Tabeman a kaikawaaki ni katei aika taraaki iai aine irouia mwaane bwa a mangori. N te katoto, e taekinna Hans ae te mataniwi ae mwamwananga i Bolivia ni kangai: “Tabeman mwaane a kaikawaaki n te katei ae a riai n riki bwa mwaane ni koaua, n te aro are a a karikirakea i nanoia te namakin ae a kakawaki riki nakoia aine.” E taku Shengxian ae te unimwaane i Taiwan: “N te tabo are I maeka iai, ao a bati mwaane aika a namakinna bwa a aki riai aine ni kaotii aia iango nakoia mwaane. Ngkana iai te mwaane ae taekina ana iango te aine ibukin te bwai teuana, a kona n iangoia raona ni mwaane ake tabeman bwa e mamaara.” Tabeman mwaane a kaota aia riribai nakoia aine n aanga tabeua aika aki otara. N te katoto, a kona n taekini manikangare aika kataorikaakia iai aine.

Ti kakaitau ngkai e kona ni bitaki te mwaane n aki ongea te katei are e kaikawaaki iai. E kona n tokanikai i aon ana namakin are e kakawaki riki te mwaane nakon te aine. (IEbe. 4:22-24) E kona n riki aei ngkana e kakairi n ana katoto Iehova. N te kaongora aei, ti na maroroakina aron Iehova ni karaoa ae riai nakoia aine, aroia taari mwaane n rabakau ni karaoa ae riai nakoia aine n aron Iehova, ao aroia unimwaane ni biririmoa ni kaota karineaia taari aine.

E KANGAA IEHOVA NI KARAOA AE RIAI NAKOIA AINE?

E katea te katoto ae kororaoi Iehova ni karaoan ae riai nakoia aine. Ngkai te Tama ae nananoanga, e tangiriia ana utu aika aomata. (Ioa. 3:16) Ao a riki taari aine aika kakaonimaki bwa kaanga natina aika kakawaki irouna. Iangoi aanga aika a a na kaotaki, aika kaota aron Iehova ni karineia aine.

 E karaoa ae riai nakoia ma te aki inanonano. E karika Iehova te mwaane ao te aine ni katotongana. (KBwaai 1:27) E aki karikiia mwaane bwa a na wanawana riki ke n tarena riki nakoia aine, ke e tatangiriia riki mwaane nakoia aine. (2Rong. 19:7) E karika te mwaane ao te aine ma aia konabwai n iaiango ae titeboo, bwa a na ota ni koaua aika n te Baibara ao ni maiuakin aroarona aika tamaroa. Tii te arona naba kakawakin aia onimaki mwaane ao aine iroun Iehova, e ngae ngke a kantaningaa te maiu n aki toki n te aonnaba ae te bwaretaiti ke ni beku bwa ueea ao ibonga i karawa. (2Bet. 1:1, kbn.) E mataata raoi bwa e aki riribaiia aine Iehova.

E kakauongo irouia. E rangi n tabeakina aia namakin ao tabeaiangaia aine Iehova. N te katoto, e kakauongo ao ni kaekai aia tataro Rakera ao Anna. (KBwaai 30:22; 1Tam. 1:10, 11, 19, 20) E kairiia naba Iehova taani korea te Baibara bwa a na karin rongorongoia mwaane ake a kakauongo nakoia aine. N te katoto, e kakairi Aberaam n ana kaetieti Iehova are e na ongo irouni buuna are Tara. (KBwaai 21:12-14) E ongo te Uea are Tawita iroun Abikaira. E boni kakoauaa Tawita ae e kanakoa Iehova neiei bwa e na taetae nakoina. (1Tam. 25:32-35) Ao Iesu are e kaotiotii raoi aroaron Tamana, e ongo naba iroun tinana are Maria. (Ioa. 2:3-10) E oti ni katoto aikai te anga teuana ae e kaota iai karineaia aine Iehova, n arona n kakauongo irouia.

