1. Tera aia iango tabeman ibukin te maiu are aki toki?

 A BATI aomata aika a tararuai raoi kanaia ao a kataia ni kamarurung n taai nako bwa a aonga n teimatoa ni marurung. Ma a bon aki kantaningaia bwa a na maiu n aki toki. E taraa n aki kona n riki anne ibukina bwa a kaaitara ma kangaanga aika irian te kara. Ma e taekinna Iesu bwa a kona aomata ni karekea “te maiu are aki toki” n aron ae oti n Ioane 3:16 ao 5:24.

2. Tera ae taekinaki n Ioane mwakoro 6 ni kaineti ma te maiu are aki toki? (Ioane 6:​39, 40)

² N te bong teuana ao e a kaamwarakeia nga ma nga aomata Iesu n te aro ni kakai n te kariki ao te ika. a E kamimi anne, ma e rangi ni kamimi riki te baere e taekinna n te bong are imwina. A iria aomata aika bati nako Kaberenaum, i rarikin namani Kariraia ike e a tuangia iai ae a kona ni manga kautaki aomata ao ni karekea te maiu are aki toki. (Wareka Ioane 6:​39, 40.) Iangoa ae nanonaki n anne ibukia raoraom ao am utu aika tangiraki iroum ake a a tia ni mate. E kaotaki raoi n ana taeka Iesu bwa a kona ni mangauti aomata aika a tia ni mate ao ko kona ngkoe ma am utu ni karekea te maiu are aki toki. Ma a bati aika aki ota n ana taeka riki Iesu ake n Ioane mwakoro 6. Ti na noria.

3. Tera ae taekinna Iesu ibukina ae kaotaki n Ioane 6:51?

 ³ A ataa irekereken te kariki are e kaamwarakeia iai Iesu aomata aika bati i Kaberenaum ao te manna are e katauraoia Iehova ibukia aia bakatibu. E aranaki te manna anne n te Baibara bwa “te amwarake mai karawa.” (TaiAre. 105:40; Ioa. 6:31) E kamanena Iesu te manna ni kabotoa iai ana angareirei are imwina. E ngae ngke te manna bon te bae katauraoaki mairoun te Atua n te kakai, ma a boni mate imwina riki naake a kanna. (Ioa. 6:49) Ni kaitaraan anne, e aranna Iesu bwa boni ngaia “te amwarake ni koaua mai karawa,” “te amwarake mairoun te Atua,” ao “te amwarake ni kamaiu.” (Ioa. 6:​32, 33, 35) E kaota raoi Iesu te bwai ae kakawaki ae rangi ni kaokoro iai te manna ao ngaia. E taku: “Boni ngai te amwarake ae maiu ae ruo mai karawa. Ane e kana te amwarake aei ao e na maiu n aki toki.” (Wareka Ioane 6:51.) A aki ota iai I-Iutaia. E kangaa n taku Iesu bwa “te amwarake” ngaia ae e ruo mai karawa ae rianako riki nakon te manna are karaoaki n te kakai, are e angania aia bakatibu te Atua? E tuangia imwina Iesu ni kangai: “Te amwarake ae N na anga bon irikou.” Tera ae e nanonna? Ti riai ni kaotaira n nanona ibukina bwa e oti ni kaekaana aroni karekean iai te maiu are aki toki iroura ao irouia aika tangiraki iroura. Ti na noria bwa tera ae nanonna Iesu.

TE AMWARAKE AE MAIU AO IRIKONA

4. Bukin tera ngke a kubanako tabeman n ana taeka Iesu?

⁴ A kubanako tabeman ngke a ongo ana taeka Iesu are e na anga “[irikona] ibukini maiuia kaain te aonnaba.” Tao a bae n iangoia bwa e tangiriia bwa a na boni kana raoi irikona. (Ioa. 6:52) Nora ana taeka Iesu ae kamimi ngke e kabwarabwaraa riki aei: “Bwa ngkana kam aki kana irikon Natin te aomata ao n nima raraana, ao akea te maiu i nanomi.”​—Ioa. 6:53.

