1. Tera te reirei ae kabebetenano are e reireina Aberaam Iehova?

 BON te maroro ae e aki kona ni mwaninga Aberaam. E tuanga Aberaam te Atua rinanon ana anera bwa E nang kamaunai kaawa ake Totom ma Komora. E tabeaianga iai te mwaane ae kakaonimaki aei, ngaia are e a titiraki: “E koaua bwa ko na kaai ni kamaunaia aika raoiroi ma aika buakaka? . . . Tiaki e na karaoa ae raoiroi te tia motika taekan te aonnaba ni kabutaa?” E taotaona nanona Iehova n reireina raoraona ae tangiraki irouna aei, te reirei ae ti kona ni bane ni kakabwaiaaki iai ao ni kabebeteaki ae kangai: E na bon aki kamaunaia aomata aika raoiroi te Atua.—KBwaai 18:23-33.

2. Tera ae karauaki iai nanora ae e bon raoiroi ao e nanoanga ana motikitaeka Iehova?

² Ti na kangaa ni koaua raoi ae e bon raoiroi ao e nanoanga ana motikitaeka Iehova? Ibukina bwa ti ataia ae “Iehova e nora [nanoia]” aomata. (1Tam. 16:7) E bon atai raoi “nanoia aomata nako.” (1Uea 8:39; 1Rong. 28:9) E tamaroa te koaua anne. E riaon ara ataibwai ana motikitaeka Iehova. Anne bukina ngke e kairaki te abotoro Bauro bwa e na taekina aei ibukin Iehova ae te Atua: “Ai kangaangara ataakin ana motikitaeka!”—IRom 11:33.

3-4. Baikara titiraki aika ti kona n iangoi n tabetai, ao tera ae ti na rinanona n te kaongora aei? (Ioane 5:28, 29)

³ Ma n tabetai e kona n iai ara titiraki aika titeboo ma ake e tabeki Aberaam. Ti kona ni kangai: ‘Iai te kantaninga nakon taai aika a na roko ibukia aomata ake a motikaki taekaia i Totom ma Komora? Iai tabeman i buakoia aika a na ira naba “[mangautiia] . . . akana aki raoiroi”?’—Mwa. 24:15.

 ⁴ Ti na kauringnga bwa tera otara ibukin te mangauti. N taai aika tibwa nako, ao e kaetaki otara i aon te “mangauti are te maiu” ao te “mangauti are te motikitaeka.” a (Wareka Ioane 5:28, 29.) E kairiri otara ae boou aei nakoni bitaki riki tabeua aika a na maroroakinaki n te kaongora aei ao are imwina. Ti na rinanon moa te bae ti aki ataia ao imwina te bae ti bon ataia ibukin ana motikitaeka Iehova ae raoiroi.

TE BAE TI AKI ATAIA

5. Tera ae e a tia n taekinaki n ara boki n taai ake rimoa ibukia naake a kamaunaaki i Totom ma Komora?

⁵ N taai ake rimoa, ao e a tia ni maroroakinaki n ara boki taekan te titiraki ibukin te bae e na riki nakoia naake e motiki taekaia Iehova bwa a aki raoiroi. Ti a tia n taekinna ae e na akea kantaningaan te mangauti n te tai ae imwaira ibukia te koraki akanne, n aroia aomata ake i Totom ma Komora. Ma imwin te ukeuke n reirei riki i aon te baei ao tataroakinana, e a teretere iai bwa ti a aki koaua raoi iai. Bukin tera?

