1-2. (a) Tera are riki i Iutaia ngke e kororeta te abotoro Bauro nakoia taian Ebera? (b) E kangaa n oti bwa e roko raoi n taina te reta aei?

 IMWINI maten Iesu ao a a rinanon taai aika karuanikai Kristian ake taian Ebera ake i Ierutarem ao i Iutaia. E aki maan imwin tein te ekaretia ni Kristian ao e a korakora naba te bwainikirinaki. (Mwa. 8:1) Ao 20 tabun te ririki imwina, a a rinanon te kangaanga ma te mwane taan rimwini Kristo, ae tao e riki man te rongo are kabutaa te aonnaba. (Mwa. 11:27-30) Ma tao n 61 C.E., ao a aikoa bati ni bwainikirinaki Kristian, tiaki n aron are a na boo ma ngaia imwina riki. N te tai anne ao a a karekea te reta mairoun te abotoro Bauro, ae roko raoi n taina.

² E roko raoi n taina te reta nakoia taian Ebera aikai, ibukina bwa a na bon aki teimatoa n rau Kristian aikai. E katauraoa Bauro te reirei ni kairiri ae manena, are a na buokaki iai Kristian aikai n nanomwaaka i aan te rawawata are a nang rinanona. E a kaani kamaunaan te waaki n I-Iutaia are e a kaman taekinna Iesu. (Ruka 21:20) Ni koauana, e aki ataia Bauro ao a aki naba ataia Kristian ake i Iutaia bwa e na roko n ningai kamaunaana. Ma e ngae n anne, a kona Kristian akanne ni kabongana nikiran te tai anne ni katauraoiia, n aroia ni karikirakei aroaro n aron te onimaki ao te nanomwaaka.—Ebera 10:25; 12:1, 2.

3. Bukin tera bwa e manena naba te boki ae Ebera ibukia Kristian ni boong aikai?

 ³ I aoni kawaira naba ni kaaitara ma te rawawata ae korakora riki nakon are a boo ma ngaia Kristian ake taian Ebera. (Mat. 24:21; TeKao. 16:14, 16) Ngaia are ti na rinanoi tabeua reirei ni kairiri aika manena, ake e katauraoi Iehova ibukia Kristian akekei, aika ti na kona ni kakabwaiaaki naba iai.

TI “KAKORAKORAIRA N EWEKA TE MWANEKA N IKAWAI”

4. Baikara kangaanga ake a kaaitarai Kristian aika I-Iutaia? (Nora naba te taamnei.)

⁴ A kaaitara ma te kangaanga ae bubura Kristian aika I-Iutaia. A a tia n riki ngkoa I-Iutaia bwa ana aomata Iehova aika rineaki. E riki Ierutarem ngkoa bwa nnen Ana Tautaeka n Uea te Atua i aon te aba, ao te tembora bon nibwan te taromauri ae itiaki. A bane I-Iutaia aika kakaonimaki ni kakairi n te Tua Rinanoni Mote ao tuua riki tabeua ake mairouia mataniwin aia Aaro. E oti n tuua akanne aroni kanaia, aia iango i aon te korotobibiaki, ao aroia n reitaki ma Tientaire. Ma imwini maten Iesu, ao e aikoa butimwaea Iehova aia angakarea I-Iutaia. E a riki anne bwa te kangaanga teuana irouia Kristian aika I-Iutaia, ake a taneiai n irira te Tua. (Ebera 10:1, 4, 10) A kabokorakora naba ma bitaki aikai tabeman Kristian aika ikawai n te onimaki, n aron te abotoro Betero. (Mwa. 10:9-14; IKar. 2:11-14) Ibukin aia koaua aika boou Kristian aikai, a a mamatanaki ngkai irouia mataniwi n te Aro n I-Iutaia.

