1. Baikara kakabwaia aika ti karekei ngkai ti kaaina ana botaki Iehova?

 TI RANGI ni kakabwaiaaki ngkai ti riki bwa kaain ana botaki Iehova i nanoni kabaneani boong aika karuanikai aikai. Ngkai e a buakaka riki baika riiriki n te waaki aei, e a anganira Iehova ara utu n te onimaki ae katiteuanaaki. (TaiAre. 133:1) E buokira ni kakorakoraa riki reitakira n ara utu. (IEbe. 5:33–6:1) Ao e anganira te ataibwai ma te wanawana ae ti kainnanoia ibukini karekean te raunnano ni koaua.

2. Tera ae ti riai ni karaoia ao bukin tera?

² Ma ti bon riai ni kakorakoraira n teimatoa ni kakaonimaki ni beku iroun Iehova. Bukin tera? Ibukina bwa n tabetai ti kona n un ibukin aki kororaoia tabemwaang. Ti kona naba n noria bwa e kangaanga te kabokorakora ma oini kabwakara, moarara riki ngkana a a okioki n riki. Ti riai ni botumwaaka n ara beku ibukin Iehova ngkana (1) a kaunira tarira n te onimaki, (2) a kabwarai nanora buura, ao (3) a bwara nanora i bon iroura. N te kaongora aei ao ti na maroroakin iai kangaanga aika tenua aikai. Ti na noria naba bwa tera reireiara mairoun te aomata ae kakaonimaki ae karakinaki n te Baibara.

BOTUMWAAKA NGKANA E KAUNIKO TARIM N TE ONIMAKI

3. Tera te kangaanga ae a rinanona ana aomata Iehova?

³ Te kangaanga. Iai tabeman taari aika a kakamarakinano anuaia. Tabemwaang a aki iango moa n te aro are a kaunira ke a aki ataa te riai nakoira. A kona naba ni kairua taani kairiri. Ibukini kangaanga aikai a kona n raraoma tabeman bwa bon ana botaki te Atua aei ke tiaki. A aikoa teimatoa ni beku iroun  te Atua “ma te katiteuanaaki” ma tariia ao mwaaneia, ma a a katoka bobotakia ma naake a un irouia ke rorokoia naba n te taromauri. (Teb. 3:9) E raoiroi anne? Iangoa reireiara mairoun temanna ae karakinaki n te Baibara ae boo naba ma kangaanga akanne.

4. Baikara kangaanga ake e rinanoi te abotoro Bauro?

⁴ Te katoto man te Baibara. E ataia te abotoro Bauro ae a aki kororaoi tarina ao mwaanena ni Kristian. N te katoto, tabeman kaain te ekaretia ake i Ierutarem a aki kakoauaa ae te tia rimwini Kristo ngaia. (Mwa. 9:26) Imwina riki, a kabuakakaa tabeman ni kabarekaa taekana. (2Kor. 10:10) E nora naba te tari temanna ae onimakinaki Bauro ni karaoa te motinnano ae kairua ae e kona ni kamamaaraia iai tabemwaang. (IKar. 2:11, 12) Ao e korakora bwaran nanoni Bauro iroun raoraona ni kaan ae Mareko. (Mwa. 15:37, 38) E kona Bauro ni kariaia kangaanga aikai bwa a na katoka ikoikotakina ma naake a kaunna. E aki karaoa anne, ma e kateimatoa ana iango ae raoiroi ibukia taari n te onimaki ao n teimatoa ni beku iroun Iehova. Tera are e buoka Bauro ni botumwaaka?

5. Tera are e buoka Bauro bwa e na aki kakeaia taari n te onimaki? (I-Korote 3:13, 14) (Nora naba te taamnei.)

⁵ E tangiriia taari n te onimaki Bauro. E buokaki Bauro n tangiraia tabemwaang bwa e na kaatuua ana iango, tiaki i aon aki kororaoia ma i aon aroaroia aika raoiroi. E buokaki naba Bauro n te tangira bwa e na karaoa te baere e korea taekana n I-Korote 3:13, 14. (Warekia.) Iangoa koauan aei ni kaineti ma Mareko. E ngae ngke e kitana Bauro Mareko ni moani mwanangana ni mitinare, ma e bon aki teimatoa n un Bauro. Imwina riki ngke e kororeta Bauro nakon te ekaretia i Korote, ao e kamoamoaa Mareko bwa raona ni mwakuri ae kakawaki irouna, ae “nibwani kabebetean [nanona].” (IKoro. 4:10, 11) Ngke e kabureaki Bauro i Rom, ao e bubutii bwa e na kawaria Mareko bwa e na buokia. (2Tim. 4:11) E teretere bwa e aki kakeaia tarina n te onimaki Bauro. Tera reireiara mairouni Bauro?

