1. Tera te bwai ae kangaanga are a rinanona Ioati, Utia, ao Iotia?

 IANGOIA bwa ko uea i aoia ana aomata te Atua ao ko uarereke ke tebwi tabun am ririki! Tera arom ni kabongana mwaakam ni kairiri? Ti tuangaki n te Baibara taekaia rooro n rikirake tabeman ake a riki bwa uean Iuta. N te katoto, Ioati ngke 7 ana ririki, Utia ngke 16, ao Iotia ngke 8. E bae n rangi ni kangaanga anne irouia. E ngae ngke e kangaanga te baere a rinanona, ma a bane ni karekea te ibuobuoki ae a kainnanoia bwa a na tokanikai i aoni kangaanga ao ni karaoi baika raraoi.

2. E aera bwa ti riai n reiakina taekan aia katoto Ioati, Utia, ao Iotia?

² Tiaki ngaira ueea ma ti kona ni karekei reireiara aika kakawaki mairouia Ioati, Utia, ao Iotia. A karaoi motinnano aika raraoi ma a karaoi naba motinnano aika bubuaka. Ti na noria man aia katoto bwa e aera ngkai ti riai n rineiia raoraora aika raoiroi, n teimatoa n nanorinano, ao n teimatoa n ukera Iehova.

3. Tera aron te Uea are Ioati nakon ana kaetieti te Ibonga ae Rietata are Ieoiata?

³ Kakairi n ana motinnano Ioati ake karaoi ma te wanawana. E karaoa ana motinnano ma te wanawana te Uea ae Ioati ngke uarereke. Ibukina bwa akea tamana, e ongeaba nakon ana kairiri te Ibonga ae Rietata ae kakaonimaki are Ieoiata. E reireina Ioati te ibonga anne bwa kaanga bon oin natina. Ibukin anne, e motinnanoia ma te wanawana Ioati bwa e na beku iroun Iehova, ao ni buokiia naba aomata bwa a na beku iroun Iehova. E baireia naba Ioati bwa e na onobwaiaki ana tembora Iehova.—2Rong. 24:1, 2, 4, 13, 14.

4. Ti kangaa ni kakabwaiaaki ngkana ti kawakin ana tua Iehova? (Taeka N Rabakau 2:1, 10-12)

 ⁴ Ngkana ko reiakinaki bwa ko na tangira Iehova ao ni maiuakin ana kaetieti, ko a anganaki iai te bwaintangira ae kakawaki. (Wareka Taeka N Rabakau 2:1, 10-12.) A kona kaaro n anga te reirei ni kataneiai n aanga aika bati. Iangoa aron taman te tari te aine ae Katya ni buoka neiei ni karaoi motinnano aika raraoi. Ni katoabong are e kairaki neiei iroun tamana nakon te reirei, e mamaroroakina te kibu n te ingabong ma ngaia. E taku neiei, “A buokai maroro akanne bwa N na tokanikai i aoni kangaanga aika riki n te bong anne.” Ma tera arom ngkana e a taraa n tiatianaki inaomatam man aia kairiri aika aanaki man te Baibara am karo? Tera ae e kona ni buokiko bwa ko na butimwaea te reirei ni kairiri anne? E ururing rikaaki te tari te aine ae Anastasia ngke a kabanea aia tai ana karo ni kabwarabwaraa nakoina bukini katean tuua tabeua. E taku, “I buokaki n ota n anne ae a bon aki katei tuua akanne bwa a kan taua taekan arou, ma bon ibukini kamanoau bwa a tangirai.”

5. E na tera aron rotakia am karo ao Iehova n am mwakuri? (Taeka N Rabakau 22:6; 23:15, 24, 25)

⁵ Ngkana ko maiuakin taeka n reirei man te Baibara, ko na boni kakukureiia am karo. Ao ae kakawaki riki, ko na boni kakukureia te Atua ao ni karikirakea am iraorao ae teimatoa ma ngaia. (Wareka Taeka N Rabakau 22:6; 23:15, 24, 25.) Aikai bukina aika raraoi ngkai ko riai ni kakairi n ana katoto Ioati ngke uarereke.