5. Tera are a riai n taratara raoi iai Kristian?

⁵ A kaitaraaki Kristian aika taian Ebera irouia taani kakaaitara aika uakoraki. Te moan, a iangoaki Kristian aikai irouia mataniwi n te Aro n I-Iutaia bwa taan tannako man te koaua. Irarikin anne, a imanono n taku naake aongkoa Kristian ngaiia bwa a riai taan rimwini Kristo ni kakairi ni kanoan nako te Tua Rinanoni Mote, bwa tao a maaka ae a na bwainikirinaki. (IKar. 6:12) Tera ae e na buokiia  Kristian aika kakaonimaki n teimatoa n nimta te koaua?

6. Tera are e kaungaia iai raona n te onimaki Bauro bwa a na karaoia? (Ebera 5:14–6:1)

⁶ N ana reta Bauro nakoia taian Ebera, ao e kaungaia iai raona n te onimaki bwa a na kananoa riki aia ukeuke n Ana Taeka te Atua. (Wareka Ebera 5:14–6:1.) E mwanewea kanoan te Baibara n Ebera Bauro ni kamataataia iai taari aron rianakon riki te taromauri ni Kristian nakon aia waaki n taromauri I-Iutaia. a E ataia Bauro ae ngkana e rikirake aia ataibwai ao otaia n te koaua, a na boni buokaki iai Kristian aikai ni kinai reirei aika kewe ao n rarawa nako iai.

7. Baikara kangaanga aika ti kaaitarai ngkai?

⁷ N aroia Kristian ake taian Ebera, ti kaitaraaki naba ma rongorongo ao iango aika ekaanako ana kaetieti Iehova aika raraoi. A aki toki taani kakaaitara ni kabuakakai ara koaua man te Baibara ni kaineti ma te aroaro ni maiu ae riai, bwa irouia e a rangi n riao ao ni bangaomata. E a rangi ni bobuaka riki ngkai aroaroia ao aia iango kaain te aonnaba aei, ma ana iango ae kororaoi te Atua. (TaeRab. 17:15) Ngaia are ti riai ni kamwaataira riki bwa ti aonga ni kinai ao n rarawa nakon iango ake a kabonganai taani kakaaitara, ni kabwarai iai nanora ke ni katoka ara beku iroun Iehova.—Ebera 13:9.

8. Ti na kangaa ni kona n ikawai n te onimaki?

⁸ Ti wanawana ngkana ti mutiakina te reirei ni kairiri are e anga Bauro nakoia Kristian ake taian Ebera, are a na kakorakoraia n ikawai n te onimaki. E kainnanoaki n aei te ukeuke n reirei n te Baibara bwa ti aonga ni kinaa Iehova ao n atai riki ana iango. Aei te bwai ae ti riai n teimatoa ni karaoia e ngae naba ngkana ti a tia ni katabui maiura ao ni bwabetitoaki. N aki ongeia bwa ai maanra ngaira n te koaua, ma ti riai ni bane ni katoatai ni wareka Ana Taeka te Atua ao n ukeuke iai. (TaiAre. 1:2) Ngkana e nakoraoi ara babaire ibukin ara ukeuke n reirei i bon iroura, ao ane e na korakora riki iroura te aroaro are e katuruturua kakawakina Bauro n ana reta nakoia taian Ebera, ae te onimaki.—Ebera 11:1, 6.

“IAI ARA ONIMAKI AE E NA KAMAIURA”

9. Bukin tera bwa a kainnanoa te onimaki ae korakora Kristian ake taian Ebera?

⁹ A kainnanoa te onimaki ae korakora Kristian ake taian Ebera bwa a aonga n reke maiuia n rokon te rawawata i Iutaia. (Ebera 10:37-39) E anga te kauring Iesu nakoia taan rimwina ae ngkana a noria bwa e otabwaniniaki Ierutarem irouia taanga ni buaka, a riai ngkanne ni birinako nakoni maunga. E kaineti ana reirei ni kairiri anne nakoia Kristian ni kabane ake a mena n te kaawa ke n te marenaua. (Ruka 21:20-24) N taai akekei a kakamanoia aomata n te kaawa ae ooaki n aron Ierutarem, ngkana e roko niniakia iroun te taanga ni buaka. E taraa n aki boo ma ongina te birinako nakoni maunga, ao e na kainnanoa te onimaki ae korakora.