5. Bukin tera ngkai ti kona ni kakoauaa raoi ae e aki nanonna Iesu bwa a na nima raoi raraana?

⁵ N ana bong Noa, ao e aki kariaia te Atua bwa a na kana te raraa aomata. (KBwaai 9:​3, 4) E manga kaoka naba Iehova te tua anne n ana Tua nakoia tibun Iteraera. Ane e kana te raraa ao “e na kamateaki.” (NakIbo. 7:27) E boutokaa te Tua anne Iesu. (Mat. 5:​17-19) Ngaia are e bon aki kona n tuangia I-Iutaia aika bati bwa a na kana raoi irikona ke n nima raraana. Ma e oti raoi n ana taeka Iesu anne bwa e kan reireinia aomata aroia ni karekea “te maiu are aki toki.”​—Ioa. 6:54.

6. E aera ngkai ti kona n taekinna ae ana taeka Iesu ibukini kanakin irikona ao nimakin raraana bon te kaikonaki?

⁶ Tera raoi ae nanonna Iesu? E mataata raoi bwa e taetae Iesu n te aro ni kaikonaki n aron are e karaoia mai mwaina ngke e kangai nakon ainen Tamaria: “Ma ane e moi man te ran ae N na anganna, e na bon aki manga taka teutana. Ma e na riki te ran ae N na anganna, bwa te koburake n ran i nanona ae raanganako bwa e na anganga te maiu are aki toki.” (Ioa. 4:​7, 14) b E aki nanonna Iesu bwa e na reke te maiu are aki toki iroun ainen Tamaria ngkana e a tii moi naba n te ran. N aron anne, e aki taekinna Iesu bwa a na maiu n aki toki aomata aika bati ake e taetae nakoia i Kaberenaum ngkana a kana irikona ao n nima raraana.

 BAIKA KAOKORO I MARENAN TAAI AIKA UOUA

7. Tera ae a taekinna tabeman ibukin ana taeka Iesu ake n Ioane 6:53?

⁷ A taekinna aomata aika taua te Aro bwa ana taeka Iesu ake n Ioane 6:53 ibukini kanakin irikona ao nimakin raraana bon te bwai ae e na karaoaki n Ana Katairiki te Uea ibukina bwa imwina riki n te tai anne ao e kamanenai taeka aika titeboo. (Mat. 26:​26-28) A taekinna bwa naake a kaea Ana Katairiki te Uea a riai ni kana te bwerena ao n nima te wain are e kabutaki nakoia aomata. E eti anne? E kakawaki bwa ti na ukeri raoi koauan aia taeka akanne, ibukina bwa ni katoa ririki ao mirion ma mirion aomata ni katobibia te aonnaba aika raonira n te botaki anne. Ti na nori baika kaokoro aika bati ake a taekinaki n Ioane 6:53 ao n ana taeka Iesu n Ana Katairiki te Uea.

8. Baikara baika kaokoro tabeua i marenan taai aika uoua akanne? (Nori naba taamnei.)

⁸ Ti na nori baika kaokoro aika uoua i marenan taai aikai. Te moan, n ningai ao ia te tabo ae e taekin iai Iesu taeka ake n Ioane 6:​53-56? E taekinna nakoia I-Iutaia aika bati i Kariraia n 32 C.E. Tao teuana te ririki imwaini karaoan Ana Katairiki te Uea i Ierutarem. Te kauoua, antai ae e taetae nakoia? Angia taan ongora i Kariraia a tangira riki karekeani kainnanoia ni bwaai n rabwata aika kai toki nakoni karekeani kainnanoia  ibukin aia onimaki. (Ioa. 6:26) Ni koauana, a waekoa ni katoka onimakinan Iesu ngke e taekina te bwai teuana ae e kangaanga otaia iai. Iai naba taan rimwina tabeman ake a a katoka irirana. (Ioa. 6:​14, 36, 42, 60, 64, 66) E rangi ni kaokoro te bwai ae riki anne ma are riki tao teuana te ririki imwina n 33 C.E. ngke e karaoa Iesu Ana Katairiki te Uea. N te tai anne, a mena i rarikina ana abotoro ake a kakaonimaki ni koaua ake 11 e ngae ngke a aki ota raoi n ana angareirei ni kabane. A teimatoa ana abotoro aika kakaonimaki ni kakoauaa ae Iesu bon Natin te Atua ae roko mai karawa, tiaki n aroia angia aomata ake i Kariraia. (Mat. 16:16) E kamoamoaia ni kangai: “Boni ngkami aika kam memena ma ngai i buakoni kataakiu.” (Ruka 22:28) E oti ni baika kaokoro aika uoua aikai ae e bon aki taekina Iesu te bae e na riki n Ana Katairiki te Uea n ana taeka ake n Ioane 6:53. Ao a bati riki bwaai ni kakoaua.

