1. Tera te motikitaeka ae i aoni kawaina n riki?

 TI A MAIU ngkai n te tai ae a a riki iai bitaki aika korakora! E a kaan te tai ae e nang motiki taekaia iai aomata Iesu. E kabwarabwaraa te tai are imwain te bong ni motikitaeka Iesu, ngke e taetae ni burabetina te “kanikina” teuana nakoia taan rimwina, ae kaotaki iai okina ma tikuna ao “tokin te waaki ae ngkai i aon te aba.” (Mat. 24:3) E kaotaki te taetae ni burabeti anne ni Mataio mwakoro 24 ao 25 ao ni Mareko mwakoro 13 ao Ruka mwakoro 21.

2. Tera ae ti na katuuaa iangoana, ao bukin tera ngkai ti na buokaki iai?

² E katauraoi kauring n ibuobuoki Iesu rinanon ana kaikonaki aika tenua. Ana kaikonaki aikai bon tiibu ma kooti, aine aika wanawana ao aika nanobaba aika tuai ni boo ma mwaane, ao taian tarena. Ti na buokaki ni kaikonaki aikai n ota bwa e na tera motikan taekan temanna ma temanna ni kaineti ma aroarona. Ngkana ti rinanoi kaikonaki aikai, noria bwa tera reireiara iai ao ti na kangaa ni maiuakinna. Ti na maroroakina moa te kaikonaki ae tiibu ma kooti.

TIIBU MA KOOTI

3. N ningai ae e na motiki iai taekaia aomata Iesu?

³ E kabwarabwaraa Iesu n ana kaikonaki are tiibu ma kooti, bwa a na motikaki taekaia aomata ni kaineti ma aroia ni butimwaea te rongorongo ae raoiroi ao ni boutokaiia tarina aika kabiraki. (Mat. 25:31-46) E na karaoa ana motikitaeka aei n tain “te rawawata ae korakora” imwain raoi Aremaketon. (Mat. 24:21) N aron te tia kawakintiibu are kaokoroia tiibu ma kooti, Iesu naba e na kaokoroia naake a kakaonimaki ni koaua ni boutokaiia taan rimwina aika kabiraki, ao naake a aki.

4. Ni kaineti ma Itaia 11:3, 4, bukin tera ngkai ti kakoauaa ae e na motikitaeka n te aro ae riai Iesu? (Nora naba te taamnei .)

 ⁴ E taekinaki n te taetae ni burabeti man te Baibara bwa e na boni motikitaeka n te aro ae raoiroi Iesu, kioina ngkai e rineaki iroun Iehova bwa te tia Motikitaeka. (Wareka Itaia 11:3, 4.) E tuoi raoi aroaroni maiuia aomata, anuaia, ao aia taetae, ao ai aroia nakoia tarina aika kabiraki. (Mat. 12:36, 37; 25:40) E na ataia Iesu bwa antai aika boutokaiia tarina aika kabiraki ao aia mwakuri. a Teuana te anga ae kakawaki ae a kona iai tiibu ni boutokaiia tarini Kristo, boni uataboan te mwakuri n uarongorongo. Naake a boutokaa te mwakuri aei, a na motikaki taekaia bwa “a raoiroi” ao ni karekea te kantaninga ae “te maiu are aki toki” n te aonnaba. (Mat. 25:46; TeKao. 7:16, 17) Ai tamaroara te kaniwanga ae imwaia te koraki aika kateimatoa etin aroia! Ngkana a teimatoa ni kakaonimaki i nanon tain te rawawata ae korakora ao imwina, a a kamatoaa iai araia n “te boki ni kamaiu.”—TeKao. 20:15.

5. Tera te reirei man te kaikonaki ae tiibu ma kooti, ao antai aika kona ni kakabwaiaaki mai iai?

⁵ Kaotiko bwa ko kakaonimaki ni koaua. E kaineti riki ana kaikonaki Iesu are tiibu ma kooti nakoia naake a kantaningaa te maiu i aon te aba. A kaota aia onimaki, n aroia ni boutokaia tarini Kristo n te mwakuri n uarongorongo, ao n aroia naba ni kakaonimaki ni koaua ni butimwaea aia kairiri te kurubu ae uarereke ae kaainaki irouia taari mwaane aika kabiraki ake e rineiia Iesu. (Mat. 24:45) Ma a riai naba naake a kantaningaa te maiu i karawa, ni mutiakina te kauring ae n te kaikonaki aei. Bukin tera? Ibukina bwa e taratarai naba Iesu aroaroni maiuia, anuaia, ao aia taetae. A riai naba ni kaotia bwa a kakaonimaki. Bon iai naba ana kauring Iesu ibukia taani kabiraki ae kaotaki n ana kaikonaki ake uoua. Ti kona naba n nori kaikonaki aikai ni Mataio mwakoro 25. Ti na rinanon ngkai te kaikonaki ae aine aika wanawana ao aika nanobaba aika tuai ni boo ma mwaane.