6. Baikara katoto tabeua ibukin ana motikitaeka Iehova ibukia aomata aika aki raoiroi, ao tera te bae ti aki ataia iai?

⁶ Iangoi titiraki tabeua aika irekereke iai. Iai rongorongo tabeua n te Baibara aika kabwarabwaraa ana motikitaeka Iehova ibukia aomata aika aki raoiroi, n aroia aomata ake a mate n te Ieka ake a aki ataaki mwaitiia, ke natannaomata ake itiua ake n te Aba ni Berita are e tua Iehova nakoia ana aomata bwa a na kamaunaia, ke tautian Aturia ake 185,000 ake a kamateaki iroun ana anera Iehova n te tairiki ae tii teuana. (KBwaai 7:23; TuaKau. 7:1-3; Ita. 37:36, 37) Mani baika riki aikai, te koaua bwa e a kaota te bwai ni kakoaua ae tau ibukira te Baibara, ae ti a ataia iai ae e boni motiki taekaia nakanne ni kabane Iehova nakon te kamaunanakoaki n aki toki, n akea kantaningaan te mangauti? E bon aki. Bukin tera?

7. Tera te bae ti aki ataia ibukia aomata ake a kamaunaaki n te Ieka ke ni kataenikaiani Kanaan? (Nora te taamnei ni .)

⁷ Ti aki ataa aron Iehova ni motika taekan temanna ma temanna ao ti aki naba ataia bwa e reke aia tai te koraki ake a kamateaki, n reiakina taekan Iehova ao n raira nanoia ke e aki. Ni kaineti ma tain te Ieka, e taekinaki n te Baibara bwa “te tia uarongorongoa taekan te raoiroi” Noa. (2Bet. 2:5) Ma e aki taekinaki ae e kataia ni kawariia aomata nako n te aonnaba ake a na kaaitara ma te kamaunanakoaki n te Ieka, ngke e tabe ni katea te aake ae buburakaei. N aron naba anne, ti aki ataia ngkana e reke aia tai aomata aika buakaka ake n te natannaomata are i Kanaan, n reiakina taekan Iehova ao ni bitii maiuia ke e aki.

8. Tera te bae ti aki ataia ibukia aomata ake i Totom ma Komora?

⁸ Tera aroia aomata ake i Totom ma Komora? E maeka i buakoia te mwaane ae raoiroi ae Rota. Ma ti ataia bwa e uarongorongo Rota nakoia ni kabane? Ti aki. E koaua ae a buakaka, ma a bon ataa ae eti ao ae kairua, ngaiia n tatabemania nako? Iangoiia mwaanen te kaawa anne ngke a kataia n tauia ana iruwa Rota. E taekinna te Baibara bwa te koraki akanne e “moa mairoun te teinimwaane ni karokoa te unimwaane.” (KBwaai 19:4; 2Bet. 2:7) Ti ataia raoi bwa e bairea kamateaia te koraki aikai te Atua ae nananoanga ae Iehova, n akea kantaningaan te mangauti irouia? E karaua nanon Aberaam Iehova bwa e aki koro naba tengaun mwaitiia aomata aika raoiroi n te kaawa anne. (KBwaai 18:32) Ngaia are a bon aki raoiroi, ao e riai Iehova ni kamaunaia ibukin aia mwakuri. Ti kona ni koaua raoi ngkanne bwa e na akea i buakoia ae  e na kautaki ni “[mangautiia] . . . akana aki raoiroi”? Ti aki koaua raoi iai!

9. Tera te bae ti aki ataia ibukin Toromon?

⁹ N te itera are teuana, ti wareka naba taekaia aomata aika raoiroi n te Baibara ake a a manga aki raoiroi. Te katoto temanna bon te Uea are Toromon. E reireinaki raoi ni kawain te Atua ao e bati kakabwaiaana iroun Iehova, ma imwina riki e a taromaurii atua aika kewe. E rangi ni maraki nanon Iehova n ana bure, ao a a karawawataaki te natannaomata ae Iteraera ni mwin ana bure anne i nanon tienture aika bati. Ngke e mate Toromon ao e taekinaki n te Baibara bwa e “wene ni motirawa . . . i rarikia ana bakatibu,” n aron te mwaane ae kakaonimaki ae te Uea are Tawita. (1Uea 11:5-9, 43; 2Uea 23:13) Ma e oti man aron taunakina bwa e na manga kautaki? E aki taekinaki n te Baibara. Ma a kona n iangoia tabeman bwa “ane e mate ao e a bwara baena man ana bure.” (IRom 6:7) E koaua anne, ma tiaki nanona bwa a nang bane ni kautaki aomata ake a a tia ni mate ao ni karekea te maiu ae boou, tii ibukina bwa a a tia ni mate. Te mangauti bon te bwaintangira mairoun te Atua ae tatangira. E angania te koraki aika e tangiriia bwa e na reke angaia ni beku irouna n aki toki. (Iobi 14:13, 14; Ioa. 6:44) E na karekea te bwaintangira aei Toromon? E ataa kaekaana Iehova, ngaira ti aki. Ma ti ataia ae e na boni karaoa ae eti Iehova.

