1. Tera ae riai ni karaoia te mwaane ae te Kristian bwa e aonga n nakoraoi maiuna?

 E TAKU te Uea are Tawita nakon Toromon: “Ko na korakora ao ko na kammwaaneko.” (1Uea 2:1-3) A boni wanawana mwaane aika Kristian ni boong aikai ngkana a maiuakina te taeka n reirei anne. Ngkana a kan nakoraoi maiuia, a riai n reiakina te ongeaba n ana tua te Atua ao ni maiuakin ana boto n reirei te Baibara n iteran nako maiuia. (Ruka 2:52) Bukin tera bwa e rangi ni kakawaki bwa a na ikawai n te onimaki taari mwaane aika ataei riki?

2-3. Bukin tera bwa e kakawaki iroun te tari te mwaane ae ataei riki bwa e na ikawai n te onimaki?

² E kakaraoi mwiokoana aika kakawaki n ana utu ao n te ekaretia te mwaane ae te Kristian. Taari mwaane aika kam ataei riki, kam bae n tia n iaiangoi mwiokoami aika kam kona ni karekei n taai aika imwaimi. Tao tiam bwa ko na kabwanina am tai, ko na riki bwa te tabonibai, ao imwina riki te unimwaane n te ekaretia. Ko bae naba ni kani karekea buum ao natim. (IEbe. 6:4; 1Tim. 3:1) Ngkana ko kan roko n tiia aikai ao n nanakoraoi maium, ko riai n ikawai n te onimaki. b

³ Tera ae e kona ni buokiko n ikawai n te onimaki? Iai rabakau tabeua aika kakawaki aika ko riai ni karikirakei. Tera ngkanne ae ko kona ni karaoia ngkai bwa ko aonga n tauraoi nakoni mwiokoam aika ko riai ni kakororaoi n taai aika imwaim ao n nanakoraoi maium?

4. Ko kona ni karekei ia katoto aika raraoi aika ko na kakairi iai? (Nora naba te taamnei.)

⁴ Kakairi ni katoto aika raraoi. E on te Baibara ni katoto aika  raraoi aika kona ni kakairi iai mwaane aika ataei riki. A tangira te Atua mwaane ake rimoa ao a tabeakinia ana aomata n aanga aika kakaokoro. Ko kona naba n nori katoto aika raraoi irouia mwaane aika Kristian n am utu ao n te ekaretia. (Ebera 13:7) Ao ai am banna ni katoto ae kororaoi are Iesu Kristo. (1Bet. 2:21) Ngkana ko rinanon raoi katoto aikai, iaiangoi aroaroia aika e anaaki riki nanom iai. (Ebera 12:1, 2) Ao iangoia bwa ko na kangaa ni kakairi irouia mwaane aikai.

5. Ko na kangaa ni kona ni karikirakea am konabwai n iaiango raoi, ao bukin tera ngkai e kakawaki? (Taian Areru 119:9)

⁵ Karikirakea ao “kawakina . . . [am] konabwai n iaiango raoi.” (TaeRab. 3:21) Te mwaane ae iai ana konabwai n iaiango raoi e aki ienikuri ni karaoi bwaai ma e tuoi moa raoi. Ngaia are kakorakorako ni karikirakea ao ni kateimatoa te konabwai anne. Bukin tera? E a on te aonnaba aei irouia mwaane aika ataei riki aika kairiraki n oin aia iango ke a kariaia aia namakin bwa a na kairaki iai. (TaeRab. 7:7; 29:11) E kona naba n rangi ni korakora rotakim ni bwaai ni kanakorongorongo. Ma ko na kangaa ni karekea te konabwai n iaiango raoi? Moanna man reiakinan ana boto n reirei te Baibara ao iaiangoia bwa e aera ngkai a manena. Ao kabonganai booto n reirei akanne ni karaoan am motinnano ae e na kakukureia Iehova. (Wareka Taian Areru 119:9.) Ngkana ko karikirakea te rabakau ae kakawaki aei, ko na boni buokaki iai n riki bwa te mwaane ae te Kristian ae ikawai n te onimaki. (TaeRab. 2:11, 12; Ebera 5:14) Iangoa aron te konabwai n iaiango raoi ni buokiko n itera aika uoua aikai: (1) n reitakim ma taari aine ao (2) ni karaoan am motinnano ni kaineti ma taraakim.