AINE AIKA WANAWANA AO AIKA NANOBABA AIKA TUAI NI BOO MA MWAANE

6. A kangaa ni kaotia bwa a wanawana aine ake niman? (Mataio 25:6-10)

⁶ N ana kaikonaki Iesu ae aine aika tuai ni boo ma mwaane, ao e taekinia iai aine aika tengaun aika nako bwa a na kaitiboo ma te tia mare te mwaane. (Mat. 25:1-4) A bane ni kantaningaia bwa a na raona te tia mare te mwaane nakon ana baka ni mare. E kabwarabwaraia aine ake niman Iesu bwa a “wanawana” ao ake niman bwa a “nanobaba.” A tatauraoi ao a kamarurungia aine ake a wanawana. A tauraoi n tataningaa te tia mare te mwaane n uaa rokona, e ngae naba ngkana e roko n te bwakanako n tai. Ngaia are a uotii taura bwa kaotaaia n te bong. A uotii naba aia bwaa, ngkana arona bwa e na baenikai riki rokon te tia mare te mwaane. Ngaia are a bon tauraoi ni kateimatoa uran aia taura. (Wareka Mataio 25:6-10.) Ngke e a roko te tia mare te mwaane, ao a a rin ma ngaia aine aika wanawana aikai nakon te baka ni mare. N aron anne, a na motikaki taekaia Kristian aika kabiraki bwa a tau n ira te tia Mare te Mwaane ae Iesu, nakon ana Tautaeka n Uea i karawa, ngkana a kaotia bwa a tauraoi n aroia n teimatoa ni kamarurungia ao ni kakaonimaki ni karokoa rokon te Kristo. b (TeKao. 7:1-3) Tera aroia ngkanne aine ake a nanobaba ake niman?

7. Tera ae riki nakoia aine ake niman ake a nanobaba, ao bukin tera?

 ⁷ Ngke e a roko te tia mare te mwaane, ao a aki tauraoi aine ake a nanobaba ake niman, tiaki n ai aroia aine ake a wanawana. E a kaani mate aia taura ao akea aia bwaa ae a uouotia. Ngke a ongo ae e nang roko te tia mare te mwaane ao a a nako ni kabooi aia bwaa. A tuai n oki ngke e a roko te tia mare te mwaane. N te tai anne, “a rin ma ngaia nakon te baka ni mare aine aika tuai ni boo ma mwaane ake a tauraoi, ao e kainaki te mataroa imwia.” (Mat. 25:10) Imwina riki ngke a a oki aine ake a nanobaba ao a kan rin, ao e a taku te tia mare te mwaane nakoia: “I aki kinaingkami.” (Mat. 25:11, 12) A aki tauraoi aine aikai n tataningaa te tia mare te mwaane n uaa e roko. Tera reireiaia taani kabiraki n aei?

8-9. Tera reireiaia taani kabiraki man te kaikonaki ae aine aika tuai ni boo ma mwaane? (Nora naba te taamnei.)

⁸ Kaotiko bwa ko tauraoi ao kamarurungko. E aki taetae ni burabetinna Iesu bwa e na iai uakoraki taani kabiraki, ae te korakina a tauraoi n tataninga n uaa tokin te waaki ae ngkai, ao are te korakina a aki. Ma e kabwarabwaraa te bae e na riki nakoia taani kabiraki ngkana a aki tauraoi n nanomwaaka ma te kakaonimaki n uaa te toki. Ngkana a aki tauraoi, a na bon aki karekea kaniwangaia. (Ioa. 14:3, 4) E rangi ni kakawaki te tauraoi! N aki ongeia bwa ti kantaningaa te maiu i karawa ke i aon te aba, ma ti riai ni bane ni mutiakina te kauring man te kaikonaki ae aine aika tuai ni boo ma mwaane. Ti riai n teimatoa n tantani ao n tatauraoi n nanomwaaka ni karokoa te toki.—Mat. 24:13.

⁹ Ngke e tia Iesu n taekina te kaikonaki ae aine aika tuai ni boo ma mwaane, ni kamataataa iai riaira n tauraoi ao ni kamarurungira, ao e a manga taekina te kaikonaki ae taian tarena. E katuruturuaki n te kaikonaki aei kakawakin te taningamarau.

