1. E aera bwa ti wanawana ngkana ti kakatauraoira imwain rikini kabuanibwai aika karina?

 E KONA te katauraoi ni kamanoi maiuia aomata. N te katoto, ngkana e riki te kabuanibwai ae karina, a bae n reke riki maiuia aomata aika a kamani kakatauraoi ao a kona naba ni buokiia tabemwaang. E korea ae kangai te botaki ibukin te mwakuri n ibuobuoki i Eurobe: “E kona ni kamanoi maiuia aomata te katauraoi raoi.”

2. Bukin tera bwa ti riai n tauraoi imwain te rawawata ae korakora? (Mataio 24:44)

² E na moanaki “te rawawata ae korakora” n te tai ae waekoa. (Mat. 24:21) Ma e kaokoro ma kabuanibwai aika riiriki aika bati, bwa a ataia aomata ae e na bon roko. Tao 2,000 te ririki n nako, ao e kauringia taan rimwina Iesu bwa a na tauraoi imwain te bong anne. (Wareka Mataio 24:44.) Ngkana ti tauraoi, e na bebete riki iroura ngkana ti a rinanon te tai ane kangaanga anne ao ni buokiia naba tabemwaang bwa a na karaoa anne.—Ruka 21:36.

3. E na kangaa te nanomwaaka, te nanoanga, ao te tangira, ni buokira n tauraoi imwain te rawawata ae korakora?

³ Iangoi aroaro aika tenua aika kona ni buokira bwa ti na tauraoi imwain te rawawata ae korakora. E na tera arora ngkana ti a tuangaki bwa ti nang tataekina te rongorongo ae matoatoa ae taekan te motikitaeka ao a kakaaitaraira taan aki onimaki? (TeKao. 16:21) Ti na kainnanoa te nanomwaaka n ongeaba iroun Iehova bwa ti onimakinna ae e na kamanoira. Tera ae ti na karaoia ngkana a bua tabeua kaubwaia tarira n te onimaki ke ai bon akea aia bwai? (Aba. 3:17, 18) Ti na kainnanoa te nanoanga bwa e na kairira bwa ti na katauraoi bwaai n ibuobuoki ibukia. E na  tera arora ngkana ti a kaai ni botaki ni maeka teutana te tai ma tarira ao mwaanera n te onimaki n te tabo ae tii teuana, ibukini buakanakira irouia natannaomata aika ikotaki? (Etek. 38:10-12) Ti na kainnanoa te tangira ae korakora ibukia bwa e na buokira i nanon te tai ane kangaanga anne.

4. E kangaa te Baibara ni kaotia ae ti riai n teimatoa ni karikirakea te nanomwaaka, te nanoanga, ao te tangira?

⁴ E kaungaira Ana Taeka te Atua bwa ti na teimatoa ni karikirakea te nanomwaaka, te nanoanga, ao te tangira. E kangai Ruka 21:19: “Bwa ane kam na kamaiuaki ibukin nanomwaakami.” E koreaki ae kangai n I-Korote 3:12: “Kam na karina i aomi . . . te nanoanga.” Ao e kangai 1 I-Tetaronike 4:9, 10: “Kam reireinaki iroun te Atua bwa kam na itangitangiri. . . . Ma ti kaumakingkami taari bwa kam na teimatoa ni karaoia ao ni kabatiaa riki.” A koreaki kiibu aikai ni kabane nakoia taan rimwini Kristo ake a a tia ni kaotiota te nanomwaaka, te nanoanga, ao te tangira. Ma e ngae n anne, a riai n teimatoa ni karikirakei aroaro aikai. Ti riai naba ni karaoa anne. Ibukini buokara, ti na iangoa aroia Kristian ake rimoa ni kaotiotii aroaro akanne teuana mwin teuana. Imwina ti na nora arora ni kakairi irouia taan rimwini Kristo akanne, ao ni kaotia bwa ti a tauraoi imwain te rawawata ae korakora.