6. E na kangaa te konabwai n iaiango raoi ni buoka te tari te mwaane ae ataei riki ni kaota karineaia taari aine?

⁶ E na buokiko te konabwai n iaiango raoi ni kaota karineaia aine. Bon te bwai ae riiriki ao e aki naba bure ngkana e tangiria te tari te mwaane ae ataei riki ni karekea ana iraorao ae kaan ma te tari te aine temanna. Ma te mwaane ae iai irouna te konabwai n iaiango raoi, e na bon aki taekina, ni korea, ke ni karaoa te bwai teuana, ae e na kauekea te kan iraorao ni karekenano, ngkana e bon aki iangoa  neienne bwa e na riki bwa buuna. (1Tim. 5:1, 2) Ngkana e a karekenano ma te tari te aine, e na bon aki kani kabarekaa taekan neienne n arona n tiku n tii ngaiia, ma tii ngkana iai ae raonia.—1Kor. 6:18.

7. E na kangaa te konabwai n iaiango raoi ni buoka te tari te mwaane ae ataei riki ni karaoan ana motinnano ibukini kunnikaina ao katamaroaana?

⁷ E kona naba te mwaane ae ataei riki ni kaota ana konabwai n iaiango raoi, ngkana e karaoi ana motinnano aika raraoi ibukini kunnikaina ao katamaroaana. N angiin te tai a karaoaki tein onea ao ni bwainaki irouia naaka akea karinean Iehova irouia ao a maiuakina te aroaro ni maiu ae kammaira. E oti aia iango aika kammaira man tein oneaia aika a a rangi n tiki ke ae a tei iai n aine. Ngkana e rinea oneana te mwaane ae ataei riki ae ikawai n te onimaki, e na boni kairaki n ana boto n reirei te Baibara ao ni katoto aika raraoi n te ekaretia. E kona n titirakinna aei: ‘E oti n au rinerine bwa I iangoraoi ao I tabeakinia tabemwaang? A kai ataia aomata man oneau bwa ana toro te Atua ngai?’ (1Kor. 10:31-33; Tit. 2:6) Te mwaane ae iai ana konabwai n iaiango raoi e na boni karekea karineana irouia taari ao iroun naba Tamana are i karawa.

8. E na kangaa te tari te mwaane ae ataei riki ni kona n tatauraoi?

⁸ Tatauraoi. E botumwaaka ni kakororaoi mwiokoana ni kabane te mwaane ae tatauraoi. (Ruka 16:10) Iangoa ana katoto ae kororaoi Iesu. Akea te tai teuana ae e aki tarabwai iai ke n taenoa. Ma e kakororaoi mwiokoana mairoun Iehova e ngae naba ngkana e kangaanga. E tangiriia aomata moarara riki taan rimwina, ao e tauraoi n anga maiuna ibukia. (Ioa. 13:1) Kakairi iroun Iesu n arom ni kakorakorako ni kakororaoi mwiokoam ake ko anganaki. Ngkana ko aki koaua bwa tera aroni karaoana, nanorinano ni bubutii buokam mairouia taari mwaane aika ikawai n te onimaki. Tai kakabwarabae. (IRom 12:11) Ma katiaa raoi mwiokoam ao karaoia “ibukin Iehova, ao tiaki ibukia aomata.” (IKoro. 3:23) Ko bon aki kororaoi, ngaia are bwaina te nanorinano ao kaokaotii am kairua.—TaeRab. 11:2.

9. Bukin tera bwa e riai te tari te mwaane ae ataei riki ni karikirakei rabakau aika manena?

⁹ Ngkana ko kan riki bwa te mwaane ae te Kristian ae ikawai n te onimaki, ko riai ni karikirakei rabakau aika manena. A na buokiko n uotii uotam n te ekaretia, ni karekea am mwakuri ni kareketianti are ko na boutokaiko iai ke am utu, ao ni karekea naba am iraorao ae kaan ma tabemwaang. Iangoi tabeua rabakau aika rangi ni kakawaki.

10-11. E na kangaa te tari te mwaane ae ataei riki ni kakabwaiaaki ao te ekaretia naba, man rabakauna ni wareware ao ni koroboki? (Taian Areru 1:1-3) (Nora naba te taamnei.)

¹⁰ Reireiniko ni wareware ao ni koroboki. E taku te Baibara bwa te mwaane ae kukukurei ao n nanakoraoi maiuna, e katoabong ni wareka Ana Taeka te Atua ao ni kananoa ana iango  iai. (Wareka Taian Areru 1:1-3.) E na ataa aron Iehova n iaiango ngkana e katoabong ni wareka te Baibara, ike e na buokaki iai n iaiangoi raoi bwaai ao n ataa arona ni maiuakina kanoan te Baibara. (TaeRab. 1:3, 4) Aikai aekaki ni mwaane aika kainnanoaki n te ekaretia. Bukin tera?