6. Antai ake e ongo n aia taeka n reirei Ioati, ao tera mwina? (2 Rongorongo 24:17, 18)

⁶ Karekea reireiam man ana motinnano aika bubuaka Ioati. Imwini maten Ieoiata ao e a rineiia raoraona Ioati aika buakaka. (Wareka 2 Rongorongo 24:17, 18.) E motinnanoia bwa e na ongo irouia tokan Iuta ake a aki tangira Iehova. Ko bae n iangoia ae e bon riai Ioati ni kararoaia taani karikii kangaanga akanne. (TaeRab. 1:10) Ma e bon ongo n aia taeka n reirei naake aongkoa raoraona aikai. Ni koauana, ngke e kataia ni kaeta Ioati ai tarina are Tekaria ao e a tua kamateana Ioati. (2Rong. 24:20, 21; Mat. 23:35) Ai buakakara ao ai nanobabara! E nakoraoi maiun Ioati n te moantai, ma e kananokawaki bwa e riki bwa te tia tannako man te koaua ao te tia tiritiri. N tokina ao a a manga boni kamatea ana toro. (2Rong. 24:22-25) Ai kaokorora te bae kona n riki ni maiuna ngke arona bwa e teimatoa n ongeaba iroun Iehova ao irouia naake a tangira Iehova! Tera reireiam man te katoto anne?

7. Antai aika ko riai n rineiia bwa raoraom? (Nora naba te taamnei.)

 ⁷ Reireiara teuana man ana motinnano Ioati ae buakaka, ti riai n rineiia raoraora aika tangira Iehova ao a kani kakukureia. A na buokira raoraora aikai ni karaoi baika raraoi. Ti aki riai n tii raoraonia tabonrorora. Uringnga are e rangi n uarereke riki Ioati nakon raoraona are Ieoiata. Ngkana ko na rineiia raoraom, titirakiniko aei: ‘A buokai ni kakorakoraa onimakinan Iehova irou? A kaungaai bwa N na maiuakin ana kaetieti te Atua? A mamaroroakina taekan Iehova ma ana koaua aika kakawaki? A karinei ana kaetieti te Atua? A tii tutuangai te bae I kan ongongo, ke a ninikoria ni kaetai ngkana I tibanako?’ (TaeRab. 27:5, 6, 17) N etina, ngkana a aki tangira Iehova raoraom ao ko aki kainnanoiia. Ma ngkana iai raoraom aika tangira Iehova, ao nimtiia bwa a na teimatoa ni buokiko.—TaeRab. 13:20.

8. Ngkana ti kamanenai taabo n reitaki n te intanete, tera ae ti riai n iaiangoia?

⁸ E kona ni manena te tabo n reitaki n te intanete ibukin reitakim ma am utu ao raoraom. Ma a bati aomata aika kamanena te bwai n reitaki aei n anai nanoia aomata iai, ni katokai taamneini baika a kabooi ke ni karaoi. Ngkana ko kamanenai taabo n reitaki n te intanete, titirakiniko aei: ‘I kamanena ibukin anaakin nanoia aomata? Tiau bwa N na kaungaia aomata ke N na kamoamoaai i bon irou? I kariaia aia iango naake a kamanena te bwai n reitaki aei, bwa a na rota arou n iaiango, au taetaenikawai, ao au mwakuri, n te aro ae aki raoiroi?’ E anga te taeka n reirei ae kangai Brother Nathan Knorr are beku ngkoa bwa kaain te Rabwata n Tautaeka: “Tai kataia ni kakakukureiia aomata bwa n tokina, ane e na akea ae ko na kakukureia. Kakukureia Iehova ao ane ko na kakukureiia naake a tangira Iehova.”

9. Tera are e buoka iai Utia Iehova? (2 Rongorongo 26:1-5)

⁹ Kakairi n ana motinnano aika raraoi Utia. E nanorinano te Uea are Utia ngke te roro n rikirake ngaia. E ataa ‘maakakin te Atua ae koaua.’ Ao Iehova e kakabwaiaa angini maiuna ae 68 te ririki. (Wareka 2 Rongorongo 26:1-5.) E kataenikaiia natannaomata aika bati ake aiaia Utia ao e kamatoai oon nako Ierutarem. (2Rong. 26:6-15) E rangi ni kukurei Utia ni bwaai ni kabane ake e buokia iai te Atua.—TeMin. 3:12, 13.

10. Tera are e riki nakon Utia?

¹⁰ Karekea reireiam man ana motinnano aika bubuaka Utia. E taneiai te Uea are Utia n anganga te kaetieti nakoia aomata. Anne bukina ae e a iangoia iai bwa e kona ni karaoa are e bon taku? N te bong teuana, ao e a baireia Utia bwa e na rin n ana tembora Iehova ao ni kan rarabakau ni kabueka te karea i aon te baonikarea, ae te bwai ae a aki kariaiakaki ueea bwa a na karaoia. (2Rong. 26:16-18) E kataia ni kaetia te Ibonga ae Rietata are Ataria ma e rangi n un iai Utia. E kananokawaki bwa e aki teimatoa ni kakaonimaki Utia nakon Iehova ao e katuuaaeaki n te rebera. (2Rong. 26:19-21) Ai kaokorora te bae e na kona n riki ni maiuna ngke arona bwa e teimatoa n nanorinano!