TE BAE TI BON ATAIA

10. Tera ana namakin Iehova ni kamaunaaia aomata? (Etekiera 33:11) (Nora naba te taamnei.)

¹⁰ Wareka Etekiera 33:11. E kaota nakoira Iehova ana namakin ni kaineti ma arona ni motiki taekaia aomata. E kairaki te abotoro Betero bwa e na kaoka taekan te baere e koreia te burabeti are Etekiera ngke e taekinna ae “Iehova . . . e aki tangira kamaunaan temanna.” (2Bet. 3:9) N ataakin te koaua ae karaunano aei, ti a ataia iai ae e bon aki waekoa ni kamaunaia aomata Iehova ngkana akea bukina ae riai. E on n te nanoanga ao e kaotiotia n taai ake e riai ni kaotiotia iai.

11. Antai aika a na aki kautaki, ao ti kangaa n ataa anne?

¹¹ Tera ae ti bon ataia ibukia aomata ake a na aki kautaki? E tii mwaneweaki n te Baibara katoto tabeua. b E kaotia Iesu ae e na aki kautaki Iuta Itekariota. (Mareko 14:21; nora naba Ioa. 17:12) c E bon ataia Iuta ae karaoa ae bobuaka ma nanon Iehova ae te Atua ma Natina, ma e boni karaoia naba. (Nora Mareko 3:29) d N aron anne, e taekinna Iesu bwa iai tabeman mataniwin Aaro ake a kakaitaraa aika a na mate n akea kantaningaan te mangauti irouia. (Mat. 23:33) Ao e kauring te abotoro Bauro ae a na bon aki kautaki taan tannako man te koaua aika a aki rairi nanoia.—Ebera 6:4-8; 10:29.

12. Tera ae ti ataia ibukin ana nanoanga Iehova? Taekini katoto.

¹² Ma tera ae ti ataia ibukin ana nanoanga Iehova? E kangaa ni kaotia ae e “aki tangira kamaunaan temanna”? Iangoa ana nanoanga nakoia tabeman ake a karaoi buure aika kakaiaki. E karaoi buure aika kakaiaki te Uea are Tawita, n aron te wene ni kimoa ao te tiritiri. Ma e raira nanona Tawita, ngaia are e nanoangaia Iehova ni kabwaraa ana bure. (2Tam. 12:1-13) E rangi ni buakaka te Uea are Manate n angiin ana tai ni maiu. E ngae ngke e rangi ni buakaka, ma e nanoangaia Iehova ao ni kabwaraa ana bure ibukina bwa e raira nanona. (2Rong. 33:9-16) Ti kauringaki ni katoto  aikai bwa e kaotiota te nanoanga Iehova ngkana e noria bwa iai bukina ae riai. E na boni kautiia aomata akanne ibukina bwa a ataia ae a a tia ni karaoi buure aika kakaiaki ao a a manga rairi nanoia.

13. (a) Bukin tera ngke e kaotiota te nanoanga Iehova nakoia kaain Ninewe? (b) Tera are e taekinna Iesu imwina riki ibukia kaain Ninewe?

