1. Tera ae ti kona n titirakinaki n ara tabo ni mwakuri ke n ara tabo n reirei?

 TERA am namakin ngkana e a titirakiniko naba raom ni mwakuri ke raom n reirei taekan am koaua? E nako nanom? Anne aia namakin angina i buakora. Ma e kona te aeka n titiraki anne ni karekea angara n ataa ana iango te aomata ke ana koaua, ao n tibwaa te rongorongo ae raoiroi. Ma n tabetai, e kona n tabeka ana titiraki temanna ma te kani kauntaeka. Ti aki riai ni mimi n anne. A a tia tabeman ni kairua otaia n ara koaua. (Mwa. 28:22) Irarikina, ti a maeka ni “kabaneani boong” ae te tai ae a a bati iai “taani kakanneti” ao “taan iowawa” naba.—2Tim. 3:1, 3.

2. E aera ngkai ti kani bwaina te nimamannei?

² Ko bae n titiraki ni kangai, ‘N na kangaa n nimamannei ao n ataa te riai ngkana iai ae kani kauntaeka nakoiu, ibukin au koaua man te Baibara?’ Tera ae e na buokiko? Bon te nimamannei. Te aomata ae nimamannei e aki kakaiun ma e kona n teimatoa n rau ngkana e kammarakaki nanona ke ngkana e aki ataa te kaeka ae e na taekinna. (TaeRab. 16:32) Ma ko bae n namakinna ae e bebete riki taekinana nakoni karaoana. Ko na kangaa ni karikirakea te nimamannei? Ko na kangaa ni kaeka ma te nimamannei ngkana iai ae kani kauntaeka ibukin am koaua? Ao ngkana te karo ngkoe, ko na kangaa ni buokiia natim bwa a na rabakau n tei ibukin aia onimaki ma te nimamannei? Ti na noria.

3. E aera ngkai e kona n taekinaki bwa te nimamannei bon te korakora, ao tiaki te mamaara? (2 Timoteo 2:24, 25)

³ Te nimamannei bon te korakora ao tiaki te mamaara. E kainnanoaki te korakora bwa ko aonga n teimatoa n rau ngkana ko boo ma te kangaanga. Te nimamannei bon teuana naba “uaan te taamnei.” (IKar. 5:22, 23) Te taeka ni Kuriiti ae rairaki bwa “nimamannei” e kakabonganaaki n tabetai ni kabwarabwaraaki iai te aoti ae moaanti ae e a tia ni kamananaaki. Iangoa te aoti ae moaanti ae e a manana. E a manana ma e rangi ni korakora. Ti na kangaa ngaira aika aomata ni karikirakea te nimamannei ao ni korakora naba n te tai ae tii teuana? Ti aki kona n oini korakorara. Ti riai n tataro nakon te Atua ibukin taamneina, ao ni butiia bwa e na buokira ni karikirakea te aroaro ae tamaroa aei. E oti n taian rongorongo bwa e boni kona n riki aei. A bati taani Kakoaua aika kaeka ma te nimamannei ngkana a kataia aomata ni kauntaeka nakoia, ao a anaaki nanoia iai tabemwaang. (Wareka 2 Timoteo 2:24, 25.) Ko na kangaa ni karika te nimamannei bwa korakoram naba teuana?

4. Tera reireiara ibukin te nimamannei mairoun Itaaka?

⁴ A bati rongorongo n te Baibara aika katerea kakawakin te nimamannei. Nora ana katoto Itaaka. Ngke e mena n aia aono I-Biritia i Kera, ao a taui mwanibwa kaain rarikina, ake a keni ana toro tamana. E aki buaka Itaaka ibukini kaokan ana mwanibwa, ma e mwaing nako ma kaaini batana ni kararoaa ao ni manga keni riki ana mwanibwa. (KBwaai 26:12-18) Ma a manga taku naba I-Biritia bwa te ran are n te aono anne bon aia bwai. E bon teimatoa naba ni kaotiota te nimamannei Itaaka. (KBwaai 26:19-25) Tera ae e buokia bwa e na teimatoa n nimamannei e ngae ngke a kakorakoraia tabemwaang ni kani kaunna? E bae n nora aia katoto ana karo, ao ni karekea reireiana man aroaron Aberaam ni bwabwaina te rau, ao man aroaron Tara ni bwaina “te nano ae nimamannei ma n rau.”—1Bet. 3:4-6; KBwaai 21:22-34.