E onimakinia. N te katoto, e onimakina Ewa Iehova bwa e na buoka tararuaan te aonnaba ni kabutaa. (KBwaai 1:28) Karaoan anne, e a kaotia iai bwa e aki iangoa neiei bwa e mangori riki nakoni buuna are Atam, ma bon raona ae riai. E onimakinia naba burabeti n aine aika Tebora ao Ureta Iehova bwa a na reireinia ana aomata, n ikotaki ma te tia motikitaeka ao te uea. (MotiTae. 4:4-9; 2Uea 22:14-20) Ni boong aikai, e onimakinia aine aika Kristian Iehova bwa a na karaoa ana mwakuri. A beku taari aine aika kakaonimaki aikai bwa taan uarongorongo, bwaiania, ao mitinare. A buoka korean taamnein, katean, ao kateimatoaan Taabo n Taromauri ao aobiti n tararua. Tabeman mai buakoia a beku n te Betaera, ake tabeman a beku n aobiti n raitaeka aika raroa ma te aobiti n tararua. A riki taari aine aikai bwa te taanga ae abwabwaki ae kabongana Iehova ni kakororaoa iai nanona. (TaiAre. 68:11) E mataata raoi bwa Iehova e aki iangoia aine bwa a mamaara ke a aki konabwai.

A NA KANGAA TAARI MWAANE NI KARAOA AE RIAI NAKOIA AINE N ARON IEHOVA?

Taari mwaane, ngkana ti kan ataia bwa ti karaoa ae riai ke ti aki nakoia taari aine aika Kristian n aron Iehova, ti riai n tuoi raoi arora n iaiango ao ara mwakuri. Ni karaoan anne, ti kainnanoa te ibuobuoki. N aron te mitiin n X-ray ae e kona ni kunei aorakini buroon te aomata, e kona naba raoraora ni koaua ao Ana Taeka te Atua ni buokira ni kunei namakin nako aika kairua ibukia aine aika ti kaikoi i nanora. Ti na kangaa ni karekea te ibuobuoki anne?

Titirakina raoraom ni koaua. (TaeRab. 18:17) Ti karaoa ae riai ngkana ti kawara raoraora ae ti onimakinna, ae e akoi ao ni wanawana, ao n titirakinna aikai: “Tera am iango, I kakaraoa ae riai nakoia taari aine? A kona n namakinna ae I karineia? Iai te anga ae I kona ni katamaroaa riki arou nakoia?” Ngkana e taekin raoraom aanga tabeua aika ko kona ni kanakoraoi riki, tai un iai. Ma tauraoi ni karaoi bitaki aika kainnanoaki.

Ukeuke n Ana Taeka te Atua. Te anga ae te kabanea n tamaroa ibukira ngkana ti na ataia bwa ti karaoa ae riai nakoia taari aine ke ti aki, ngkana ti tuoi aroarora ao ara mwakuri ni kabonganaan Ana Taeka te Atua. (Ebera 4:12) Ngkai ti ukeuke n te Baibara, ti a ataiia mwaane ake a karaoa ae riai nakoia aine ao ake a aki. Ti a kona ngkanne ni kabotaui baike a kakaraoi ma baika ti kakaraoi. Irarikina, ngkana ti kakabotaui kiibu aika bati aika n te Baibara, ti na aki kona iai ni kabwarabwaraa te kibu ae tii teuana n te aro ae e a boutokaa te iango ae kairua ibukia aine. N te katoto, ni kaineti ma 1 Betero 3:7, e riai n anganaki te buu te aine ‘karineana bwa kaanga te mwangko ae mamaara riki.’ b Nanon aei bwa e mangori te aine, e uarereke rabakauna, ke e aki konabwai riki nakon te mwaane?  Tiaki ngaia anne! Kabotaua ana taeka Betero ma ake a kaotaki n I-Karatia 3:26-29 ae oti iai bwa e a tia Iehova n rineiia naba aine bwa a na kairiri ma Iesu i karawa. Ngkana ti ukeuke n Ana Taeka te Atua ao n titirakina raoraora ni koaua ana iango ibukin arora ae riai nakoia aine, ti a kona ngkanne n ataa arora ni karineia taari aine.