5. A kaanga Kristian ake rimoa n nanomwaaka i aani kataakia?

⁵ A riai n nanomwaaka Kristian ake rimoa. (Ebera 10:36) Irarikini kaitaraani kangaanga aika a rinanoi aomata nako, a kaaitara ma kangaanga riki tabeua. A bati i buakoia ake a bwainikirinaki, tiaki tii irouia mataniwi n te Aro n Iutaia ao kaain te tautaeka n Rom, ma irouia naba aia utu. (Mat. 10:21) Ao i nanon te ekaretia, a riai n tabetai ni buakana aia kariri taan tannako man te koaua ma aia angareirei aika karika te iraraure. (Mwa. 20:29, 30) Ma a bon nanomwaaka Kristian aikai. (TeKao. 2:3) N te aro raa? A iaiangoi katoto man te Baibara ibukin te nanomwaaka n aron Iobi. (Iak. 5:10, 11) A tataro ibukin te korakora. (Mwa. 4:29-31) Ao a kaatuua aia iango i aoni baika raraoi aika a karekei imwin nanomwaakaia.—Mwa. 5:41.

6. Tera reireiam n te baere e karaoia Merita bwa e aonga n nanomwaaka i aan te kakaaitara?

⁶ Ti kona naba n nanomwaaka ngkana ti katoatai n neneri katoto ibukin te nanomwaaka aika n Ana Taeka te Atua ao n ara boki, ao ni kananoa ara iango i aoia. Karaoan anne irouni Merita, ae te tari te aine i Albania, e a kona iai n nanomwaaka i aan te kakaaitara mairouia ana utu aika iowawa. E taku: “E rangi n ringaki nanou ngke I nenera rongorongon Iobi ae n te Baibara. E rangi n rotaki n te rawawata ao e aki ataia bwa antai ae karikii kataakina aikai, ma e ngae n anne e taku: ‘N na bon aki kakeaa etin arou ni karokoa ae I mate!’ (Iobi 27:5) I iaiangoia ae a aki rangi n rawawata kataakiu ni kabotauaki ma Iobi. Ao I bon ataia bwa antai aika karika kataakiu aikai, tiaki n aron Iobi.”

7. E ngae ngkana ti tuai moa ni kaaitara ngkai ma te kataaki ae kakaiaki, tera ae ti riai ni karaoia mangkai?

⁷ Ti kona naba ni kakorakoraa nanomwaakara man arora ni katoatai ao ni kakorakoraira ni kaotii tabeaiangara nakon Iehova. (IBir. 4:6; 1Tet. 5:17) Tao ko bae n aki kaaitara ma te kataaki ae kakaiaki ngkai. Ma ko ukera ana kairiri Iehova ngkana ko un, ko aki ota, ke ngkana ko a aki ataa te bae ko na karaoia? Ngkana ko katoatai n okira te Atua ibukini buokam n am kangaanga aika uarereke ni katoabong ngkai, ane ko na aki baenikai naba ni karaoa anne ngkana ko a kaaitara ma kangaanga riki aika bubura n taai aika imwaim. Ao ane ko na kakoauaa raoi ae e bon ataa te tai ao te bae e riai ni karaoia ibukini buokam.—TaiAre. 27:1, 3

8. E kangaa ana katoto Mira ni kaotia ae nanomwaakara i aani kataaki n ara bong aikai, e kona ni buokira ni kataakira n taai aika imwaira? (Iakobo 1:2-4) (Nora naba te taamnei.)