5. Tera te katoto ae kaotia bwa a kona kaaro aika Kristian n reireinia natiia kakawakin te nimamannei?

⁵ Karaui nanomi ngkami aika kaaro aika Kristian, bwa kam kona naba n reireinia natimi kakawakin te nimamannei. Iangoa ana katoto Maxence, ae 17 ana ririki. E bobo ma aomata aika unun n ana reirei ao n te mwakuri ni minita. A buokia ana karo ma te taotaonakinnano, bwa e na karikirakea te nimamannei. A taku ana karo, “E a ota Maxence ae ngkana e kaunaki, e kainnanoaki riki te korakora ae bati bwa e na taotaona nanona, nakon are e na kaeka ma te un ke te iowawa.” E kakukurei bwa e a riki te nimamannei bwa teuana korakoran Maxence.

6. E kangaa te tataro ni buokira bwa ti na rabakau riki ni bwaina te nimamannei?

⁶ Tera ae ti kona ni karaoia ngkana e a tii kaunira naba temanna, n arona n uaraoa aran Atuara ke ni bwainnataea te Baibara? Ti riai ni butiia Iehova taamneina ao wanawanana bwa ti aonga ni kaeka ma te nimamannei. Tera arora ngkana ti a ataia imwina ae ti aki kaeka n te aro ae riai? Ti kona n tataro riki ao n iaiangoa arora ni manga kanakoraoia n are imwina. Ao Iehova e na anganira taamneina ae raoiroi bwa ti na aki kakaiun ao ti na kaotiota te nimamannei.

7. Ti kangaa ni buokaki mani kamatenikunaani kiibu tabeua, bwa ti na tarataraa raoi te baere ti taekinna ao ti karaoia? (Taeka N Rabakau 15:1, 18)

⁷ A kona ni buokira tabeua kibun te Baibara, n taetae ma te nimamannei i aani baika karawawata. E kona taamnein te Atua ni  kauringira kiibu akanne. (Ioa. 14:26) N te katoto, a kona booto n reirei aika n te boki ae Taeka N Rabakau ni buokira n nimamannei. (Wareka Taeka N Rabakau 15:1, 18.) E oti naba ni bokin te Baibara anne kakabwaia aika reke ngkana ti teimatoa n aki un i aani baika karawawata.—TaeRab. 10:19; 17:27; 21:23; 25:15.

8. E aera bwa ti riai n iangoia bwa tera raoi aan ana kani kauntaeka temanna nakoira ibukin ara koaua?

⁸ E kona naba te ataibwai ni buokira. (TaeRab. 19:11) Te aomata ae ataibwai e taotaona nanona ngkana iai ae e kani kauntaeka ma ngaia ibukin ana koaua. A bati taai ake a titirakinira iai aomata, ma a aki kaota raoi aan aia titiraki. Ngaia are imwain ae ti kaeka, ti wanawana ngkana ti ururingnga ae ti kona n aki ataa aan raoi tabekan te titiraki.—TaeRab. 16:23.

9. E kangaa Kiteon ni kaotiota te ataibwai ao te nimamannei ngke e maroro ma mwaanen Eberaim?

⁹ Iangoa aroni Kiteon ni kaekaia mwaanen Eberaim. A rangi n un nakoina bwa e aera ngke e aki kamani weteiia bwa a na raonna ngke e buakania aiaia I-Iteraera. Ma tera raoi aan aia titiraki ni kakan unun aei? Tao e bwaka inaia? N aki ongeia bwa tera raoi bukina,  ma e wanawana Kiteon ni kaota karinean aia namakin ao e kaekaia ma te nimamannei. Tera mwina? E toki unia ao “a a rau nanoia.”—MotiTae. 8:1-3.

10. Tera ae e na buokira n ataa aroni kaekaaia naake a kauntaeka nakoira ibukin ara koaua? (1 Betero 3:15)

¹⁰ Tao iai raora ni mwakuri ke raora n reirei ae titiraki bwa e aera ngkai ti maiuakin ana kaetieti te Baibara. Ti na boni kabanea ara konaa n tei ibukin ara koaua, ma ti na karinea naba ana iango te aomata. (Wareka 1 Betero 3:15.) E aki toki naba n ibuobuoki ngkana ti iangoa ana titiraki bwa ara anga n ataa riki te bae kakawaki irouna, ao n aki iangoia bwa e kani kabuakaka ke ni kauntaeka. N aki ongeia bwa tera raoi aan ana titiraki te aomata, ma ti wanawana ngkana ti kaeka ma te nimamannei ao te akoi. E bae ni kairaki n ara kaeka bwa e na manga rinanoi riki baike e iaiangoi. Ngkana e kaeka ma te un ke te bwainingare, bon tiara naba bwa ti riai ni kaeka ma te akoi.—IRom 12:17.