NANON ANA TAEKA IESU IBUKIM

9. E kaineti nakoia antai ana taeka Iesu ake e taekin n Ana Katairiki te Uea?

⁹ E anga Iesu te bwerena ae aki karikaki nakoia abotoro n Ana Katairiki te Uea ao e tuangia ae e tei ibukin rabwatana. Imwina e angania te wain ao e taekinna bwa e tei ibukin “raraan te berita.” (Mareko 14:​22-25; Ruka 22:20; 1Kor. 11:24) E rangi ni kakawaki anne. E karaoaki te berita ae boou ma “tibun Iteraera [n taamnei]” ake a na kaaina “ana Tautaeka n Uea te Atua,” ao tiaki aomata ni kabane. (Ebera 8:​6, 10; 9:15) A aki ota iai abotoro n te tai anne, ma n te tai ae waekoa ao a nang kabiraki n te taamnei ae raoiroi ao ni kaaina te berita ae boou ao ni karekea nneia i rarikin Iesu i karawa.​—Ioa. 14:​2, 3.

10. Tera riki te kaokoro n ana taeka Iesu ake e taekin n Ana Katairiki te Uea ao are e taekinna i Kariraia? (Nora naba te taamnei.)

¹⁰ A kaineti ana taeka Iesu ake e taekin n Ana Katairiki te Uea nakon te “nanai ae uarereke.” Bon ana abotoro aika kakaonimaki ake a raonna n te ruu n te tai anne aika a moani kaaina te kurubu ane uarereke anne. (Ruka 12:32) Boni ngaiia ao tabeman riki ake a na kaaina te kurubu anne ake a kantaningaaki bwa a na kana te bwerena ao n nima te wain. Boni ngaiia naba aika a na karekea aia tabo i karawa ma Iesu. Ngaia are aei riki te kaokoro teuana i marenan Ana Katairiki te Uea ao te bwai ae riki i Kariraia. Ana taeka Iesu ake e taekin n Ana Katairiki te Uea e kaineti nakon te kurubu ae uarereke. Ma ana taeka ake e taekin i Kaberenaum a kaineti nakoia aomata aika bati.

11. Tera ana taeka Iesu i Kariraia ae oti iai bwa e aki nanonia aomata aika katauaki mwaitiia?

¹¹ E bon taetae Iesu nakoia I-Iutaia ake a tangira te amwarake mairouna ni menana i Kariraia n 32 C.E. Ma e kataia n taekina te bwai teuana ae a na kona ni kakabwaiaaki riki iai nakon te amwarake. E taekina te bwai ae katauraoaki ae a kona iai ni karekea te maiu are aki toki. Ao e taekinna Iesu bwa a kona ni kautaki naake a mate n te kabanea ni bong ao ni maiu n aki toki. E aki nanonia aomata tabeman aika rineaki ae te mwaiti ae katauaki, n aron are e taekinna imwina riki n Ana Katairiki te Uea. Ma ngke e taetae i Kariraia, e kaatuua taekinan te kakabwaia ae e kona n reke irouia aomata ni kabane. Ni koauana, e taku: “Ane e kana te amwarake aei ao e na maiu n aki toki . . . Te  amwarake ae N na anga bon irikou ibukini maiuia kaain te aonnaba.”​—Ioa. 6:51. c