 ⁸ Ti na kona riki n nanomwaaka i aan te rawawata ae korakora n te tai ae e na roko, ngkana ti nanomwaaka i aani kataaki n ara bong aikai. (IRom 5:3) E aera bwa ti kona n taekina anne? A bati taari aika kunea ae ni katoaa te tai are a nanomwaaka iai i aani kataakia teuana, a buokaki iai bwa a na kona ni kaitaraa kataakia are imwina. E kanakoraoi riki aroia te nanomwaaka, ao e kakorakoraa riki irouia onimakinan ae e tatauraoi Iehova ni buokiia. Ao te onimaki, e buokiia n nanomwaaka i aan te kataaki are imwina. (Wareka Iakobo 1:2-4.) E a ataia Mira ae te bwaiania i Albania bwa e buokaki n nanomwaakana mai mwaina bwa e na teimatoa n nanomwaaka i aani kangaanga. E kaotia ae n taai tabetai e namakinna bwa tii ngaia ae rangi ni bati ana kangaanga. Ma imwina ao e uringi baika bati ake e a tia ni karaoi Iehova ni boutokaia iai i nanon 20 te ririki ao e a taku i bon irouna: ‘Teimatoa kakaonimaki. Tai kabanebuakai ririki ao taai ake e a tia ni buokiko iai Iehova n tokanikai.’ Ko kona naba n iaiangoa aron Iehova n tia ni buokiko n nanomwaaka. Kakoauaa ae e bon noriko ni katoaa te tai are ko nanomwaaka iai i aan te kataaki ao e na boni karekea kaniwangam. (Mat. 5:10-12) Ao ngkanne ngkana e a roko te rawawata ae korakora, ane ko nang ataa arom n nanomwaaka ao ko na motinnanoia bwa ko na teimatoa n nanomwaaka.

9. A kangaa kaain te ekaretia ake i Antioka i Turia ni kaotiota te nanoanga?

⁹ Iangoa te baere e riki ngke a rinanon te rongo ae korakora Kristian ake i Iutaia. Ngke a a tia n ongo taekan te rongo kaain te ekaretia i Antioka i Turia, ao a nanoangaiia taari ake i Iutaia. Ao imwina a kaotiota aia nanoanga n te mwakuri. A “baireia . . . bwa a na kanakoa aia ibuobuoki n aron are a kona ni karekea n tatabemania nako, nakoia taari ake a maeka i Iutaia.” (Mwa. 11:27-30) E ngae ngke a maeka n te tabo ae raroa teuana taari ake a rotaki n te rongo, ma a baireia Kristian ake i Antioka bwa a na buokiia.—1Ioa. 3:17, 18.

10. N aanga raa aika ti kona ni kaotiota iai te nanoanga ngkana a rotaki taari n te kabuanibwai teuana ae karina? (Nora naba te taamnei.)

¹⁰ Ti kona naba ni kaotiota te nanoanga n ara bong aikai ngkana ti ataia bwa iai taari aika rotaki n te kabuanibwai teuana ae karina. Ti tauraoi n ibuobuoki, tao n arora n tuangia unimwaane ngkana ti kona n ibuobuoki ni karaoan te bwai teuana, n anga ara bwaintangira nakon te mwakuri ni katobibia te aonnaba, ke n tataro ibukia naake a rotaki n te kabuanibwai ae karina. b (TaeRab. 17:17) N te katoto n 2020, e raka i aon 950 Komete Ibukin Tararuaani Kainnanoia Taari aika kateaki ni katobibia te aonnaba bwa a na tararuaiia te koraki ake a rotaki ni butinakon te COVID-19. A bon riai ni kamoamoaaki naake a mwakuri ma komete aikai. Ibukina bwa a kairaki n nanoangaaia taari n te onimaki, a a karekei bwaai n ibuobuoki ibukin te itera n rabwata, a katauraoi baika kainnanoaki ibukin te onimaki, ao n taabo tabeua a onobwai ke ni manga katei auti ao taabo n taromauri.—Kabotaua ma 2 I-Korinto 8:1-4.

11. E kangaa ni karineaki Tamara are i karawa n ara mwakuri n nanoanga?

¹¹ Ngkana ti kaotiota te nanoanga imwin te kabuanibwai ae karina, a kona tabemwaang n nora arora n anga boni ngaira. N te katoto n 2019, ao e uruaki te Tabo n Taromauri n te Angibuaka ae Dorian n te Bahamas. Ngke a tabe taari ni manga katea te tabo n taromauri,  ao a titirakina te tia kateitei temanna ae tiaki te tia Kakoaua bwa iraua boona ngkana e karaoi mwakuri tabeua ake a kainnanoia iai. E tuangia teuaei ni kangai: “I kani bwaintangira . . . n te bwai ni mwakuri, ni karaoan te mwakuri ao bwaai riki ni mwakuri. . . . I bon tii kani karaoa aei ibukin ami botaki. E anaaki nanou n ami tangira ibukia raoraomi.” Angiina n te aonnaba aei a aki kinaa Iehova. Ma a bati i buakoia aika a bon nori aroia Ana Tia Kakoaua Iehova. Ai kakabwaiaakira ngaira ngkai ti ataia ae ara mwakuri n nanoanga e kona ni katikiia aomata nakon Teuare “moan te nanoanga”!—IEbe. 2:4.