10. Ibukini korakoran aia onimaki Kristian tera are a kairaki bwa a na karaoia? (Ebera 13:17)

¹⁰ A riai naba Kristian ake taian Ebera n onimakinia naake e kabonganaia Iesu ni kairan te ekaretia. E taraa n ae a anga kaetieti aika mataata taani kairiri aikai, ni buokiia iai kaain te ekaretia bwa a na toua mwin ana kaetieti Iesu, n te tai ae riai ao n te aro ae baireaki raoi. (Wareka Ebera 13:17.) Te taeka ni Kuriiti are kabonganaaki n Ebera 13:17 ibukin “kam na ongeaba,” e nanonaki iai te aomata ae kairaki  bwa e na ongeaba ibukina bwa e onimakina te aomata are e anganna te kairiri. E aki ongeaba irouna tii ibukina ngkai e mwiokoaki bwa e na anga te kairiri. Ngaia are a riai Kristian ake taian Ebera ni karikirakea onimakinaia taani kairiri imwain rokon te rawawata. Ngkana a ongeaba Kristian ni kaetieti ake mairouia taani kairiri n te tai are a tuai ni karawawataaki iai, e na boni bebete riki irouia karaoan anne n tain te rawawata.

11. Bukin tera ngkai e rangi ni kakawaki bwa e na korakora aia onimaki Kristian ni boong aikai?

¹¹ Ni boong aikai ti kainnanoa naba te onimaki n aroia naake e kororeta Bauro nakoia. Ti maeka n te tai ae angiina iai aomata a ribaa ao ni bwainingarea te kauring man te Baibara ni kaineti ma tokin te waaki ae ngkai. (2Bet. 3:3, 4) Irarikina, e ngae ngke iai n te Baibara kabwarabwaraan aron rokon te rawawata ae korakora, ma a boni bati naba baika ti aki atai. E riai ni korakora iroura onimakinan ae e na bon roko n tokina te waaki ae ngkai n te tai ae riai ao e na bon tabeakinira Iehova.—Aba. 2:3.

12. Tera ae e na buokira ni karekea maiura n rokon te rawawata ae korakora?

¹² Ti riai naba ni kakorakoraa onimakinaia naake e kabonganaia Iehova ni kairirira, ae taekan “te toro ae kakaonimaki ma ni wanawana.” (Mat. 24:45) Ngkana e a moanaki te rawawata ae korakora, ti na bae ni karekei kaetieti ibukini kamaiuara aika mataata, n aron are a karekea naba Kristian ake taian Ebera n rokon ana taanga ni buaka Rom. Aei ngkai ara tai ni kakorakoraa onimakinan te kairiri are ti karekea mairouia taani kaira ana botaki Iehova. Ti aki kona ni kantaningaia ae e na bebete iroura te ongeaba n aia kairiri n tain te rawawata ae korakora, ngkana e kangaanga iroura karaoan anne ngkai.

13. E aera ngkai e raoiroi naba te reirei ni kairiri are n Ebera 13:5?

¹³ A riai Kristian ake taian Ebera ni kabebetei maiuia ao n rarawa nakon “te bakimwane,” n te tai are a tataningaa iai te kanikina are e kaota aia tai ni birinako. (Wareka Ebera 13:5.) Tabeman mai buakoia a rotakibuaka n te rongo ao te maiu ni kainnano. (Ebera 10:32-34) E ngae ngke a a tia n rinanon te kangaanga ibukin te rongorongo ae raoiroi, ma a bae ni manga iangoia tabeman bwa karekean te mwane e na boni kamaiuia man te kabuanibwai ke te maiu ni kainnano. Ma tiaki mwaitin aia mwane ae e na kamanoia man te kabuanibwai are imwaia. (Iak. 5:3) Ni koauana, e na kangaanga riki irouia akana tangiri bwaikoraki, bwa a na kitani mwengaia ma aia bwai.