¹¹ A kawariia mwaane aika mwaatai taari ngkana a kainnanoa te kaetieti ao te taeka n reirei man te Baibara. (Tit. 1:9) Ngkana ko kona ni wareware ao ni koroboki, ko na kona n anga am kabwarabwara ke am kaeka aika karekea te reirei ae bati ao ni kakorakoraa te onimaki. Ko na kona naba ni korei reirei aika kakawaki man am ukeuke n reirei, ao man ongoraeani kabwarabwara n ara taromauri n te ekaretia, n taian runga, ao bwabwaro. A na buokiko baika ko korei aikai ni kakorakoraa am onimaki ao ni kaungaia tabemwaang.

12. Tera ae e na buokiko n rabakau n reitaki ma aomata?

¹² Karikirakei am konabwai n reitaki ma aomata. E riai te mwaane ae te Kristian n rabakau arona n reitaki ma aomata. E kakauongo raoi ao e tabeakin aia iango ma aia namakin tabemwaang te mwaane ae rabakau n reitaki ma aomata. (TaeRab. 20:5) E kona n ataa nanon temanna man eeni bwanaana, teini ubuna, ke tein rabwatana. Ko aki kona n rabakau anne ngkana ko aki kakabanea am tai ma aomata. Ngkana e babane am tai ni kanako meeri ke rongorongo rinanoni bwaai n reitaki, ane e na kekerikaaki am konabwai n reitaki ma aomata. Ngaia are karerekea am tai n reitaki ma tabemwaang n itaramata ma ngaiia.—2Ioa. 12.

13. Tera riki ae e riai n reiakinna te mwaane ae ataei riki? (1 Timoteo 5:8) (Nora naba te taamnei.)

¹³ Reireiniko arom ni boutokaiko i bon iroum. E riai te mwaane ae te Kristian ae ikawai n te onimaki ni kona ni boutokaia i bon irouna ao kaaini batana. (Wareka 1 Timoteo 5:8.) N aaba tabeua ao a kona taari mwaane aika ataei riki n reiakina te mwakuri teuana mairouia tamaia ke aia koraki. Ao n aaba ake tabeua e kona te mwaane ae ataei riki n reiakina aron te waaki ni bitineti ke mwakuri riki tabeua ngke e reirei. Ma n aki ongeia bwa tera arom, ma e raoiroi reiakinan te rabakau ae e na buokiko ni karekea am mwakuri ni kareketianti. (Mwa. 18:2, 3; 20:34; IEbe. 4:28) Karekea kinaakim bwa te aomata ngkoe ae ko mwakuri korakora ao ko kakatiaa raoi tabem. Ni karaoan anne, e na kai reke am mwakuri ni kareketianti ao ni kona ni kawakinna. A manena naba aroaro ao rabakau aika ti maroroakin aikai nakon te mwaane ae te Kristian, ibukini kakororaoani mwiokoana n taai aika imwaina. Ti na nori tabeua mwioko akanne.

14. E na kangaa te tari te mwaane ae ataei riki ni katauraoia nakon te beku ni kabwanina ana tai?

¹⁴ Te beku ni kabwanina am tai. A bati mwaane aika Kristian aika ikawai n te onimaki aika a moana kabwaninan aia tai mangke a roro n rikirake. E buokaki te mwaane ae ataei riki n te mwakuri ni bwaiania bwa e na kona ni kaai ni mwakuri ma aomata n aekaia nako. E buokaki naba iai ni karaoa ana kataumwane ae tau ao n irira ana babaire anne. (IBir. 4:11-13) Te moani mwaneka nakon te beku ni kabwanina am tai, bon te bwaiania ae aki katoatai. A bati aika riki bwa bwaiania aika aki katoatai i nanon tabeua te tai, ike a buokaki iai bwa a na riki bwa bwaiania aika katoatai. E kona te mwakuri ni bwaiania ni kauki mataroa nakoni beeku riki tabeua aika ko na kabwanina iai am tai, n aron te tia kateitei, ke te riki bwa kaain te Betaera.

15-16. E na kangaa te tari te mwaane ae ataei riki ni kona ni katauaki bwa e na beku n te ekaretia?

¹⁵ Te tabonibai ke te unimwaane. A riai taari mwaane ni kabane ni katei tiaia ae te beku ibukia tariia ma mwaaneia, bwa unimwaane n te ekaretia. E taku te Baibara bwa mwaane aika uaiakina te mwioko aei, a “tangira te mwakuri ae raoiroi.” (1Tim. 3:1) E riai moa te tari te mwaane n tau n riki bwa te tabonibai, imwain ae e beku bwa te unimwaane. A buokiia unimwaane n aanga aika bati tabonibai. A uaia ni beku unimwaane ao tabonibai ibukia taari ma te nanorinano, ao a ingainga n te mwakuri ni minita. A kona naba mwaane aika ataei riki ni katauaki bwa tabonibai e ngae naba ngkana ai tibwa tebwi tabun aia ririki. Ao e kona te tabonibai ae mwaatai ae ai tibwa 20 tabun ana ririki, ni mwiokoaki bwa te unimwaane.