12. E kangaa karikirakean te nanoanga ngkai ni katauraoira imwain te rawawata ae korakora? (Te Kaotioti 13:16, 17)

¹² E aera bwa ti na riai ni kaotiota te nanoanga n tain te rawawata ae korakora? E kaotaki n te Baibara bwa te koraki ake a na aki boutokai waaki n tautaeka, a na kaaitara ma kangaanga ngkai ao n tain te rawawata ae korakora. (Wareka Te Kaotioti 13:16, 17.) A bae ni kainnanoa te ibuobuoki taari n te onimaki ni baike a kainnanoi ibukini maiuia. Ngkana e a roko ara Uea ae Iesu Kristo ni motikitaeka, e bia norira ni kaotiota te nanoanga ao e na kaoira bwa ti na “karekea [tibwangara] n te Tautaeka n Uea.”—Mat. 25:34-40.

13. N aron ae kaotaki n I-Rom 15:7, a kangaa Kristian ake rimoa ni kakorakoraa aia tangira?

¹³ Te tangira boni kanikinaeaia Kristian ake rimoa. Ma e bebete irouia kaotiotan te tangira? Iangoiia kaain te ekaretia i Rom aika kakaokoro. Tiaki tii I-Iutaia aika kaikawaaki ma te Tua Rinanoni Mote, ma iai naba Tientaire aika rangi ni kaokoro aroia. Iai tabeman Kristian aika tao tooro ao tabeman aika inaomata, ao tao e bae n iai naba tabeman aika tooka. A na kangaa Kristian akanne n tokanikai i aoni kakaokoroia ao ni kakorakoraa aia tangira? E kaumakiia te abotoro Bauro bwa a “na imwanemwane i [marenaia].” (Wareka IRom 15:7.) Tera ae e nanonna? Te taeka ae rairaki bwa “imwanemwane” e nanonaki iai butimwaeaia aomata ma te akoi ke akoaia iruwa, nakon am auti ke nako buakoia raoraom. N te katoto, e tuangaki Biremon irouni Bauro arona ni butimwaea te toro ae birinako ae Onetimo ni kangai: ‘Butimwaeia raoi.’ (Bire. 17) Ao Beritikira ma Akura a butimwaea Aboro are e uarereke riki ana atatai nakoia ibukin rongorongon te Aro ni Kristian, n aroia ni “kairia.” (Mwa. 18:26) N oneani mwin are a na kariaia kakaokoroia bwa a na iraraure iai, a tokanikai Kristian akanne ao n imwanemwane i marenaia.

14. E kangaa Anna ma buuna ni kaotiota te tangira?

¹⁴ Ti kona naba ngaira ni kaotiota tangiraia tarira n te onimaki n arora ni butimwaeia nako buakoia raoraora. Ane a na manga kaotiota naba te tangira nakoira. (2Kor. 6:11-13) Iangoa rongorongon Anna ma buuna. Teutana te tai imwini mwaingia nakoni mwiokoaia ae boou ae te mitinare i Aberika Maeao, ao e a butinako naba te aoraki are te COVID-19. A a bon tibwa roko ao a a manga aki kona ni kaitiboo n itaramata ma kaain aia ekaretia. A kangaa ni kaotiota aia tangira te taanga aei? A reitaki ma taari ikanne rinanon te intanete ao n tuangia ae a rangi ni kani kinaia riki. A ringaki nanoia utu ikanne ao a tatareboon ma ngaiia ao ni kanakoa aia rongorongo nakoia rinanon te tareboon. E aera ngkai a kani karekea kinaakia taari te taanga aei? E taku Anna, “I aki kona ni mwaninga te tangira ae kaotiotaki nakoiu ma au utu n taai ni kukurei ao n taai n rawawata naba, ao anne are e a kairai bwa N na kaotiota naba te tangira.”