11. Tera ae e kona ni buokira n teimatoa n nanorinano? (Nora naba te taamnei.)

¹¹ Ngke e a korakora Utia ao e a mwaninga naba taekan Iehova are ngaia Nibwani korakorana ao toronibwaina. Tera reireiara? Ti riai ni kakauringira ae boni mairoun Iehova kakabwaiaara ao mwiokoara aika ti karekei. N oneani mwin are ti na kamoamoaira ibukini baike ti kakororaoi, ti riai ni kamoamoaa Iehova ibukini baika ti kona ni karaoi ngkai. b (1Kor. 4:7)  Ti riai n nanorinano n ataia ae ti aki kororaoi ao ti kainnanoa te reirei ni kaetieti. E korea aei te tari te mwaane ae 60 tabun ana ririki: “I a tia n reiakina arou n aki kakaiun ke ni bwarannano ngkana iai ae e tuangai kairuau. Ngkana I anganaki te reirei ni kaetieti ibukin au kairua aika I karaoi n tabetai ibukin nanobabau, I kataia ni kanakoraoa arou ao ni manga waakinako.” Ni koauana, e na bon nakoraoi maiura ngkana ti maaka Iehova ao n teimatoa ni kananorinanoira.—TaeRab. 22:4.

12. Ngke e roro n rikirake Iotia, e kangaa n ukoukora Iehova? (2 Rongorongo 34:1-3)

¹² Kakairi n ana motinnano aika raraoi Iotia. Bon tebwi tabun ana ririki Iotia ngke e moana ukoukoran Iehova. E kan reiakina taekan Iehova ao ni karaoa Nanona. Ma e aki bebete maiun te uea ae uarereke aei. E riai n tei ibukin te taromauri ae itiaki n te tai are e taabangaki iai te taromauri ae kewe. Ao bon anne ae karaoia! Imwaini koron 20 ana ririki Iotia ao e a moana kanakoan te taromauri ae kewe mai buakoia te natannaomata.—Wareka 2 Rongorongo 34:1-3.

13. E na tera aron rotakini maium imwin am katabu nakon Iehova?

¹³ E ngae ngkana ko rangi n uarereke, ma ko kona ni motinnanoia bwa ko na kakairi iroun Iotia, n arom n ukoukora Iehova ao n reiakin Aroarona aika tamaroa. E na kairiko karaoan anne bwa ko na katabua maium nakoina. E na tera aron rotakin iai maium? E kangai Luke are bwabetitoaki ngke 14 ana ririki, “Mangkai ao N nang karimoaa au beku ibukin Iehova ni maiuu ao ni kataia ni kakukureia.” (Mareko 12:30) Ai kakabwaiaakira ngkoe ngkana e korakora nanom ni karaoa naba anne!

14. Taekin aia katoto rooro n rikirake tabeman aika kakairi iroun te Uea are Iotia.

¹⁴ Baikara kangaanga aika ko kona ni kaaitarai ngkai te roro n rikirake ngkoe ae ana toro Iehova? E taekina Johan are bwabetitoaki ngke 12 ana ririki, kaririana irouia raona n reirei nakoni kabonganaan te moko ae maiu man te baetere. Ibukini kakorakoraana n rawa nakon te kariri anne, e kauringnga Johan i bon irouna ae kabonganaan te moko anne, e kona  n rotakibuaka iai marurungina ao ana iraorao ma Iehova. E kabwarabwaraa Rachel are bwabetitoaki ngke 14 ana ririki, te baere buokia ni kaaitarai kangaanga n ana tabo n reirei. E taku: “I kataia ni kakairekerekei baika I nori ma au onimaki. N te katoto, au reirei i aon rongorongon rimoa, I kona ni kauringaki iai taekan te rongorongo man te Baibara ke te taetae ni burabeti. Ke I kona ni kauringaki n te maroro teuana, te kibu ae I kona n tibwaia ma temanna.” A bae ni kaokoro kangaanga aika ko kaaitarai ma ake e kaaitarai te Uea are Iotia, ma ko kona ni bwaina te wanawana ao te kakaonimaki ni koaua n ai arona. Ngkai ko kataaki n am tai n roro n rikirake, ane ko na tauraoi nakoni kangaanga riki tabeua aika imwaim.