14. E na kangaa te onimaki ae korakora ni kona n rotii ara motinnano ni kaineti ma bwaikorakin te maiu aei?

¹⁴ Ti na kairaki bwa ti na rarawa nakon te mataai ni kanibwaibwai ngkana e korakora iroura onimakinan ae e a rangi ni kaan tokin te waaki ae ngkai. N tain te rawawata ae korakora ao ane a nang “karenakoi aia tirewa i nanoni kawai” aomata bwa ane a na ataia ae “e aki kona aia tirewa ke aia koora ni kamaiuia ni bongin unin Iehova ae korakora.” (Etek. 7:19) N oneani mwin ae ti na kabanea ara tai ni kaikoa ara mwane ae bati, ti riai ni karaoi motinnano aika a na buokira ni kabebetea maiura ao ni kabaerantira. E nanonaki naba n anne bwa ti na aki taarau ngkana ti bon aki kainnanoia ke ni kariaia bwa ti na tinewangaaki ni bwaikorakin te maiu aei. Ti riai naba n taraia raoi bwa a na aki riki ara bwai aika iroura bwa bwaai aika moani kakawaki ni maiura. (Mat. 6:19, 24) E na bae ni kataaki ara onimaki ni kaineti ma ara bwai ao bwaai riki tabeua, ngkai ti tabe n tataningaa rokon tokin te waaki ae ngkai.

 “KAM KAINNANOA TE NANOMWAAKA”

15. Bukin tera ngkai a kainnanoa riki te nanomwaaka Kristian ake taian Ebera?

¹⁵ A riai Kristian ake taian Ebera n nanomwaaka i aani kataakin aia onimaki i Iutaia, kioina ngkai e nang roko te kangaanga. (Ebera 10:36) E ngae ngke a rinanon te bwainikirinaki ae korakora Kristian ake taian Ebera, ma a boni bati naba aika riki bwa Kristian imwain rokon te rawawata. Ngaia are e kauringia Bauro bwa a na katauraoiia imwain te bwainikirinaki ae korakora riki, ao a na tauraoi naba ni kakaonimaki n uaa mateia n aron Iesu. (Ebera 12:4) Ngke e a raababanako te Aro ni Kristian, ao a rangi n un iai I-Iutaia ake taani kakaaitara ao a iowawa nakoia Kristian. Tabeua te ririki imwain aei, ao a mangao aomata ngke e kaoti Bauro i Ierutarem. E raka i aon 40 I-Iutaia ake “a kabaeia n te taetae n tuea n taekinna bwa a na aki amwarake ke ni moi ni karokoa tiaia n tiringa Bauro.” (Mwa. 22:22; 23:12-14) N aki ongei mwakuri ni kakaaitara ao n riribai aika korakora nakoia Kristian, ma a bon riai naba n ikotaki n taromauri, n tataekina te rongorongo ae raoiroi, ao ni kateimatoa korakoran aia onimaki.

16. E kangaa te reta nakoia taian Ebera ni buokira ni bwaina te iango ae riai ni kaineti ma te bwainikirinaki? (Ebera 12:7)

¹⁶ Tera are a buokaki iai Kristian ake taian Ebera bwa a na nanomwaaka ngke a kakaitaraaki? E ataia Bauro ae a riai ni bwaina te iango ae riai ibukini kataakia. E kabwarabwaraa ae e kona te Atua n aki tuka rikini kataakin aia onimaki, bwa e kataneiaia iai. (Wareka Ebera 12:7.) E kona te aeka ni kataneiai anne ni buoka te aomata bwa e na karikirakei ao ni katamaroai riki aroarona ni Kristian aika kakawaki. A buokaki Kristian ake taian Ebera n nanomwaaka, man aroia ni kaatuua iaiangoan te bae raoiroi ae a kona ni karekea mani kataakia akanne.—Ebera 12:11.