6-7. Ti na kangaa ni botumwaaka ni kaotiota te tangira nakoia taari n te onimaki n aki ongei aki kororaoia? (1 Ioane 4:7)

⁶ Te reirei. E tangirira Iehova bwa ti na botumwaaka ni kaotiota te tangira nakoia taari n te onimaki. (Wareka 1 Ioane 4:7.) Ngkana iai ae kabwaka ni kaotiota te aroaro ni Kristian, ti kona n iangoia bwa tao e bon tii kainnanoa riki maiuakinani booto n reirei aika n te Baibara, ao tao e aki bae raoi n iangoa te baere e karaoia. (TaeRab. 12:18) E tangiriia  ana toro aika kakaonimaki te Atua n aki ongei kabwakaia. E aki katikuira ma arora ngkana ti karaoi kairua, ao e aki naba teimatoa n un iroura. (TaiAre. 103:9) Ai kakawakira bwa ti na katotonga Tamara ae kakabwarai buure!—IEbe. 4:32–5:1.

⁷ Uringnga naba are e a kaan te toki, ao ti riai n teimatoa ni kaan ma taari n te onimaki. Ti kona ni kantaningaia bwa e na kakaiaki riki te bwainikirinaki. Ti na bae ni kabureaki ibukin ara onimaki. Ngkana e riki anne, ti na rangi ni kainnanoia riki tarira ao mwaanera n te onimaki. (TaeRab. 17:17) Iangoa te baere riki nakon Josep, a ae te unimwaane n te ekaretia i Tibein. E kabureaki ma taari mwaane tabeman ibukin teia i nuka. E taku teuaei: “Ni menara n te karabuuti ao e rangi ni kakai reke unim iroun tarim n te onimaki, bwa are ti a bane n ikotaki. Ti riai n taotaon nanora i marenara ao ni kakai kabwarai buure. Ti buokaki iai ni katiteuanaaki ao ni kamanoaki. Ti otabwaniniaki irouia mwaane aika aki beku iroun Iehova. N te taina ao I a ikoaki ao e a timantiaki baiu, ngaia are I a aki kona ni karaoi bwaai ibukiu. Ma e a uauatii oneau ao n tararuaai raoi temanna tariu n te onimaki. I a namakina te tangira ni koaua n te tai are I rangi ni kainnanoia iai.” Ai riaira ngkanne bwa ti na rabakau ngkai ni kanakoraoi ara kangaanga i marenara!

BOTUMWAAKA NGKANA E KABWARAA NANOM BUUM

8. Tera te kangaanga ae a rinanona taanga ni mare?

⁸ Te kangaanga. A bane n toa taanga ni mare ma aia kangaanga. E kamataataa te Baibara bwa a na karekea “rawawatan te rabwata” taanga. (1Kor. 7:28) Bukin tera? Ibukina bwa n te mare ao a a ikotaki iai aomata aika uoman aika aki kororaoi, aika kakaokoro anuaia, baika a tatangiri, ao baika a riribai. A kona buu tabeman n ikawairake ni katei ao aroaro aika kakaokoro. Ni waakinakon te tai, a kona ni kaotii anua aika aki otara imwain te mare. A kona baikanne ni karioa te kangaanga. N oneani mwin are e na iangoia temanna bwa tera naba ae karaoia ni kauekea iai te kangaanga, a a ibukibuki i marenaia. A kona naba n iangoia bwa katokana bon tii te raure ke te buuraure. Ma e koaua bwa e na toki aia kangaanga iai? b Ti na nora reireiara mairoun temanna ae karakinaki n te Baibara ae botumwaaka naba n aki ongei kangaanga n ana mare.

9. Tera te kangaanga are e rinanona Abikaira?

⁹ Te katoto man te Baibara. E mareaki Abikaira ma Nabara, are e taekinaki n te Baibara bwa te mwaane ae iowawa ao e buakaka aroarona. (1Tam. 25:3) E bae ni kangaanga iroun Abikaira te maeka ma te aeka n aomata anne. E kona Abikaira ni kitana buuna? E boni kona ni kitanna ngke e roko Tawita, are e na uea i aoia I-Iteraera, bwa e na tiringa buun neiei ngke e kabwainrangnga ma ana rorobuaka. (1Tam. 25:9-13) E kona ni birinako Abikaira ao ni kariaia Tawita bwa e na tiringa Nabara. Ma n oneani mwin anne, e tuka Tawita ao e kauka ana iango bwa e na aki kamatea Nabara. (1Tam. 25:23-27) Bukin tera ngke e karaoa anne neiei?