TAIAN TARENA

10. A kangaa tooro ake uoman ni kaotia bwa a kakaonimaki? (Mataio 25:19-23)

¹⁰ N te kaikonaki ae taian tarena ao e taekinia  iai Iesu tooro aika uoman aika kakaonimaki nakon aia toka ao are te kateniman e aki. (Mat. 25:14-18) A kaotia tooro ake uoman bwa a kakaonimaki n aroia ni mwakuri korakora ni karakaa kaubwain aia toka. Imwain ae e mwananga nakon te aba teuana aia toka, ao e angania taian tarena, ae te mwaiti ni mwane ae bati. A taningamarau tooro ake uoman aika kakaonimaki ao a kabongana raoi te mwane aei. Tera mwina? Ngke e a oki aia toka, ao a a tia ni kataboroa te mwaiti are e katikua irouia. E a kamoamoaia te toka ao a “uaia ni kimwareirei ma [aia] toka.” (Wareka Mataio 25:19-23.) Ma tera aron te toro are te kateniman? Tera are e karaoia ma ana mwane ana toka are e anganna?

11. Tera are riki nakon te toro are “taningaroti,” ao bukin tera?

¹¹ E karekea teuana te tarena te toro are te kateniman ma e “taningaroti.” E kantaningaaki iroun ana toka bwa e na kamanena raoi te tarena arei. Ma e aki bwa e taunna i aantano. Ngke e a oki te toka, ao akea te raka ae e angan ana toka. E aki raoiroi aroaron te toro aei. N oneani mwin are e na kabwaraa ana bure te toro aei ngke e aki karikirakea kaubwain ana toka, e bukina ana toka bwa e ‘te aomata ngaia ae tuamatoa.’ E aki reke akoana iroun ana toka. Ao ae kakaiaki riki, e anaaki te tarena mairouna ao ni kamwawaaki mani batan ana toka.—Mat. 25:24, 26-30.

12. A tei ibukia antai ni boong aikai tooro ake uoman ake a kakaonimaki?

¹² A tei tooro ake uoman ake a kakaonimaki ibukia Kristian aika kakaonimaki aika kabiraki. E kaoia naakai te Toka are Iesu bwa a na “kimwareirei ma [aia] toka.” A karekea kaniwangaia i karawa are te moani mangauti. (Mat. 25:21, 23; TeKao. 20:5b) N te itera are teuana, a karekea te reirei ni kauring taani kabiraki man ana katoto ae buakaka te toro are taningaroti. N te aro raa?

13-14. Tera reireiaia taani kabiraki man te kaikonaki ae taian tarena? (Nora naba te taamnei.)

¹³ Kaotiko bwa ko taningamarau ao ko kekeiaki mwaaka. N aron te kaikonaki are aine aika tuai ni boo ma mwaane, e aki naba taetae ni burabetinna Iesu n te kaikonaki ae taian  tarena, ae a na iai taani kabiraki aika taningaroti. Ma e kabwarabwaraa te bwai ae e na riki ngkana a kabuaa ingaingaia. E na bon aki koaua ‘weteaia ao rineaia’ ao a na aki kona ni kariaiakaki n rin n te Tautaeka n Uea are i karawa.—2Bet. 1:10.

¹⁴ E mataata man ana kaikonaki Iesu ae aine aika tuai ni boo ma mwaane ao taian tarena, bwa a riai Kristian aika kabiraki ni kabane n tatauraoi ma ni kamarurungia, ao a riai naba n taningamarau ma ni kekeiaki mwaaka. Ma iai riki te bae e taekinna Iesu ae e riki bwa te reirei ni kauring nakoia taani kabiraki? Eng iai. E irekereke naba te baere e taekinna Iesu ni Mataio 24:40, 41 ma kabaneani motikan taekaia taani kabiraki.

ANTAI AE E NA “UOTAKINAKO”?

15-16. E kangaa Mataio 24:40, 41 ni kaota riain te kabiraki temanna n teimatoa n taratara raoi?

¹⁵ Imwain taekinani kaikonaki ake tenua iroun Iesu, ao e kabwarabwaraa moa kabaneani motikan taekaia taani kabiraki ake a na butimwaeaki. E taekinia mwaane aika uoman aika mwakuri n te tawaana ao aine aika uoman aika mwakuri ma te bwai ni kamanti uita. Titeboo te mwakuri are a karaoia mwaane ake uoman ao aine ake uoman, ma e taku Iesu bwa e na “uotakinako temanna ao e na kitanaki are temanna.” (Wareka Mataio 24:40, 41.) Imwina e kaumakiia taan rimwina ni kangai: “Mangaia ae teimatoa n tantani, bwa kam aki ataa te bong are e na roko iai ami Uea.” (Mat. 24:42) E taekina naba anne Iesu ngke e tia n taekina te kaikonaki are aine aika tuai ni boo ma mwaane. (Mat. 25:13) A irekereke ana taeka aikai? N taraana eng. Bon tii taani kabiraki aika kakaonimaki ni koaua aika a na “uotakinako,” ao ni butimwaeaki iroun Iesu nakon te Tautaeka n Uea i karawa.—Ioa. 14:3.