A KANGAA UNIMWAANE NI KAOTA KARINEAIA TAARI AINE?

A kona naba taari mwaane n te ekaretia n reiakina aroia ae riai nakoia taari aine ma te karinerine, ngkana a kakairi n aia katoto unimwaane aika tatangira. A kangaa unimwaane ni biririmoa ni kaota karineaia taari aine? Iangoi aanga tabeua aikai.

A kamoamoaia taari aine. E katea te katoto ae raoiroi te abotoro Bauro ibukia unimwaane ae a na kakairi iai. E kamoamoaia taari aine aika bati n ana reta are e koreia nakoia kaain te ekaretia are i Rom. (IRom 16:12) Ko kona n iangoa kimwareireia taari aine akanne ngke e a warekaki ana reta Bauro nakoia kaain te ekaretia? N aron anne, a tatauraoi unimwaane ni kamoamoaia taari aine ibukin aroaroia aika raraoi ao ibukin te mwakuri are a karaoia ibukin Iehova. A buokaki iai taari aine aikai n ataia ae a karineaki ao a kakawaki irouia kaain te ekaretia. E kona n riki ana taeka ni kaungaunga te unimwaane bwa te bwai ae a kainnanoia raoi taari aine aikai ngkai a teimatoa ni beku ma te kakaonimaki iroun Iehova.—TaeRab. 15:23.

Ngkana a kamoamoaia taari aine unimwaane, a taekin taeka aika koaua ao ni kamataataa raoi. Bukin tera? E taku te tari te aine ae Jessica: “E kakukurei ngkana a kangai taari mwaane nakon te tari te aine, ‘e tamaroa am mwakuri.’ Ma ti rangi ni kakaitau riki ngkana a kamoamoaira ibukin te bwai teuana ae ti karaoia n aron, reireinaia natira bwa a na tekateka n aki kaberoro n tain te taromauri ke ni karekean ara tai n anaa ara reirei  n te Baibara nakon te taromauri.” Ngkana a kamoamoaia taari aine unimwaane i aon te bwai teuana, a namakinna iai taari aine bwa a kainnanoaki ao a kakawaki n te ekaretia.

A kakauongo nakoia taari aine. A ataia unimwaane aika nanorinano bwa tiaki tii ngaiia n tatamaroa aia iango. Unimwaane akanne a kaoia taari aine bwa a na taekin aia iango, ao a kakauongo raoi ngkana a taetae taari aine nakoia. Ni karaoan anne irouia unimwaane, a a kaungaia iai taari aine ao a kakabwaiaaki naba iai. N te aro raa? E taku te unimwaane ae Gerardo, ae beku n te Betaera: “I kunea bwa titirakinaia taari aine aia iango e buokai ni katamaroaa riki au mwakuri. N angiin te tai, a a maan riki ni karaoa te mwakuri nakoia angia taari mwaane.” N te ekaretia, ao a bati taari aine aika beku bwa bwaiania, ngaia are a ataa ae bati ibukia aomata ake a maeka n te aono. E taku te unimwaane ae Bryan: “A bati baika a karaoi taari aine ibukin ana botaki Iehova. Ngaia are karekea kakabwaiaam mani baike a rinanoi!”

A aki waekoa n rawa nakon aia iango taari aine unimwaane aika wanawana. Bukin tera? E taku te unimwaane ae Edward: “Ana iango te tari te aine ao baike e a tia n rinanoi e kona ni buoka te tari te mwaane n ota riki n te bwai teuana, ao e buokaki naba ni karikirakea te nanoanga.” (TaeRab. 1:5) E ngae ngkana e aki kona te unimwaane ni kabongana ana iango te tari te aine, ma e kona ni kaitaua ibukini kaotan ana atatai ao otana.