15. Tera are e buoka Iotia bwa e na beku iroun Iehova ma te kakaonimaki? (2 Rongorongo 34:14, 18-21)

¹⁵ Ngke e a ikawai te Uea are Iotia ao e a moana onobwaian te tembora. Ngke e a waakinaki te mwakuri ao e a kuneaki “bokin ana Tua Iehova are e anganaki te aba rinanoni Mote.” Ngke e tia ni warekaki, ao e a kairaki te uea bwa e na karaoi bitaki ao n ongeaba ni baike a taekinaki iai. (Wareka 2 Rongorongo 34:14, 18-21.) Ko kani wawareka te Baibara ni katoabong? Ngkana eng, ao e uara am wareware? Ko tataui mwini kiibu ake a kona ni buokiko? E kokorei n ana boki Luke are taekinaki mai mwaina, reirei aika kakawaki aika e kunei. E na buokiko karaoan naba ae ai aron anne, n uringi kiibu ke reirei aika ko tangiri? Ngkana e bati riki am atatai ao tangiran te Baibara iroum, ko na kani beku riki iroun Iehova. Ao n aron te Uea are Iotia, ko na kairaki n Ana Taeka te Atua bwa ko na karaoa ae eti.

16. E aera Iotia ngke e karaoa te kairua ae kakaiaki, ao tera reireiara?

¹⁶ Karekea reireiam man ana motinnano ae buakaka Iotia. Ngke ai 39 ana ririki Iotia ao e karaoa te kairua are e a kabuaa iai maiuna. E onimakinna i bon irouna n oneani mwin are e na ukera ana kairiri Iehova. (2Rong. 35:20-25) E reke te reirei n aei. N aki ongeia bwa rorora  ngaira ke ai maanra ngaira n reiakina te Baibara, ma ti riai n teimatoa n ukoukora Iehova. E irekereke anne ma ara katoatai n tataro ibukin ana kairiri, te ukeuke n reirei n ana Taeka, ao butimwaean aia taeka n reirei Kristian aika ikawai n te onimaki. Ti na bon aki kona iai ni karaoi kairua aika kakaiaki ao ti na kukurei riki.—Iak. 1:25.

17. Tera reireiara man rongorongoia uean Iuta aika teniman aikai?

¹⁷ Ko kona ni karaoi baika bati n am tai n roro n rikirake. E kabwarabwaraaki n rongorongon Ioati, Utia, ao Iotia, bwa a kona rooro n rikirake ni karaoi motinnano ma te wanawana ao ni maiuakina te maiu ae kakukureia Iehova. E koaua ae ti aki kona ni kantaningaia n taai nako bwa e na raoiroi mwina, n aron ae ti noria. Ma ti kona ni kakairi ni baika raraoi ake a karaoi ueea aikai ao n aki karaoi kairua ake a karaoi. Ao ngkanne ti na kona n ingainga n nora mwina ae raoiroi.

18. Baikara katoto man te Baibara aika kaotia bwa e kona n nakoraoi maium? (Nora naba te taamnei.)

¹⁸ A kaotaki n te Baibara rongorongoia rooro n rikirake riki tabeman ake a kaania Iehova, ake a reke akoaia irouna, ao ake a noria bwa e nakoraoi maiuia. Tawita bon temanna mai buakoia nakanne. Ngke e uarereke, e rineia bwa e na tei n ana itera te Atua ao e a riki bwa te uea ae kakaonimaki ni koaua imwina riki. E ngae ngke e karaoi kairua n tabetai, ma e iangoia te Atua bwa e kakaonimaki. (1Uea 3:6; 9:4, 5; 14:8) Ko kona ni kaungaaki man reiakinani maiun Tawita ao ana beku ma te kakaonimaki. Ke ko kona ni karaoa am ukeuke i aon ana katoto Mareko ke Timoteo. Ko na noria ae a beku iroun Iehova man uarerekeia, a karekea akoaia iroun te Atua, ao e nakoraoi maiuia.

19. E na kangaa n nakoraoi maium?

¹⁹ Arom ni kamanena maium ngkai, e na rota aroni maium nakon taai aika a na roko. Ngkana ko onimakina Iehova ao tiaki oin am ataibwai, E na boni buokiko ni karaoi motinnano ma te wanawana. (TaeRab. 20:24) Ko kona ni karekea te maiu ae kakukurei ao ni karaunano. Uringnga ae e kakawaki iroun Iehova te bae ko karaoia ibukina. Iai riki te anga ae tamaroa ibukini kamanenaani maium nakon ae te beku iroun Tamara are i karawa ae tatangira?