¹³ Ti ataa naba ana nanoanga Iehova nakoia kaain Ninewe. E taku te Atua nakon Iona: “E a roko i matau buakakaia kaaina.” Ma ngke a rairi nanoia man aia bure, ao e tituaraoi Iehova ni kabwarai aia bure. E rangi n nanoanga riki nakon Iona. E kauringa te burabeti ae un aei te Atua ae a “aki naba ataa ae eti ao ae kairua” kaain Ninewe akanne. (Iona 1:1, 2; 3:10; 4:9-11) E kamanena te katoto aei Iesu imwina riki n angareirei iai taekan ana kaetitaeka ae riai Iehova ao ana nanoanga. E taekinna Iesu bwa a na “uti . . . n tain te motikitaeka” kaain Ninewe ake a rairi nanoia.—Mat. 12:41.

14. Tera ae nanonaki n te “mangauti are te motikitaeka” ibukia kaain Ninewe?

¹⁴ Tera nanon ae a na “uti . . . n tain te motikitaeka” kaain Ninewe? E taekinna Iesu bwa e na iai te “mangauti are te motikitaeka.” (Ioa. 5:29) E nanona iai ana tai n Tautaeka ae Maanna Tenga te Ririki, are a na mangauti iai “akana raoiroi ma akana aki raoiroi.” (Mwa. 24:15) Ibukia akana aki raoiroi, e na reke irouia te “mangauti are te motikitaeka.” E nanonaki iai ae a na tarataraaki ao n tuoaki aroaroia iroun Iehova ao Iesu ao aroia ni butimwaea ana reirei te Atua. Ngkana e rawa kaain Ninewe are e a tia ni kautaki n ira te taromauri ae itiaki, e na aki raoiroi motikan taekana. (Ita. 65:20) Ma ibukia te koraki ake a rineia bwa a na kakaonimaki n taromauria Iehova, e na raoiroi motikan taekaia. A na karekea kantaningaan te maiu are aki toki!—Tan. 12:2.

15. (a) Bukin tera bwa ti aki riai n taekinna ae a na aki kautaki naake a kamaunaaki i Totom ma Komora? (b) Ti na kangaa n ota n taeka ake a koreaki n Iuta 7? (Nora te bwaoki ae “ Tera ae Nanonna Iuta?”)

¹⁵ Ni kaineti ma taekaia aomata ake i Totom ma Komora, e taekinia Iesu bwa e na reke riki aroia “n te Bong ni Motikitaeka” nakoia aomata ake a kakeaa ma ana angareirei. (Mat. 10:14, 15; 11:23, 24; Ruka 10:12) Tera ae e nanonna iai? Te koaua bwa e tii kabongana te taeka ni kaikonaki teuana ikai Iesu ni kaotia iai ae a buakaka riki aomata ake n ana tai i aon te aba, nakoia aomata ake i Totom ma  Komora? Ti riai n uringnga are ngke e taekinna Iesu ae a na uti kaain Ninewe n tain te motikitaeka, e bon nanona raoi ana taeka. e Titeboo te “Bong ni Motikitaeka” ae taekinna Iesu ikai ma are e taekinna ibukia kaain Ninewe. N aroia kaain Ninewe, a karaoi naba baika buakaka aomata ake i Totom ma Komora. Ma e reke aia tai kaain Ninewe n rairi nanoia. Uringa ana taeka Iesu ibukin te “mangauti are te motikitaeka.” A nanonaki naba iai te “koraki ake a kakaraoi baika rangi ni buakaka.” (Ioa. 5:29) Ngaia are n taraana e na iai te kantaninga ibukia aomata ake i Totom ma Komora. E bae n iai tabeman i buakoia aika a na kautaki, ao e kona n reke ara tai n reireinia taekan Iehova ao Iesu Kristo.