A kataneiaia taari aine. Unimwaane aika wanawana a kakaaei aanga ibukini kataneiaia taari aine. N te katoto, a kona n reireinia taari aine aroni kairan te mwakuri ni minita n te tai are akea iai te tari te mwaane ae bwabetitoaki. A kona ni kataneiaia ni kammwakurii bwaai ni mwakuri ke mitiin bwa a aonga ni buoka te mwakuri n onobwai ao ni kateitei. N te Betaera, ao a a tia mataniwi ni kataneiaia taari aine bwa a na karaoi mwioko aika kakaokoro, n aron te mwakuri n onobwai, te boobwai, tauani mwin te akaunti, te kaombiuta, ao a a bati riki. Ngkana unimwaane a kataneiaia taari aine, a kaotia iai bwa a iangoiia taari aine bwa a konabwai ao a onimakinaki.

A bati taari aine aika kamanena te reirei ni kataneiai are a karekea mairouia unimwaane ni buokiia iai tabemwaang. N te katoto, a kamanena tabeman taari aine aia kataneiai ibukin te kateitei, ni buokiia iai tabemwaang ni manga katea aia auti imwin te kabuanibwai ae karina. Ake tabeman a kamanenai rabakauia ake a reireinaki ibukin te uarongorongo n ana tabo te botannaomata, ni buoka kataneiaakia tabeman riki taari aine n te aeka ni mwakuri ni minita aei. Tera aia namakin taari aine ibukia unimwaane ake a kataneiaia? E taku te tari te aine ae Jennifer: “Ngke I mwakuri ni kateitei n te Tabo n Taromauri teuana, ao e karekea raoi ana tai te mataniwi ni kataneiaai. E nora te mwakuri are I karaoia, ao e kamoamoaai iai. I rangi ni kukurei ni mwakuri ma ngaia ibukina bwa I namakinna ae I kakawaki ao I onimakinaki.”

KAKABWAIAARA MANI KARAOAN AE RIAI NAKOIA TAARI AINE BWA KAANGA OIN ARA UTU

Ti rangi n tangiriia taari aine aika kakaonimaki n aron tangiraia iroun Iehova! Ngaia are ti karaoa ae riai nakoia bwa kaanga oin ara utu. (1Tim. 5:1, 2) Ti rangi ni kakabwaiaaki ao ni kukurei ni beku i rarikia. Ao ti rangi ni kukurei ngkana a ataia ae ti tangiriia ao ni boutokaiia. E taku te tari te aine ae Vanessa: “I rangi ni kaitaua Iehova ngkai I riki bwa kaain ana botaki, ike a bati iai taari mwaane aika kaungaai.” E taku te tari te aine i Taiwan: “I rangi ni kakaitau ngkai a kakawaki aine ao a tabeakinaki aia namakin iroun Iehova ao n ana botaki naba. E kakorakoraaki au onimaki n aei ao I a kakaitau riki n te kakabwaia ae te riki bwa kaain ana botaki Iehova.”

Ai kakatongara Iehova n noraia taari mwaane aika kakaonimaki aika kakorakoraia ni karineia aine ao ni karaoa ae riai nakoia, n aron ae E karaoia! (TaeRab. 27:11) E taku te unimwaane i Scotland ae Benjamin: “A bati mwaane ni boong aikai aika a aki karineia aine naba teutana. Ngaia are ngkana a rinnako aine n te Tabo n Taromauri, ti tangiria bwa a na namakinna ae a karineaki ao n tangiraki.” Ti bia kabanea ara konaa ni kakairi iroun Iehova n arora ni karaoa ae riai nakoia taari aine ma te tangira ao te karinerine ae a riai ni karekea.—IRom 12:10.