10. Tao tera are kaira Abikaira bwa e na botumwaaka i aan te kangaanga i nanon ana mare?

¹⁰ E tangira Iehova Abikaira ao e karinei ana kaetieti ibukin te mare. E boni bae n ataa ana taeka te Atua nakon Atam ngke e mareia ma Ewa. (KBwaai 2:24) E ataia Abikaira ae e taraa  Iehova te mare bwa te babaire ae tabu. E kani kakukureia te Atua neiei, ngaia are e a karaoa te bae a na kamanoaki iai kaaini batana ao buuna naba. E ienikuri n tuka Tawita bwa e na aki kamatea Nabara. E tauraoi naba ni kabwarabure ibukin te kairua ae tiaki ngaia ae e karaoia. E mataata bwa e tangira te aine ae ninikoria ao n atataiaomata aei Iehova. Tera reireiaia buuaine ao buumwaane man ana katoto Abikaira?

11. (a) Tera ae kantaningaia Iehova mairouia taanga ni mare? (I-Ebeto 5:33) (b) Tera reireiam man aroni Carmen ni kawakina ana mare? (Nora naba te taamnei.)

¹¹ Te reirei. E tua Iehova nakoia taanga ni mare bwa a na karinea te babaire ibukin te mare e ngae naba ngkana e kangaanga te maeka ma buuia. Ai kukureira te Atua n noraia taanga ni mare aika kakorakoraia ni kanakoraoa aia kangaanga ao ni kaotiota i marenaia te tangira ae aki bangaomata ma te karinerine. (Wareka I-Ebeto 5:33.) Iangoa ana katoto Carmen. Tao onoua te ririki imwini marena, ao e a reirei n te Baibara neiei ma Ana Tia Kakoaua Iehova ao imwina riki e a bwabetitoaki. E taku: “E aki kukurei buu n au motinnano ibukina bwa I a nanako n taromauri ao ni beku iroun Iehova n oneani mwin ae N na tiku i rarikina. E kona e a kabwainrangai naba ao ni kakamaakai bwa e na kitanai.” Ma e boni botumwaaka Carmen. E kakorakoraa neiei n tangira buuna ao ni karinea i nanon 50 te ririki. “Ni waakinakon te ririki ao I a ota riki n ana namakini buu ao I a rabakau riki n taetae nakoina. I kabanea au konaa ni kawakina au mare bwa I ataia ae te mare bon te bwai ae tabu i matan Iehova. I aki te roko ni kani kitana buu ibukina bwa I tangira Iehova.” c Ngkana a ueke kangaanga n am mare, ko kona n onimakinna ae e na boni boutokaiko Iehova ao ni buokiko ni botumwaaka.

BOTUMWAAKA NGKANA E BWARA NANOM I BON IROUM

12. Tera te kangaanga ae ti bae n rinanona ngkana ti karaoa te bure ae kakaiaki?

¹² Te kangaanga. E kona n rangi ni bwara nanora i bon iroura, ngkana ti karaoa te bure ae kakaiaki. E taekinaki n te Baibara bwa a kona ara bure n anganira te nano ae “uruaki ao ae karawawataaki.” (TaiAre. 51:17) E mwakuri korakora te tari temanna ae Robert bwa e kan riki bwa te tabonibai n te ekaretia. Ma e karaoa te bure ae kakaiaki ao e a namakinna bwa e a tia n aki kakaonimaki nakon Iehova. E taku teuaei: “E a kammarakai mataniwin nanou kaanga aron ae a bwakarai taiani buriki. Imwina riki, I a ribaai i bon irou. I tang ao I  tataro nakon Iehova. I uringa te tai are I a iangoa iai te Atua bwa e na bon aki kan ongora irou. Bukin tera bwa e na ongora irou? I a tia n rangi ni kaunna.” Ti kona n namakinna ae ai akea uaara ngkana ti bwaka n te bure, ibukina bwa e rawawata nanora ao ti kakoauaa ae e a kitanira Iehova. (TaiAre. 38:4) Ngkana anne am namakin, iangoa te aomata ae kakaonimaki are karakinaki n te Baibara, are e botumwaaka ni beku iroun Iehova, e ngae ngke e karaoa te bure ae kakaiaki.

