E anga Iehova nakon Etekiera te rongorongo ae taekan te kantaninga are e beritana iai katiteuanaakin te natannaomata ae Iteraera imwini kaokaia nakon te Aba ni Berita. E taetae ni burabetinaki naba n te rongorongo anne katiteuanaakia ana aomata te Atua are e moanaki ni kabaneani boong.

E tuanga ana burabeti ae Etekiera Iehova bwa e na koroboki i aoni kaai aika uaai. N te kai are teaina e na korea iai aei: “Ibukin Iuta ao ibukia tibun Iteraera ake raona,” ao i aon are teaina: “Ibukin Ioteba, ana kai Eberaim, ao tibun Iteraera ni kabane ake raona.” A na riki kaai aikai bwa “te kai ae tii teaina” i nanoni bain Ete­ki­era.​—Etek. 37:15-​17.

E tei ibukin antai te taeka ae “Eberaim”? Te moan uea are Ieroboam n te tautaeka n uea ni baronga ake tebwina mai meang, boni kaain te baronga ae bati riki kaaina ae Eberaim. (Tua-Kau. 33:13, 17; 1Uea 11:26) E riki te baronga aei mairoun natin Ioteba are Eberaim. (WarIte. 1:32, 33) E anganaki Ioteba te kakabwaia ae okoro mairoun tamana are Iakoba. Ngaia are te kai are e tei ibukin te tautaeka n uea ni baronga ake tebwina, e bon riai n aranaki bwa “ana kai Eberaim.” N te tai are e korea iai te taetae ni burabeti Etekiera ibukini kaai aika uaai, ao te tautaeka n uea mai meang ae Iteraera arana, e a kamani kataenikaiaki irouia I-Aturia n 740 B.C.E. (2Uea 17:6) Ngaia are angia tibun Iteraera n te tai anne, a a maenako ni kabutaa te Embwaea ni Baburon are onea mwin te Embwaea n Aturia.

N 607 B.C.E., a kairaki nako Baburon bwa taenikai kaain te tautaeka n uea ni baronga aika uoua mai maiaki ao tao nikiraia naba kaain te tautaeka n uea mai meang. A tautaeka ueea man te kanoa are Iuta i aoni baronga aika uoua aikai, ao e mena irouia te nakoa n ibonga ibukina bwa a mwakuri ibonga n te tembora i Ierutarem. (2Rong. 11:13, 14; 34:30) Ngaia are e bon riai n tei ibukin te tautaeka n uea ni baronga aika uoua, te kai are “ibukin Iuta.”

A katenaaki n ningai kaai ni kaikonaki aika uaai aikai? Boni man te tai are a oki iai tibun Iteraera nako Ierutarem ni manga katea te tembora n 537 B.C.E. A uaia n oki mani kataenikaiakia taan tei man te tautaeka n uea ni baronga aika uoua ao te tautaeka n uea ni baronga aika tebwina. Ai akea te bwenaua i marenaia tibun Iteraera. (Etek. 37:21, 22) A a manga katiteuanaaki n taromauria Iehova tibun Iteraera. E a kaman taekinaki irouia burabeti ake Itaia ao Ieremia taekani katiteuanaakia aei.​—Ita. 11:12, 13; Ier. 31:1, 6, 31.

Tera te koaua ae kakawaki ibukin te taromauri ae itiaki ae katuruturuaki n te taetae ni burabeti aei? Bon aei: E na ikotiia taan taromauria Iehova bwa a na “riki bwa tii teaina.” (Etek. 37:18, 19) E a tia ni koro bukin te berita ibukin te katiteuanaaki aei n ara tai aikai? Eng. E moanaki kakoroani bukin te taetae ni burabeti aei n 1919 ngke a a manga baireaki teutana imwin teutana ao ni manga katiteuanaaki ana aomata te Atua. E konaaki ana kakorakora Tatan ni karekea te iraraure ae teimatoa.

N te tai anne, angia naake a a manga katiteuanaaki a kantaningaa te riki bwa ueea ao ibonga i karawa ma Iesu. (TeKao. 20:6) N te aro ni kaikonaki, kaanga te kai ibukin Iuta ngaiia. Ma ni waakinakon te tai, a a ririkirake ni bati naake a kantaningaa te maiu i aon te aba ake a a moanna ni katenaia ma I-Iutaia n taamnei aikai. (Tek. 8:23) Kaanga te kai ibukin Ioteba ngaiia, ao a aki kantaningaa te tautaeka ma Kristo.

Ni boong aikai, a uaia ni katiteuanaaki koraki aika uoua aikai ni beku bwa ana aomata Iehova i aan te Uea ae Iesu Kristo, are e taetae ni burabetinaki bwa “Tawita are au toro.” (Etek. 37:24, 25) E tataro Iesu ibukia taan rimwina ni kabane bwa a na ‘riki n teuana, n aron Tamana ae katiteuanaaki ma ngaia, ao ngaia e katiteuanaaki ma Tamana.’ * (Ioa. 17:20, 21) E taetae ni burabetinna naba Iesu bwa te nanai ae uarereke ae taekaia taan rimwina aika kabiraki “a na riki bwa tii tenanaina” ma ana “tiibu tabemwaang.” A na bane ni mena i aan ‘te tia kawakintiibu ae tii temanna.’ (Ioa. 10:16) Ai tonura ana taeka Iesu ibukini katiteuanaakia n aia onimaki ana aomata Iehova ni boong aikai, n aki ongeia bwa tera aia kantaninga ibukin te tai ae e na roko!