15. Tera reireiam man ana katoto Vanessa ibukin tangiraia taari n te onimaki? (Nora naba te taamnei.)

¹⁵ A bati i buakora aika ti mena n te ekaretia  ae kaainaki irouia taari aika kakaokoro rikiaia ao aroaroia. Ti kona ni kakorakoraa ara tangira ibukia ni kabane ngkana ti kaatuua taraakin aroaroia aika raoiroi. E noria te tari te aine ae arana Vanessa ae beku i New Zealand bwa e kabi ngkoa arona ma tabeman kaain ana ekaretia. Ma imwina e a motinnanoia bwa n oneani mwin are e na aki kani karenaia ma naake e ebu n anuaia, e a kakabanea riki ana tai ma ngaiia. Karaoan anne e buokaki iai n nora te bae e tangiriia iai Iehova. E taku: “Man te tai are e riki iai buu bwa te mataniwi n te aono ae uarereke, ti a boni kakabanea naba ara tai ma taari n te onimaki aika bati aika kakaokoro aroaroia, ao I noria bwa I a rangi ni bwaati arou ma ngaiia. I a tangiriia ngkai aomata aika kakaokoro aroia. E oti bwa anne naba ae e tangiria Iehova bwa e katikira nakon te botaki ae kakaokoro aroia kaaina.” Ngkana ti a bwaati n taraiia aomata n aron taraakia iroun Iehova, ti a kaotia iai bwa ti tangiriia.—2Kor. 8:24.

16. Bukin tera bwa e na rangi ni kainnanoaki te tangira n tain te rawawata ae korakora? (Nora naba te taamnei.)

¹⁶ E na rangi ni kainnanoaki te tangira n tain te rawawata ae korakora. Ngkana e a moanaki te rawawata, ti na karekea ia kamanoara? Iangoa te baere e tuangia ana aomata Iehova bwa a na karaoia, ngke a buakanaki irouia kaaini Baburon rimoa: “Naako au aomata, riin n ami ruu ake kam na mano iai, ao kaini ami mataroa imwimi. Karabaingkami i nanon te tai ae kimototo ni karokoa bunginakon te un.” (Ita. 26:20) N taraana ao a kaineti naba taeka akanne nakoira ngkana ti nang kaaitara ma te rawawata ae korakora. Taian “ruu ake [ti] na mano iai” e kona n nanonaki iai ara ekaretia. N tain te rawawata ae korakora, ti na kona ni karekea kamanoara are e beritanna Iehova, ngkana ti teimatoa ni katiteuanaaki ma raora n te onimaki. Ngaia are ti riai ni mwakuri korakora ngkai n taotaona nanora irouia tarira n te onimaki ao n tangiriia naba, bwa e boboto maiura iai!

17. Ngkana ti tauraoi ngkai, tera ae ti na kona ni karaoia n tain te rawawata ae korakora?

¹⁷ E na uota te rawawata nakoia aomata “ana bong Iehova ae kakannato.” (Teb. 1:14, 15) A na kaaitara naba ma kangaanga ana aomata Iehova. Ma ngkana ti tauraoi ngkai, ti na bon teimatoa n rau ao ni buokiia tabemwaang. Ti na nanomwaaka i aani kangaanga nako aika ti na kaaitarai. Ngkana a karawawataaki raora n te onimaki, ti na kabanea ara konaa ni kabebeteia n arora ni kaotiota te nanoanga ao ni katauraoi baika a kainnanoi. Ao ti na nimtiia tarira n te onimaki ngkai ti a kamani karikirakea tangiraia irouia. E na bon anganira Iehova kaniwangara ae te maiu n aki toki n te aonnaba ae ai akea iai kabuanibwai aika karina ao te rawawata.—Ita. 65:17.