13. Tera te bure ae kakaiaki are e karaoia te abotoro Betero, ao baikara kairua tabeua ake e karaoi imwain anne?

¹³ Te katoto man te Baibara. N te tairiki are imwaini kamateakin Iesu, ao e a karaoi kairua tabeua te abotoro Betero, are e a kairia nakoni karaoan te bure ae kakaiaki. Te moan, e onimakinna i bon irouna n te aro ae riao Betero, ngke e kamoamoa n taku bwa e na boni kakaonimaki e ngae ngkana a kitana Iesu abotoro ake tabeman. (Mareko 14:27-29) Imwina ngke a mena n te onnaroka are Ketetemane, e aki teimatoa n tantani Betero iraua te tai. (Mareko 14:32, 37-41) Ao ngke a a roko te koraki aika iowawa ni katika Iesu, ao e a kitanna Betero. (Mareko 14:50) N tokina, e kakeaa Iesu tenua te tai Betero, ao e tuea naba ni kewe. (Mareko 14:66-71) Tera aroni Betero ngke e a ataa rawawatan ana bure? E taonakinako n te nanokawaki ao e tang ni korakai, bwa tao e a rangi n uringaaba. (Mareko 14:72) Iangoa aroni korakaini Betero tabeua te aoa imwina ngke e a kamateaki Iesu. E bae n namakinna Betero bwa ai akea uaana!

14. Tera ae buoka Betero bwa e na botumwaaka ni beku iroun Iehova? (Nora te taamnei ni moan te maekatin.)

¹⁴ Iai bukina tabeua ngke e kona ni botumwaaka Betero ni beku iroun Iehova. E aki kakararoaa ma te koraki, ma e kakawariia tarina n te onimaki ao e bae ni kabebeteaki irouia. (Ruka 24:33) E kaoti naba Iesu imwini kautakina nakoni Betero, bwa tao e kani kaungaa. (Ruka 24:34; 1Kor. 15:5) Imwina riki e aki boaa Betero ibukini kabwakana Iesu, ma e tuanga raoraona aei bwa e na karekei mwioko aika rangi ni kakawaki. (Ioa. 21:15-17) E ataia Betero ae e a tia ni bure kakaiaki, ma e bon aki kabwaraa nanona. Bukin tera? Ibukina bwa e kakoauaa ae e bon aki kitanna ana Toka ae Iesu. Ao a teimatoa tarina n te onimaki ni boutokaia. Tera reireiara man ana katoto Betero?

15. Tera ae e tangiria Iehova bwa ti na kakoauaa? (Taian Areru 86:5; I-Rom 8:38, 39) (Nora naba te taamnei.)

¹⁵ Te reirei. E tangiria Iehova bwa ti na kakoauaa ae e tangirira ao e tauraoi ni kabwarai ara bure. (Wareka Taian Areru 86:5; I-Rom  8:38, 39.) Ti uringaaba imwini karaoan te bure. Anne ae riiriki ao e riai n riki. Ma ti aki riai n iangoia bwa ti aikoa tangiraki ao e a aki kona ni kabwaraaki ara bure. Ti riai ni waekoa ni karekea buokara. E kangai Robert are taekinaki mai mwaina: “I karaoa te bure ibukina bwa I onimakina oini korakorau bwa I kona n rarawa nakon te kaririaki.” E ataia teuaei ae e riai ni maroro ma unimwaane. E taku: “Ngke I karaoa anne, I a namakina naba ngkekei bain Iehova ae tatangira rinanoia unimwaane. I namakina tangirau irouia naba unimwaane. A buokai bwa N na kakoauaa ae e bon aki kitanai Iehova.” Ti kona naba ngaira ni kakoauaa ae e bon tangirira Iehova ao e kabwarai ara bure ngkana ti raira nanora man ara bure, ti ukera te ibuobuoki, ao ti kabanea ara konaa n aki manga karaoi. (1Ioa. 1:8, 9) Ngkana iai iroura te aeka n nano anne, ti na bon aki kabwarai nanora e ngae naba ngkana ti tatanako ke ni bwaka.

16. Bukin tera ngkai ko motinnanoia bwa ko na botumwaaka ni beku iroun Iehova?

¹⁶ E rangi ni kakaitau Iehova ngkai ti kakorakoraira ni beku ibukina ni kabaneani boong aika karuanikai aikai. Ti kona ni botumwaaka i aani baika kabwaranano man ana ibuobuoki Iehova. Ti kona ni karikirakea tangiraia tarira ao mwaanera n te onimaki ao ni kabwarai aia bure ngkana a kaunira. Ti kona ni kaota korakoran ara tangira ibukin te Atua, ao karinean ana babaire iroura n arora ni kabanea ara konaa ni kanakoraoa te kangaanga n ara mare. Ao ngkana ti karaoa te bure ae kakaiaki, ti kona n ukera ana ibuobuoki Iehova, ni kakoauaa ae e tangirira ao ni kabwarai ara bure, ao n teimatoa ni beku irouna. Ti kona ni kakoauaa ae ti na boni karekei kakabwaia aika bati ngkana a “aki bwara nanora ni karaoan ae raoiroi.”—IKar. 6:9.