taromauri, ti tangiriia bwa a na namakina aroia naake tiaki kaain te onimaki ake a kaea naba te taromauri i Korinto rimoa. A taku: “E boni mena te Atua i buakomi.” (1Kor. 14:24, 25; Tek. 8:23) Ngaia are ti riai n teimatoa n ongeaba nakon te reirei ni kairiri are ‘ti na raoi i marenara.’—1Tet. 5:13.

18. Tera ae kona n anaaki nanoia iai aomata nakon ara botaki?

¹⁸ Ti riai n teimatoa n iangoiia tarira ni Kristian n aron iangoaia iroun Iehova. Ti karaoa anne ngkana ti kaatuua ara iango i aon aroaroia aika raraoi ao tiaki i aon aki kororaoia ae e nang mauna imwina riki. Ti kona naba ni kanakoraoa te kangaanga i marenara n te tangira n arora n ‘iakoakoi i marenara, n atataiaomata, ao n tauraoi n ikabwarabure i marenara.’ (IEbe. 4:32) Ane a na anaaki  nanoia nakon te bwaretaiti n taamnei naake a kani kakaraoaki te aekaki anne nakoia. b

TIIKU I NANON TE BWARETAITI N TAAMNEI

19. (a) N aron ae oti n te bwaoki ae “ A Kitanna ao A Manga Oki,” tera ae a taekinna tabeman imwin okiran te bwaretaiti n taamnei? (b) Tera ae ti riai ni motinnanoia bwa ti na karaoia? (Nora naba te taamnei.)

¹⁹ Ti rangi ni kakaitau ibukin ara bwaretaiti n taamnei. E a tamaroa riki nakon are mai mwaina, ao a a bati riki aika a taromauria Iehova nakon are mai mwaina. Ti bia teimatoa ni kakaitau n aki toki ibukin te bwaretaiti n taamnei are e kateia Iehova ibukira. Ane e tangiria ni kani korakora, ni karekea te raunnano, n rau, ao ni mano raoi, e riai n rin i nanon te bwaretaiti n taamnei ao n aki kitanna! Ma ti riai n taratara raoi bwa e kataia Tatan ni kabanea ana konaa ni katikiiranako mai iai. (1Bet. 5:8; TeKao. 12:9) Ti aki riai ni kariaia bwa e na tokanikai. Ti bia kakorakoraira ni kamanoa tamaroan, itiakin, ao raun te bwaretaiti n taamnei aei.