17. Tera ae ataia Bauro ni kaineti ma te nanomwaaka i aan te bwainikirinaki?

¹⁷ E kaumakiia Kristian ake taian Ebera Bauro bwa a na nanomwaaka i aani kataaki. E boni  kona n anga te taeka n reirei ae tamaroa, ni kaineti ma aroia n nanomwaaka i aani kataaki. Ngkai bon te tia bwainikirinia Kristian ngaia ngkoa, e atai raoi bwaai aika a na rinanoi Kristian. E ataa naba aron te nanomwaaka i aan te bwainikirinaki. E a tia naba ni boo ma mwakuri ni kakaaitara aika kakaokoro imwin rikina bwa te Kristian. (2Kor. 11:23-25) Ngaia are e boni kona n taetae Bauro ma te aki nanokokoraki, bwa tera ae kainnanoaki ibukin te nanomwaaka. E kauringia Kristian akekei ae ngkana a rinanon te kataaki ma te nanomwaaka, a riai n aki onimakinia i bon irouia ma a na onimakina Iehova. Anne bukina ae kangai iai Bauro ma te ninikoria: “Te tia buokai Iehova, N na aki maaku.”—Ebera 13:6.

18. Tera ae ti ataia ibukin taai aika imwaira, ae e kona ni buokira n nanomwaaka i aan te bwainikirinaki?

¹⁸ Iai taari tabeman aika teimatoa naba ngkai n nanomwaaka i aani bwainikirinaia. Ti kona ni kakaonimaki ni boutokaiia rinanon ara tataro ao n anga naba ara ibuobuoki n taai ake a angaraoi. (Ebera 10:33) Ma e kamataataa te Baibara ae “a na bane naba ni bwainikirinaki te koraki ake a kani maiuakina tangiran te Atua ngkai taan rimwini Kristo Iesu ngaiia.” (2Tim. 3:12) Ibukin anne, ti riai ni bane n tauraoi imwain rokon taai aika kangaanga. Ti bia teimatoa n onimakina raoi Iehova, ao ni kakoauaa ae e na boni buokira n nanomwaaka i aani kataaki aika imwaira. Bwa e na boni karokoa te kabebeteaki n taina ae riai nakoia taan taromauria aika kakaonimaki.—2Tet. 1:7, 8.

19. Baikara baika ti na karaoi aika kona ni buokira bwa ti na tauraoi imwain te rawawata ae korakora? (Nora naba te taamnei.)

¹⁹ Akea te nanououa bwa ana reta Bauro nakoia taian Ebera, a buokaki iai Kristian n te moan tienture n tauraoi imwain te rawawata are imwaia. E kaumakiia tarina Bauro bwa a na kabatiaa riki aia atatai ao otaia i aon te Koroboki ae Tabu. Ni karaoan anne, a na buokaki iai n atai ao n rarawa nakon reirei ake a na kamamaraa aia onimaki. E kaungaia bwa a na kakorakoraa aia onimaki bwa a aonga ni kai waekoa n ongeaba n ana kaetieti Iesu ao irouia taani kaira te ekaretia. Ao e buokiia Kristian ni karikirakea nanomwaakaia, n aroia ni bwaina te iango ae riai ibukini kataakia, ao n tarai kataakia bwa bon te kataneiai mairoun Tamaia ae tatangira. Ti bia naba ngaira maiuakina te reirei ni kairiri ae kairaki koreana aei. Ane ti na kona ngkanne n nanomwaaka ma te kakaonimaki ni karokoa te toki.—Ebera 3:14.