16. Tera ae ti bon ataia ni kaineti ma aron Iehova ni baireia bwa antai ae e na kautia? (Ieremia 17:10)

¹⁶ Wareka Ieremia 17:10. E buokira te kibu aei ni kabwarabwarai baika ti bon atai: Bon Iehova ae teimatoa n “nenera te nano . . . ma n tuoi iango aika raba.” Ngkana e baireia bwa antai ae e na kautia n te tai ae na roko, e “na angan temanna ma temanna ni kaineti ma kawaina nako.” E na boni matoa ana babaire Iehova ngkana e riai, ma e nanoanga naba n taai ake e riai ni kaotiotia iai. Ngaia are ti aki riai n taekina temanna bwa e na aki kautaki ma tii ngkana ti bon ataia raoi bwa anne ae taekinaki n te Baibara!

“E NA KARAOA AE RAOIROI TE TIA MOTIKA TAEKAN TE AONNABA NI KABUTAA”

17. Tera ae e na riki nakoia aomata ake a a tia ni mate?

¹⁷ A a tia ni mate aomata aika birion ma birion mwaitiia man te tai are a raona iai Tatan, Atam ao Ewa ni karitei nakon Iehova ae te Atua. E a rangi ni mwaiti konan ‘te tia kairiribai are te mate’! (1Kor. 15:26) Tera ae e na riki nakoia aomata akanne ni kabane? Iai te koraki ae karako mwaitiia aika 144,000 mai buakoia taan rimwini Kristo aika a na karekea te mangauti nakon te maiu n aki toki i karawa. (TeKao. 14:1) A na rangi ni mwaiti mwaane ao aine aika kakaonimaki aika tangira Iehova, aika a na ‘mangauti i buakoia akana raoiroi,’ ao a na maeka n aki toki n te aonnaba ngkana a teimatoa ni kakaraoa ae raoiroi i aan  ana Tautaeka Kristo ae Manna Tenga te Ririki, ao n tain te kabanea ni kataaki. (Tan. 12:13; Ebera 12:1) Ao n tain naba Ririki ake Tenga, e na reke aia tai “akana aki raoiroi” ae taekaia naake a bon aki beku iroun Iehova ke naake a “kakaraoi baika rangi ni buakaka, ni bitii aroia ao ni kakaonimaki. (Ruka 23:42, 43) Ma iai tabeman aika rangi ni buakaka, aika a kamatoai nanoia bwa a na karitei nakon Iehova ma ana kantaninga, ae e a tia ni bairei taekaia Iehova bwa a na aki kautaki.—Ruka 12:4, 5.

18-19. (a) Bukin tera bwa ti kona n onimakina ana motikitaeka Iehova ibukia te koraki ake a a tia ni mate? (Itaia 55:8, 9) (b) Tera ae ti na rinanona n te kaongora are imwina?

¹⁸ Ti kona ni kakoauaa raoi ae e karaoa te motinnano ae eti Iehova n taai nako n ana motikitaeka ni kabane? Eng! N aron ae ota naba iai Aberaam, Iehova bon “te tia motika taekan te aonnaba ni kabutaa” ae kororaoi, e wanawana ao n nanoanga. E a tia ni kataneia Natina ao ni mwiokoia n te motikitaeka ni kabane. (Ioa. 5:22) E kona Iehova ao Natina n nora nanon temanna ma temanna. (Mat. 9:4) Ngaia are a na boni “karaoa ae raoiroi” n taai nako, ngkana a motiki taekaia aomata!

¹⁹ Ti bia motinnanoia bwa ti na onimakinna ae e ataa ae te kabanea n tamaroa Iehova. Ti ataia ae ti aki tau ni motikitaeka bwa bon tii ngaia ae tau! (Wareka Itaia 55:8, 9.) Ngaia are ti katuka te motikitaeka ni kabane nakoina ma Natina, ae te Uea ae katotonga raoi ana kaetitaeka ae riai Tamana ao ana nanoanga. (Ita. 11:3, 4) Tera ngkanne ae ti kona n taekinna ibukin ana motikitaeka te Atua n tain te rawawata ae korakora? Tera ae ti aki ataia? Ao tera ae ti bon ataia? A na kaekaaki titiraki akanne n te kaongora are imwina.