¹⁶ Kaotiko bwa ko taratara raoi. E na aki ikotaki ma “naake a rineaki,” te kabiraki ae aki teimatoa n tantani n te onimaki. (Mat. 24:31) Ma a bon riai ana aomata te Atua ni kabane, n teimatoa n tantani ao ni kakaonimaki, n aki ongeia bwa tera aia kantaninga.

17. Bukin tera bwa ti aki riai n raraoma ngkana e rineia Iehova bwa e na kabiriia riki tabeman n taamneina ae raoiroi n ara bong aikai?

¹⁷ Ti a kinaa raoi Iehova ao ti onimakina ana motikitaeka. Ti aki raraoma ngkana e rineia Iehova bwa e na kabiriia riki tabeman aika kakaonimaki n ririki aika tibwa nako. c Ti uringa ana taeka Iesu ni kaineti ma naake a roko n te ka-11 n aoa ni mwakuri n ana kaikonaki are te nne ni kureebe. (Mat. 20:1-16) A karekea booia ae titeboo naake a a tibwa kaoaki bwa a na mwakuri n te nne ni kureebe, ma naake a a kamani waakina aia mwakuri. N aron anne, n aki ongeia bwa n ningai ae a rineaki iai taani kabiraki, ma a na boni karekea kaniwangaia i karawa ngkana a motikaki taekaia bwa a kakaonimaki.

MUTIAKINI TAIANI KAURING

18-19. Baikara reireiara ao taiani kauring aika ti a tia n rinanoi?

¹⁸ Tera ae ti a tia n rinanona? E oti n te kaikonaki are tiibu ma kooti, bwa a riai naake a na maiu n aki toki i aon te aba n teimatoa ni kakaonimaki ni koaua nakon Iehova ngkai ao n tain te rawawata ae korakora ae e a kaan roko. N te tai anne ao Iesu e nang motiki taekaia aomata aika kakaonimaki bwa a tau “nakon te maiu are aki toki.”—Mat. 25:46.

¹⁹ Ti rinanon naba kaikonaki aika uoua aika a riki bwa reirei ni kauring nakoia taani kabiraki. E oti n ana kaikonaki Iesu ae aine aika wanawana ao aika nanobaba aika tuai ni boo  ma mwaane, bwa iai niman mai buakoia aika wanawana. A tauraoi ao a kamarurungia, bwa a aonga ni kona n tataningaa te tia mare te mwaane n uaa rokona. Ma a bon aki tauraoi aine ake a nanobaba. Ngaia are e rawa te tia mare te mwaane ni kairiia nakon ana baka ni mare. Ti riai naba ngaira n tauraoi n tataninga n uaa te tai are e nang karokoa iai tokin te waaki ae ngkai Iesu. Irarikin anne, ti noria n ana kaikonaki Iesu are taian tarena bwa iai uoman tooro aika kakaonimaki, aika taningamarau ao a kekeiaki mwaaka. A kakorakoraia ni beku ibukin aia toka ao ibukin anne a karekea akoaia irouna. Ma e ribaaki te toro are taningaroti. Tera reireiara? Ti riai ni katabetabeira n ara beku iroun Iehova ni karokoa te toki. Ao te kabane, ti noria bwa a riai taani kabiraki n teimatoa n taratara raoi bwa a aonga n “uotakinako” iroun Iesu ao ni karekea kaniwangaia i karawa. A ingainga taani kabiraki aikai nakon ‘ikotakia’ ma Iesu i karawa. Imwin te buaka are Aremaketon, ao a nang riki bwa buun Iesu, n ana mare te Tiibutetei.—2Tet. 2:1; TeKao. 19:9.

20. Tera ae e na karaoia Iehova nakoia naake a mutiakini taiani kauring?

²⁰ E ngae ngke e a kaan roko te bong ni motikitaeka, ma ti bon aki riai ni maaku. Ngkana ti teimatoa ni kakaonimaki e na bon anganira Tamara are i karawa ae tatangira “te korakora ae riaoni korakoraia aomata” bwa ti aonga “n tokanikai . . . n tei i matan Natin te aomata.” (2Kor. 4:7; Ruka 21:36) N aki ongeia bwa ti kantaningaa te maiu i karawa ke i aon te aba, ma ti na boni kakukureia nanon Tamara ngkana ti mutiakini taiani kauring ake n ana kaikonaki Iesu. Ibukin ana akoi ae rianako Iehova, a na “noraki [arara] ni mwakoro n te boki” ni kamaiu.—Tan. 12:1; TeKao. 3:5.