Ko a tia ni wareki raoi kaongora man Te Taua-n-Tantani ibukin te ririki aei? Noria ngkana ko kona ni kaekai titiraki aikai:

Tera ae nanonaki ni ‘kaboouan ami iango’? (IRom 12:2)

E bati riki ae nanonaki iai nakon tii kakaraoani mwakuri aika raraoi ni maium. E nanonaki naba tuoan raoi nanora ae raba ao bitakini maiura n aron ae boraoi ma ana kaetieti te Atua.—w23.01, i. 8-9.

Ti na kangaa ni bwaina te iango ae riai ngkai ti matakuakini baika riki n te aonnaba?

Ti kan ataia bwa a kangaa baika riiriki ngkai ni kakororaoi taetae ni burabeti. N oneani mwin are ti na katautaua te bae e riki, ae karika te iraraure, ti wanawana ngkana ti kabotoa ara maroro i aoni baika boreetiaki man ana botaki Iehova. (1Kor. 1:10)—w23.02, i. 16.

E kangaa ni kaokoro bwabetitoan Iesu ma bwabetitoaia taan rimwina?

Ibukina bwa e bungiaki Iesu man te natannaomata ae katabuaki nakon te Atua, e aki kainnanoa ngkanne katabuani maiuna nakon Iehova n aron ae ti karaoia. E kororaoi Iesu ao akea ana bure. E aki kainnanoa ae e na raira nanona man ana bure.—w23.03, i. 5.

Ti na kangaa ni buokiia tabemwaang bwa a na anga aia kaeka n taiani bobotaki?

Ti kona ni kakimototoi ara kaeka bwa e aonga n reke aia tai tabemwaang. Ti kona n rawa n taekin iango aika bati. E aonga n ae e reke aia kaeka tabemwaang.—w23.04, i. 23.

Tera ae nanonaki ni “Kawain te Tabu” are n Itaia 35:8?

E moani kaineti te kawai ni kaikonaki aei ma te kawai are a toua I-Iutaia mai Baburon nako abaia. Tera nanona ni boong aikai? Ma rimoa ni karokoa 1919, ao e a karaoaki te mwakuri ni katauraoi, ae rairan ao boreetiani Baibara ao bwaai riki tabeua. A tabe ngkai ana aomata te Atua ni mwananga ni “Kawain te Tabu” nakon te bwaretaiti n taamnei, ae karekei kakabwaia man te Tautaeka n Uea.—w23.05, i. 15-19.

Antai aine ni kaikonaki ake uoman ake e anga te taeka n reirei ibukia Taeka N Rabakau mwakoro 9?

E taekinaki n Taeka N Rabakau “te aine ae nanobaba” are e kairiri nakon “te Ruanimate” ao te aine are e aranaki bwa “te wanawana ni koaua” are e kairiri nakoni “kawain te ataibwai” ao te maiu. (TaeRab. 9:1, 6, 13, 18)—w23.06, i. 22-24.

E kangaa n oti ae e nanorinano te Atua ao e aki imanono n arona nakon Rota?

E tua Iehova nakon Rota bwa e na birinako mai Totom nakon te aono ae maungaunga. Ngke e bubutii Rota bwa e na karabaa moa i Toa, ao e kariaia te Atua ana bubutii anne.—w23.07, i. 21.

Tera ae kona ni karaoia te buu te aine ngkana e mamatakuakina te bwaitingako buuna?

E riai n uringnga neiei ae e aki riai ni bukinna iai. E riai ni kaatuua ana iango i aon ana iraorao ma te Atua ao ni kananoa ana iango n rongorongoia aine ake a rawawata ake n te Baibara aika karekea kabebeteaia iroun te Atua. E kona neiei ni buoka buuna ni kararoai taabo ake e kona ni kaririaki iai.—w23.08, i. 14-17.

Ngkana iai ae kauntaeka nakoira ibukin ara koaua, e na kangaa te ataibwai ni buokira n nimamannei?

Ti kona n iangoa te titiraki ke te kani kauntaeka anne bwa angara n ota n ana iango te aomata anne ao baika a kakawaki irouna. Ti a kona riki iai ni kaeka ma te nimamannei.—w23.09, i. 17.

Tera reireiara mairouni Maria ibukini karekeani korakorara?

Ngke e a ataia ae e nang riki bwa tinan te Mesia, ao e karekea kakorakoraana mairouia tabemwaang. A kaungaa Maria man te Baibara Kabiriera ao Eritabeta. Ngaira naba ti kona ni karekei korakorara mairouia taari n te onimaki.—w23.10, i. 15.

E kangaa Iehova ni kaekai ara tataro?

E berita bwa e na ongoraei ara tataro ao e iaiangoi naba irekerekeia ma ana kantaninga. (Ier. 29:12) E kona ni kaekai ara bubutii n aanga aika kakaokoro, ma e na boni boutokaira n taai nako.—w23.11, i. 21-22.

E taekinaki “te kantaninga” n I-Rom 5:2, bukin tera ngkanne e a manga maroroakinaki riki ni kibuna 4?

Ngkana e karekea te rongorongo ae raoiroi temanna ao e kona ni karekea te kantaninga ae te maiu n aki toki n te aonnaba ae bwaretaiti. Ma ngkana e rinanoni karawawata, e nanomwaaka iai, ao n namakina akoana iroun Iehova, e a nene riki ana kantaninga ao e a kakoauaa raoi.—w23.12, i. 12-13.