11-12. (a) Tera ae ti riai n iangoia imwain ae ti kaekaa te titiraki ae kangaanga? (Nora naba te taamnei.) (b) Anga te katoto ae kaota aron tabekan te titiraki ni karekea angara ni maroro.

¹¹ Ngkana e titiraki raora ni mwakuri bwa bukin tera ngkai ti aki bubukamarua te rekenibong, iangoa aei: E kona n ae e tabeaianga iroura bwa ti kariaiakaki ni kukurei ke ti aki? Ke tao e iangoia bwa ti na urua te katiteuanaaki n te tabo ni mwakuri n arora anne? Ti na kona ni katoka tabeaiangan raora ni mwakuri anne ngkana ti kaitaua ngkai e tabeakinia raora ni mwakuri, ao ni karaua nanona bwa ti tangiria naba bwa e na kakukurei ara tabo ni mwakuri. E kona iai n reke angara ni maroro raoi ma ngaia, bwa tera ae e kaotaki n te Baibara ibukin te rekenibong.

¹² Ti kona naba ni karaoa ae aron anne ngkana ti titirakinaki titiraki aika kangaanga. E kona raora n reirei ni kauntaeka n taku bwa a riai Ana Tia Kakoaua Iehova ni bita aia iango ni kaineti ma aomata aika tangiriia raoia ni mwaane ke n aine. E taekina anne ibukina bwa e kairua otana n aia koaua Ana Tia Kakoaua Iehova ibukia aeka n aomata aikai? Ke tao iai raoraona ke ana koraki ae tangira raona ni mwaane ke n aine? E iangoia bwa ti ribaiia aomata aika uaiakina te maiu anne? Ti kona ni karaua nanona bwa ti bon tabeakinia aomata nako ao ti karineia, n ataakin ae e inaomata te aomata ni karaoa ana rinerine. b (1Bet. 2:17) Tao ti na kona iai ni kamataataa nakoina ana kaetieti te Baibara aika raraoi ibukin te aroaro ni maiu ae riai.

13. Ko na kangaa ni buoka temanna ae aki kakoauaa te Atua?

¹³ Ngkana iai ae e aki boraoi ana koaua ma ngaira, ti aki riai ni waekoa n iangoia bwa ti atai ana koaua. (Tit. 3:2) N te katoto, tera arom ngkana e taku raom n reirei bwa ko nanobaba ngkai ko kakoauaa te Atua? E riai bwa ko na iangoa raom n reirei anne bwa e rangi ni kakoauaa te ewarutin ao e bati ana atatai iai? Tao e bon tii taekina te bae e ongo. N oneani mwin ae ko nang boni maroroakina naba te ewarutin nakoina, ko kona ni kakaaea riki te bwai teuana ae e na iaiangoia. Tao ko kona ni kairia nakoni kaongora aika taekan te karikibwai ake n jw.org. Tao imwina riki e na kukurei ni maroroakina te kaongora ke te taamnei are e noria iai. Eng e kona te kaeka ma te karinerine ni kaira te aomata bwa e na manga bita ana iango.

14. E kangaa Niall ni kamanena raoi ara atureti n te intanete, ni buoka iai raona n reirei ni kaeta otana ibukia Ana Tia Kakoaua Iehova?

¹⁴ E kakabongana ara atureti n te intanete te  roro n rikirake ae Niall, ni kaetii iai otaia aomata ibukia Ana Tia Kakoaua Iehova. E kangai teuaei, “E aki toki raou n reirei n tuangai bwa I aki kakoauaa te rabakau n aonnaba, ibukina bwa I kakoauaa te boki ae karioaki, ao tiaki baika a boni koaua.” E aki kariaia raona n reirei aei bwa e na kabwarabwaraa ana koaua, ngaia are e a kairia Niall nakon jw.org nakon te kaongora are “Science and the Bible.” Imwina riki ao e a ataia Niall ae e wawareware raona n reirei aei ni kaongora ake iai, ao e a kukurei riki ni kani maroroakina aroni moan rikin te maiu. E kona naba n reke anne iroum.