¹⁶ Ko na kangaa n tau nakoni mwioko aikai? E tii kaotaki n te Baibara aroaro aika ko kainnanoi. Ma uringnga are aroaro aika katauaki aikai a bane ni boto i aon te Baibara, i aon tangiran Iehova, am utu, ao te ekaretia. (1Tim. 3:1-13; Tit. 1:6-9; 1Bet. 5:2, 3) Kataia n ota raoi n aroaro aikai teuana imwin teuana. Tataro nakon Iehova bwa e na buokiko ni karikirakei aroaro aika katauaki aikai. c

17. E na kangaa ni kona te tari te mwaane temanna ni katauraoia bwa e na riki bwa te buu te mwaane ao atun te utu? (Nora naba te taamnei.)

¹⁷ Te buu te mwaane ao atun te utu. N aron are e katerea Iesu, iai tabeman mwaane aika Kristian aika ikawai n te onimaki aika teimatoa n aki iein. (Mat. 19:12) Ma ngkana ko rineia bwa ko na mare, ko a manga karekea mwiokoam ae te buu te mwaane ao atun te utu.  (1Kor. 11:3) E kantaningaa te buu te mwaane Iehova bwa e na tangira buuna, e na tabeakinna, e na riki bwa raoraona, ao e na buokia n ana onimaki. (IEbe. 5:28, 29) Aroaro ao rabakau aika ti maroroakini mai moan te kaongora aei, n aron te konabwai n iaiango raoi, karineaia aine, ao te tatauraoi, a na buokiko ngkana ko a riki bwa te buu te mwaane. Ko na tauraoi raoi nakoni kakororaoani mwiokoam ae te buu te mwaane ao atun te utu.

18. E na kangaa te tari te mwaane temanna ni katauraoia bwa e na riki bwa te karo?

¹⁸ Te karo. Imwini marem ko kona ni manga riki bwa te karo. Tera reireiam mairoun Iehova ibukin te riki bwa te karo ae raoiroi? A rangi ni bati. (IEbe. 6:4) E aki maamaa Iehova n tuanga Natina are Iesu ae e tangiria ao e kakatonga irouna. (Mat. 3:17) Ngkana ko a riki bwa te karo, taraia raoi bwa a na kakoauaa natim ae ko tangiriia. Kamoamoaia n taai nako ibukini baika raoiroi aika a karaoi. Kaaro aika kakairi n ana katoto Iehova, a buokiia natiia bwa a na riki bwa mwaane ao aine aika ikawai n te onimaki. Ko kona ni katauraoiko ngkai nakon te mwioko anne, ngkana ko tabeakinia kaain am utu ao te ekaretia, ao ngkana ko kataneiako ni kaotiotia ae ko tangiriia ao ko kakaitau ibukia. (Ioa. 15:9) E na buokiko karaoan aei ni kakororaoa mwiokoam nakon taai aika imwaim ae te buu te mwaane ao te karo. Mangkai moa, ko a riki bwa te kakabwaia ngkoe nakon Iehova, am utu, ao te ekaretia.

19-20. Tera ae e na buokiia taari mwaane aika ataei riki bwa a na ikawai n te onimaki? (Nora te taamnei ni moan te maekatin.)

¹⁹ Taari mwaane aika kam ataei riki, kam riai ni mwakuri korakora bwa kam aonga n ikawai n te onimaki. Kam riai ni kakairi ni katoto aika raraoi, ni karikirakea ami konabwai n iaiango raoi, n tatauraoi, ni karekei rabakau aika manena ibukini maiumi, ao ni katauraoingkami nakon taai aika imwaimi.

²⁰ Kam bae n taonakinako n tabetai n iaiangoani baika kam na mwakuri. Ma kam boni kona n tokanikai. Uringnga are e ingainga Iehova ni kani buokingkami. (Ita. 41:10, 13) A na boni buokingkami taari mwaane ao taari aine aika n te ekaretia. E na rangi ni kakukurei maiumi ngkana kam a riki bwa mwaane aika ikawai n te onimaki. Ti tangiringkami taari mwaane aika kam ataei riki! E bia kabatiaa kakabwaiaami Iehova, ngkai kam mwakuria aromi n riki bwa Kristian aika ikawai n te onimaki.—TaeRab. 22:4.