12. Tera ae kainnanoaki bwa ko aonga ni karekei kakabwaia ake e taekin Iesu?

¹² E aki tuangia I-Iutaia i Kariraia Iesu ae e na reke te kakabwaia aei nakoia aomata ni kabane. A na tii kona ni kakabwaiaaki naake a ‘kana te amwarake aei’ aika a onimakina Iesu. A bati aomata ni boong aikai aika a taekinna bwa a kakoauaa Iesu ao a aranna bwa aia tia kamaiu. (Ioa. 6:29) Tabeman aomata ake a moani kakoauaa Iesu a a manga kitanna. Bukin tera?

13. Tera ae kainnanoaki ibukin te riki bwa te tia rimwin ni koaua Iesu?

¹³ Angiina aomata ake e kaamwarakeia Iesu a kukurei n iriria tii ngkana e karekei baike a tangiri. A tii tangira kamarurungaia n te aro ni kakai, te amwarake ae akea boona, ke reirei aika a boraoi ma aia kantaninga. Ma e kaotia Iesu bwa e bati riki ae kainnanoaki ibukin te riki bwa te tia rimwina ni koaua. E aki roko n te aonnaba tii ibukini karekeani baike a tangiri aomata. A riai ni butimwaea ana kakao are a na ‘kawaria’ n aroia ni butimwaea ao n ongeaba nakon ana angareirei ni kabane.​—Ioa. 5:40; 6:44.

14. Tera ae ti na karaoia bwa ti aonga ni kakabwaiaaki man irikon ao raraan Iesu?

¹⁴ E kabwarabwaraa Iesu nakoia aomata aika bati bwa a riai ni kaotiota onimakinana. N te aro raa? N aroia n onimakina irikona ao raraana are e na anga n taina. E rangi  ni kakawaki te aeka n onimaki anne ibukia I-Iutaia ao e teimatoa naba ni kakawaki ngkai. (Ioa. 6:40) Ti riai ni kaotiota onimakinan te kaboomwi bwa ti aonga ni kakabwaiaaki man irikon ao raraan Iesu n aron ae taekinaki n Ioane 6:53. E kona n reke anne nakoia aomata aika bati.​—IEbe. 1:7.

15-16. Baikara reirei aika kakawaki aika ti karekei man Ioane mwakoro 6?

¹⁵ E rangi ni kakawaki te rongorongo n te Baibara n Ioane mwakoro 6 ibukira ao ibukia raora ake a tangiraki iroura. E oti raoi iai ana akoi Iesu ibukia aomata. Ngke e mena i Kariraia, ao e kamarurunga ae e aoraki, e reireinia aomata taekan te Tautaeka n Uea, ao e taraia raoi bwa e na reke te amwarake ae a kainnanoia aomata. (Ruka 9:11; Ioa. 6:​2, 11, 12) Ma ae kakawaki riki, e reireinia ae boni ngaia “te amwarake ni kamaiu.”​—Ioa. 6:​35, 48.

¹⁶ A aki riai naake e arania bwa “tiibu tabemwaang” ni kana te bwerena ao n nima te wain n Ana Katairiki te Uea are kakaraoaki ni katoa ririki. (Ioa. 10:16) Ma a boni kana irikon ao raraan Iesu Kristo n te aro ni kaikonaki. A karaoa anne n aroia ni kaotiota onimakinan ana angakarea ae kakawaki. (Ioa. 6:53) Ni kaitaraan anne, naake a riai ni kana te bwerena ao n nima te wain a kaotia bwa a tia rin i nanon te berita ae boou bwa taani bwaibwai n te Tautaeka n Uea i karawa. Ngaia are e ngae ngke taani kabiraki ke tiibu tabemwaang ngaira, ma e rangi ni kakawaki ibukira te rongorongo are n Ioane mwakoro 6. E kaota kakawakini kaotiotan te onimaki bwa ti aonga ni karekea te maiu are aki toki.