15. A na kangaa kaaro ni buokiia natiia bwa a na kaeka ma te nimamannei ngkana a kani kauntaeka raoia n reirei nakoia ibukin aia koaua?

¹⁵ A kona kaaro n reireinia natiia aroia ni kaeka ma te nimamannei, ngkana iai aika a kani kauntaeka ibukin aia koaua. (Iak. 3:13) Tabeman kaaro a kakaraoa aia kataneiai n tain aia taromauri n utu. A rinanoi titiraki aika tatabekaki n te reirei, a maroroakin ao ni kaota nakoia natiia aroia ni kaeka, ao a reireinia aroia n taetae ma te nimamannei ao n te aro ae anainano.—Nora te bwaoki ae “ E Kona te Kakataneiai ni Buoka Am Utu.”

16-17. E na kangaa te kakataneiai ni buokiia rooro n rikirake?

¹⁶ E kona te kakataneiai ni buokiia Kristian bwa a na maroro n te aro ae anainano ao a na kakoauaa naba i bon irouia aia koaua. Iai naba bwaai n reirei ibukia rooro n rikirake n te jw.org i aan te kaongora ae rereitaki ae “Young People Ask.” A karaoaki baikai ibukini buokaia rooro n rikirake ni kamatoaa riki aia koaua ao ni katauraoi aia kaeka n oin aia taeka. Ngkana ti ukeuke n reirei i aoni kaongora aika rereitaki aikai n ara utu, ti na bane  ni kona n tei ibukin ara onimaki ma te nimamannei ao n te aro ae anainano.

¹⁷ E kabwarabwaraa aroni buokana te roro n rikirake ae Matthew n te kakataneiai. N aia taromauri n utu ao e aki toki Matthew ma ana karo n ukeuke n reirei i aoni baika a na kona ni maroroakinaki n te reirei. E taku: “Ti iangoi titiraki aika kona n tabekaki, ao ti kataneiaira bwa tera arora ni kaekai ni kaineti ma ara ukeuke n reirei. Ngkana I ota raoi n au koaua, I namakinna bwa e bebete riki iai bwainan te nimamannei nakoia tabemwaang.”

18. Tera ae e oti kakawakina n I-Korote 4:6?

¹⁸ Ni koauana, a bae n aki kona n anaaki nanoia aomata man tii taekinan ara koaua n te aro ae mataata. Ma e kona n ibuobuoki ngkana ti karaoia ma te atataiaomata ao te nimamannei. (Wareka I-Korote 4:6.) Taekinan ara koaua e kona ni kabotauaki ma arom ni karea temanna n te booro. Ti kona ni kare ni karaurau ke ma te iowawa. Ngkana ti kare ni karaurau, e na kona n raweia are temanna ao e na reitinako te takaakaro. N aron anne, ngkana ti taetae ma te atataiaomata ao te nimamannei, a na bae ni kan ongora riki aomata ao n reitaanako te maroro. Ma ngkana iai ae e kani kauntaeka ke ae e bwainingarea ara koaua, ti aki kabaeaki bwa ti na kaekai ana titiraki. (TaeRab. 26:4) Angiina aomata a na aki karaoa anne, ma e na boni bati aika a na kan ongora.

19. E aera bwa ti riai n nimamannei ngkana ti na tei ibukin ara koaua?

¹⁹ N taraana, ti na kakabwaiaaki ngkana ti uaiakina bwainan te nimamannei. Tataro nakon Iehova ibukin te korakora ae ko kainnanoia bwa ko aonga n teimatoa n nimamannei, ngkana ko kaaitara ma titiraki ni kauntaeka ke kabuakaka. Uringnga are bwainan te nimamannei iroum e kona n tuka rikin te kauntaeka ae reke man te kakaokoro n iango. Ao am kaeka ma te nimamannei ao te karinerine, e kona ni kairiia taan ongora tabeman bwa a na bita aia iango ibukira ao ibukin ana koaua te Baibara. ‘Tauraoi n taai nako ni kaeka’ ibukin am koaua “ma karaoa anne ma te nimamannei ao te karinerine ae bati.” (1Bet. 3:15) Eng, karika te nimamannei bwa korakoram!